DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Aproksimativni proračuni pokazali su, da za podmirenje guttom osnovih potreba
Zemlje trebalo bi u predjelima SSSR organizirati cea 20 ovakovih gospodarstava. Pitanje
teritorijalne raspodjele kurikovih gospodarstava u okviru Sovjetske Unije imalo
bi se posebno proučiti. U glavnom bi se moglo preporučiti, da se ta gospodarstva
osnuju u centrumu evropskog djela SSSR, ali to ne isključuje osnivanje istih i u pojedinim
pokrajinama: u Sj. Kavkazu, Altaju, na Uralu i u USSR.


Naročito se ističe, da organiziranje specijaliziranih gospodarstava kurike pored
ubrzanja roka dobivanja sirovina, povećanje opće produkcije po ha, mehanizacije svih
radova, koncentracije sirovine, omogućilo bi također rasterećenje radne snage. U
sadašnjoj eksploataciji po šumama zaposleno je mnogo više radnika, nego što bi trebalo
i to većinom radnika-težaka, koji su toliko potrebni u svom poljoprivrednom
sektoru radova.


Još u godini 1942 CNIILH praktički je proučio organizaciju jednog ovakovog
gospodarstva u Altajskom kraju te je na osnovu stečenog iskustva sastavio konkretni
projekat za organizaciju ovakovog gospodarstva.


Prema tom projektu kuriko-kaučukovo gospodarstvo moralo bi temeljiti na slijedećem:


1. Prirodno-historijski i ekonomski uvjeti dotičnog rajona morali bi uvjetovati
osnivanje jednog kompaktnog (ne rasparčenog) gospodarstva sa pvršinom od 800 do
1000 ha.
2. Gospodarstvo bi moralo da se sastoji od 3—4 revira sa prosječnom površinom
od 200—300 ha svaki,
3. Gospodarstvo mora da ima otvorene plantaže na površini od 850 ha, saradnike
sa površinom od 16 ha te sjemenarsku i selekcionu površinu od cea 9 ha.
4. Turnus gospodarstva se utvrđuje po starosti biljke, prema produktivnoj zrelosti.
Za evropsku kuriku (Evonimus europea) u ekološkim uvjetima Altaja taj turnus
je određen u trajanju od 10 godina.
5. Opća potreba u radnicima inženjero-tehničkom personalu »jednog ovakovog
gospodarstva u punom pogonu proizvodnje i kod potpune mehanizacije radova iznašala
bi cea 150 ljudi, a u svojoj početnoj fazi približno 100 ljudi.
6. Godišnji trošak proizvodnje ovakovog gospodarstva u punom pogonu iznosio
bi cea 600.000 rubalja.
7. Jedno ovako gospodarstvo sa površinom od 900 ha produciralo bi godišnje
100 tona kore ili 10 tona gutte (gume).
8. Proizvodnja gutte u ovakovim gospodarstvima snizila bi proizvodne troškove
za 50°/o.
Organiziranje specijalnih gospodarstava kurike posve je nova i neprokušana
akcija, nikakovog iskustva u tome nema ni u našoj Zemlji, niti u inostranstvu, a stoga
ovaj aproksimativni proračun ima poslužiti samo za orijentaciju i tek kasnije će se
isti razraditi, utanačiti i definitivno utvrditi.


Po našem mišljenju organiziranje kurikovih gospodarstava jedino ispravno rješenje
ovog pitanja, koje će u relativno kratkom roku omogućiti stvaranje nove produktivnije
baze sirovine gutte, jer sadašnji izvor ove sirovine u našim šumama preveć
e iscrpljen.


Međutim, bilo bi neopravdano, da se potpuno napusti dobivanje gutte u prirodnim
uvjetima u našim šumama. Naprotiv radove na obnavljanju istrošenih zaliha kurike
našim šumama valja voditi uporedno sa kultiviranjem ovog grma na plantažama.


IZ PROPAGANDNE PRAKSE


Nedavno je negdje bilo govora, da je naša šumarska propaganda primitivnanaivna te da zbog toga ne daje željenih uspjeha.


U čemu bi bila naivnost i primitivnost?


Netko hoće da vidi te osobine u samim sredstvima propagande na pr. u poznatom
plakatu J. Š. U. »Molitva šume« ili u plakatu ministarstva šumarstva NR Srbije »Gde
se šume svode (sklapaju) — tu su dobre vode« i si. Ti plakati tobože previše idealiziraju
i premalo naglašuju materijalnu korist šume. Zato što su plakati sa nekim pjesničkim
tekstom, izgledaju nekome nerealni. -Međutim, baš izreka, da sklopljene šume
davaju dobra vrela, biti će razumljiva osobito tamo, gdje su zbog nestašice šume presahla
vrela. Sela Veliki i Mali Mokri lug kod Beograda nemaju više niti mokrine niti


347