DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Iskustva stečena za vrijeme rata obično se u punoj mjeri primjenjuju.
i u posljeratnoj obnovi i zato je od naročitog interesa proučavanje takvih,
eksperimenata ili postignuća. Pogotovo je za nas dragocjeno iskustvo Sovjetskog
saveza, jer je to jedina zemlja, koja već duži niz godina sprovodi plansku,
proizvodnju.


Nas ovdje zanimaju uspjesi sovjetskih šumarskih stručnjaka na polju
4 izvoza drveta iz šume, pa ćemo se tim pitanjem i pozabaviti u daljnjem izlaganju.


U posljednjoj fazi rata, neposredno po njegovom završetku, a donekle još
i danas, jedan od težih problema kod eksploatacije šuma kod nas nesumnjivo
je izvoz drveta iz šume. S toga je sasvim umjesno da se ovo pitanje osvjetli sa.
gledišta racionalizacije i mehanizacije istog. No već na prvom koraku susrećemo
se s jednom poteškoćom, a to je razlika u obliku šumskog gospodarenja.
u SSSR i kod nas, naročito u Bosni i Hercegovini. Šume Sovjetskog saveza,
mahom su nizinske, u ravnicama, a najčešći, ako ne i isključivi način sješe,
je čista sječa. Kod nas pak važi kao neosporno pravilo, da šume brdovitih
predjela mogu da se eksploatišu skoro isključivo prebornim načinom gospodarenja.


Evo već teme za razmišljanje! Možda bi bilo umjesno, da se podvrgne
kritici baš ovo tradicionalno načelo. Ne radi se ovdje samo o prednostima i
manama jednog ili drugog načina, sa čisto uzgojnog gledišta, pa, ako hoćemo,
i sa gledišta zaštite šuma, odnosno šumskog tla, tu se radi na prvom mjestu


o prednostima, koje pruža eksploatacija šuma čistom sječom. Jasno je samo»
po sebi, da je kod koncentrisanih sječa mnogo lakše i jeftinije organizovati
racionalan i mehaniziran način izvoza nego li kod prebornih sječa, premda jei
kod sječe glavnih prihoda u prebornim š.umama sječiva masa prilično velika,
i manje više koncentrisana.
Ne treba, međutim, smetnuti s uma i to, da izvoz šumskih sortimenata,.
u svim našim preliminarima, pretstavlja najjaču poziciju. On iznosi, prosječno,.
skoro 50%´ svih proizvodnih troškova. Ne treba naročito podvlačiti, koliko bi
bilo važno smanjiti te troškove, sniziti vrijednost izvoza na najmanju moguću
mjeru, i time pojeftiniti drvni materijal.


Zagovarajući čistu sjeću mi smo potpuno svijesni, da ćemo naići na žestok
otpor od strane mnogih šumarskih stručnjaka, svijesno smo, da će kod toga
biti najteže razbiti možda i neosnovan, duboko usađen strah kod skoro svakog,
šumarskog stručnjaka, koji je godinama radio u planinskim krajevima i natjerati
ga "da ipak razmisli, da pokuša potpuno objektivno staviti na vagu sve
»za:« i »protiv« i da iz toga izvede logičan zaključak. Ne zaboravljamo pri
tome ni na potreban vremenski period za prelaz na gospodarenje čistim sječama,
ni na navike okolnog stanovništva. Mi smo, međutim, uvjereni, da pod
uslovima novog državnog uređenja ne može biti straha, da šumske površine,
posječene čistom sječom, neće biti ponovno privedene šumskoj kulturi. Uostalom,
preborna sječa, onakva, kako se vrši u našim šumama, strogo uzevši,
i nije preborna sječa, već prije unakažena oplodna sječa.


Htjeli bismo ovdje naročito naglasiti, da razmatranje problema, izvoza
drveta iz šume, u daljnjem izlaganju, nije bezuslovno vezano za način gospodarenja
čistom sječom. To je tek misao, nabačena uzgred, a koja je svakako
u uskoj vezi sa tretiranim problemom.


302