DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Saopćeitfđi KADA ĆE BITI OTVORENA OGNJIŠTA ZAMJENJENA ZATVORENIM? Kada je riječ o štednji drveta, a osobito ogrjevnog, tada se na prvom mjestu spominju otvorena ognjišta. Zamjena otvorenog ognjišta zatvorenim (s peći ili, slabo izabranom riječ . štgdnjakom) smatra se prvim značajnim korakom ka štednji ili bolje rekući racionalnijoj upotrebi drveta. Zašto se otvorena ognjišta u pojedinim krajevima održala sve do danas, našao sam odgovor pretprošle zime, grijući se uz —i otvoreno ognjište! »Kod otvorenog ognjišta čovjek se bolje grije, nego kod šporeta ili peći«, glasio je odgovor domaćice na moje pitanje, zašto zadržavaju ognjište u kući. »Imali smo i šporet«, nastavila je domaćica, »ali smo ga morali napustiti i vratiti se ognjištu, jer nas on nije grijao«. Ovom neposrednom iskustvu ne može se suprotstaviti nikakovo teoretsko razmatranje, ali ga je trebalo dovesti u vezu, da se do danas krajevi s otvorenim ognjištima smatraju zaostalim. Trebalo ga je dovesti u vezi i s činjenicom, da su mnogi i mnogi i u samoj Istri sa štednjacima zadovoljni, da su zadovoljniji nego li s ognjištem. I jedno i drugo temelji se na činjenicama, ali gdje ćemoi naći razloge. Ti leže u — načinu izgradnje kuće. Kuće, u kojima se nalaze otvorena ognjišta, redovno su obzirom na termičke zahtjeve slabo građene. Bila kuća drvena bila kamena, drvene radnje slabo su izvedene t. j . na sljubnicama pojedinih dijelova nailaze pukotine (koje su redovno posljedica upotrebe nedovoljno osušenog drveta). Nadalje vidimo, da su u tim kućama podovi i stropovi izgrađeni od jednog sloja dasaka bez ikakvog namaza. Te kuće imaju nadalje prostorije (kuhinje) preko cijele širine kuće, dakle izložene su neposrednim promjenama vanjske temperature i na neposrednom su udaru vjetrova, kao što se na tim vanjskim, dakle suprotnim stijenama nalaze i otvori prozora i vrata. A ti prozori i ta vrata opet su jednostruka i često jače ili manje fuigirana. Dakle termička izolacija takovih kuća je minimalna. A u hladno vrijeme izmjena topline pojačana je i većom temperaturnom razlikom između unutrašnjosti i slobodnog prostora, što posebno dolazi do izražaja za vrijeme vjetrova. U ovakvim prostorijama otvoreno ognjište »grije« bolje od zatvorenog. Grijanje je bolje, jer je na otvorenom ognjištu čovjek tako rekuć u neposrednom dodiru s vatrom, te što na otvorenom ognjištu istodobno izgara veća masa drveta. Ne mari, što je grijanje uz otvoreno ognjište jednostrano ili barem nejednakomjerno (na sjedištima uza zid). Kao daljnje razloge zadržavanja otvorenog ognjišta u Istri je kuhanje hrane za svinje, te mogućnost upotrebe kićevine t. j . najsitnije granjevine, lozja, kao i sirovog drveta. Na ognjištu se peče i kruh (pod crepom ili kotlenkom, već prema tome da li je poklopac od zemlje ili tuča). Ne poričemo, da stanoviti utjecaj ima i konzervativnost naroda i bojazan pred napuštanjem poznatog i iskušanog a zamjenjivanjem nepoznatim, ali to nije na prvom mjestu. Prema tome za uspješno zamjenjivanje otvorenog sa zatvorenim ognjištem prvi je uslov izgradnja termički bolje izoliranih stambenih prostorija. To znači izgradnja kuća bilo s dovoljno debelim zidovima, a osobito kod izgradnje iz kamena, oblaganjem dobrim izolacionim materijalom (daskama, heraklit-pločama). Dalje dolazi izgradnja podova i stropova, koji ne će samo dijeliti prostorije, nego ih i toplinski izolirati, pa makar i jednostavnim nabojem zemlje. U isti red spada izrada dvostrukih prozora, pa i vrata uz potrebu dovoljno pTOsušenog drvenog materijala uz istodobno izbjegavanje neposrednog izlaza iz prostorija, koje se griju, na otvoreno (izgradnja hodnika, predvorja). Provedbom svih tih radova .otvorena ognjišta biti, će automatski zamjenjena zatvorenim. A jer se radi iznova, treba to zatvoreno ognjište (peć, štednjak) također biti valjano. Ista misao kao »peta mjera za manji potrošak drveta, a za istodobno bolje grijanje prostorija«, saopćena i javnosti u novinama »Glas Istre« (broj od 12. svibnja 1946. g.). »U mnogo kuca danas«, kaže se u tom članku, pisanom za istarske prilike, »ne samo da je jednostruki pod i strop, nego je i šupalj, tako, da se iz prvog kata može kroz rupe gledati. Vrata su isto tako slaba, a prozori jednostruki. Ovakova prstorija ne može se dobro zagrijati, jer puše na sve strane. Zato bi trebalo nastojati, 345 |