DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 34     <-- 34 -->        PDF

pojasa, obavezuju se kolhozi, mašinsko-traktorske stanice i sovhozi da uključe
-ove radove u svoj proizvodni plan. Zabranjuje se podizanje šumskih nasada u
jesen po sveže obrađenom zemljištu i u proljeće po proljetnoj sjetvi. Šumske
nasada treba podizati u jesen rano na crnom i ranom ugaru, a sproljeća na
ranom ugarivanju«.


Između svih mjera agrošumskih melioracija u borbi sa sušom najveći obim
zauzimaju radovi na zasađivanju poljezaštitnih šumskih pojasa.


Između drugih mjera agrošumskih melioracija neophodno je potrebno
zavesti mnogo više radova oko uzgoja šuma mjesnog značenja na sipkim
pjescima Srednje Azije i u Australijskoj oblasti. Nasadi uz obale i jaruge nažalost
u većini oblasti, nisu još dostigli dovoljno široku primjenu.


Spoznaja o ogromnom narodnogospodarskom značenju poljezaštitnih pojasa
sve dublje i šire prodire u mase kolhoznika. Mnogi kolhozi sušnih oblasti u
borbi sa sušom izveli su velike radove na zaštitnim šumskim nasadima i ogradili
svoja polja (oranice) šumskim pojasima. 59 kolhoza Celinskog reona, Rostovske
oblasti, za tri godine (od 1936 do 1939 g.) zasadili su na svojim poljima


1.700 hektara zaštitnih šumskih pojasa, koji su uz primjenu visoke agrotehnike
i brižne njege uspjeli za 90%.
Napredne mašino-traktorske stanice u stepskim reonima odigrale su veliku
ulogu kod primjene mjera za podizanje šumsko-zaštitnih pojasa. Tako, MTS po
imenu Viljamsa, Buzulukskog reona, Čkalovske oblasti, omogućila je sadnju
poljezaštitnih šumskih pojasa na površini od 500 hektara. Ovi šumski pojasi
ogradili su 12 hiljada hektara oranica. U širokim razmjerima provodila se je
sadnja šumskih pojasa i u kolhozima na području Demirovske MTS, Novo-
Annenskog reona, Stalingradske oblasti, i u drugim reonima.


Veliki radovi na poljezaštitnim šumskim pojasima, provedeni u naprednim
reonima i MTS, pokazali su već efekat ovih mjera.
Poznato je da 1946 godina nije bila povoljna za čitav niz reona SSSR-a.


Nepovoljni klimatski uslovi te godine snizili su žetveni prinos mnogih
kolhoza Voronješke oblasti. Jedino u onim kolhozima koji su imali poljezaštitne
šumske pojase polučena je zadovoljavajuća žetva, za 2 do 2,5 puta viša nego
"U kolhozima, koji nisu imali šumske pojase.


Kao značajan primjer može se navesti kolhoz »Crveni bogatir« Mihajlovskog
reona. U tom kolhozu još prije rata provedeni su veliki radovi oko zasađivanja
šumskih pojaseva. Kao rezultat njihovog zaštitnog djelovanja kolhoz
je, pod uslovima žestoke suše 1946 god., postigao žetvu ozime pšenice od 10 mtc
po hektaru.


Teški klimatski uslovi vladali su i u nizu kolhoza Buzulukskog reona,
Čkalovske oblasti. Bez obzira na tu činjenicu, u kolhozu »Prva pjatiljetka*
Buzulukskog reona uz postojanje šumskih pojaseva postignuta je 1946 godine
žetva raži poslije ugara od 12 mtc/ha, jare pšenice 8 mtc/ha i zobi 10 mtc/ha.
Ovo je postignuto pod vrlo teškim uslovima pošto od 10. maja do 3. jula, t. j kroz
7 nedjelja nije na polja toga kalhoza pala niti kaplja kiše, a neprestano
je vladalo žarko i sušno vrijeme.


Interesantne podatke o uplivu poljezaštitnih šumskih pojaseva na žetvu
žitarica možemo prikazati prema kolhozu po imenu Staljina, Saljskog reona,
IRostovske oblasti, gdje su sva polja opsađena šumskim pojasima. (Vidi tab. 1).


332