DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Aproksimativni proračuni pokazali su, da za podmirenje guttom osnovih potreba Zemlje trebalo bi u predjelima SSSR organizirati cea 20 ovakovih gospodarstava. Pitanje teritorijalne raspodjele kurikovih gospodarstava u okviru Sovjetske Unije imalo bi se posebno proučiti. U glavnom bi se moglo preporučiti, da se ta gospodarstva osnuju u centrumu evropskog djela SSSR, ali to ne isključuje osnivanje istih i u pojedinim pokrajinama: u Sj. Kavkazu, Altaju, na Uralu i u USSR. Naročito se ističe, da organiziranje specijaliziranih gospodarstava kurike pored ubrzanja roka dobivanja sirovina, povećanje opće produkcije po ha, mehanizacije svih radova, koncentracije sirovine, omogućilo bi također rasterećenje radne snage. U sadašnjoj eksploataciji po šumama zaposleno je mnogo više radnika, nego što bi trebalo i to većinom radnika-težaka, koji su toliko potrebni u svom poljoprivrednom sektoru radova. Još u godini 1942 CNIILH praktički je proučio organizaciju jednog ovakovog gospodarstva u Altajskom kraju te je na osnovu stečenog iskustva sastavio konkretni projekat za organizaciju ovakovog gospodarstva. Prema tom projektu kuriko-kaučukovo gospodarstvo moralo bi temeljiti na slijedećem: 1. Prirodno-historijski i ekonomski uvjeti dotičnog rajona morali bi uvjetovati osnivanje jednog kompaktnog (ne rasparčenog) gospodarstva sa pvršinom od 800 do 1000 ha. 2. Gospodarstvo bi moralo da se sastoji od 3—4 revira sa prosječnom površinom od 200—300 ha svaki, 3. Gospodarstvo mora da ima otvorene plantaže na površini od 850 ha, saradnike sa površinom od 16 ha te sjemenarsku i selekcionu površinu od cea 9 ha. 4. Turnus gospodarstva se utvrđuje po starosti biljke, prema produktivnoj zrelosti. Za evropsku kuriku (Evonimus europea) u ekološkim uvjetima Altaja taj turnus je određen u trajanju od 10 godina. 5. Opća potreba u radnicima inženjero-tehničkom personalu »jednog ovakovog gospodarstva u punom pogonu proizvodnje i kod potpune mehanizacije radova iznašala bi cea 150 ljudi, a u svojoj početnoj fazi približno 100 ljudi. 6. Godišnji trošak proizvodnje ovakovog gospodarstva u punom pogonu iznosio bi cea 600.000 rubalja. 7. Jedno ovako gospodarstvo sa površinom od 900 ha produciralo bi godišnje 100 tona kore ili 10 tona gutte (gume). 8. Proizvodnja gutte u ovakovim gospodarstvima snizila bi proizvodne troškove za 50°/o. Organiziranje specijalnih gospodarstava kurike posve je nova i neprokušana akcija, nikakovog iskustva u tome nema ni u našoj Zemlji, niti u inostranstvu, a stoga ovaj aproksimativni proračun ima poslužiti samo za orijentaciju i tek kasnije će se isti razraditi, utanačiti i definitivno utvrditi. Po našem mišljenju organiziranje kurikovih gospodarstava jedino ispravno rješenje ovog pitanja, koje će u relativno kratkom roku omogućiti stvaranje nove produktivnije baze sirovine gutte, jer sadašnji izvor ove sirovine u našim šumama preveć e iscrpljen. Međutim, bilo bi neopravdano, da se potpuno napusti dobivanje gutte u prirodnim uvjetima u našim šumama. Naprotiv radove na obnavljanju istrošenih zaliha kurike našim šumama valja voditi uporedno sa kultiviranjem ovog grma na plantažama. IZ PROPAGANDNE PRAKSE Nedavno je negdje bilo govora, da je naša šumarska propaganda primitivnanaivna te da zbog toga ne daje željenih uspjeha. U čemu bi bila naivnost i primitivnost? Netko hoće da vidi te osobine u samim sredstvima propagande na pr. u poznatom plakatu J. Š. U. »Molitva šume« ili u plakatu ministarstva šumarstva NR Srbije »Gde se šume svode (sklapaju) — tu su dobre vode« i si. Ti plakati tobože previše idealiziraju i premalo naglašuju materijalnu korist šume. Zato što su plakati sa nekim pjesničkim tekstom, izgledaju nekome nerealni. -Međutim, baš izreka, da sklopljene šume davaju dobra vrela, biti će razumljiva osobito tamo, gdje su zbog nestašice šume presahla vrela. Sela Veliki i Mali Mokri lug kod Beograda nemaju više niti mokrine niti 347 |