DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 50 <-- 50 --> PDF |
lugova. A takovih sela ima čitava Sumadija mnogo. Tu će baš ova izreka stalno pod sjećati narod na teškoću zbog nestašice šume te u njemu buditi volju za pošumljava nje. Jasno, da nije svaka ideja pa ni svaki plakat za svako selo. Jesu li takove vrste plakati naivni li primitivni? Nipošto. Ali bi naivno bilo misliti, da ćemo samim plakatima, bez najšire primjene svih sredstava propagande mnogošta postići. Sva su sredstva propagande dobra i potrebna, ali ne mogu dati uspjeha, ako se sva u pravo vrijeme i na pravom mjestu ne iskoriste. Prikazat ćemo konkretan primjer iz prakse: Na Kordunu seljaci već preko 50 godina popravljaju sa najboljim uspjehom svoja kisela zemljišta (podzole, koji oskudijevaj« na vapnu) pjeskanjem ili šodranjem pomoću prirodnog vapnenca O tome su mi u Lici pripovijedali mnogi Ličani. Kada bi ih upitao, da li su oni sami — pošto su već vlastitim očima gledali ovaj rad i njegove uspjehe — kušali isto to kod svoje kuće, odgovarali bi mi: »Nijesmo ni pokušali. Nijesu naše zemlje, što su nji´ove. Našijem zemljama nema pomoći.« Dakle ni primjer nije mogao da ih povuče, jer nije bilo paralelne propagandne akcije, koja bi pokretala tu novost. A zemlje i vapnenci isti su na Kordunu kao i u Lici. Godine 1946. trebalo je istu onakovu akciju pokrenuti u Sloveniji, gdje vladaju slične prilike u pogledu zemlje kao na Kordunu. U jesen otpočeli smo člancima kroz štampu o pjeskanju i njegovim uspjesima na Kordunu. Pomagao je i radio. Ministar stvo poljoprivrede i šumarstva NR Slovenije priredilo je dvodnevnu poučnu ekskurziju 50 seljaka i agronoma iz čitave republike na Kordun, gdje su mogli na mjestu da se uvjere o potrebi i koristi toga rada. Iza toga izdata je popularno pisana knjižica o pjeskanju na Kordunu sa mnogo slika uz prodajnu cijenu samih 5 dinara. Stvar je b´la za Sloveniju potpuna novost. Novinski članci, makar imade´ »Kmečki glas« 55.000 primjeraka naklade, nisu imali većeg uspjeha. Brošure je bilo prodato za 4 mjeseca tek 40. Kotarski agronomi i seljaci, koji su sudjelovali kod ekskurzije na Kordunu, bili su opterećeni svakodnevnim poslovima te nisu bili kadrj tu novost probaviti, kamo li je plasirati i propagirat dalje Od sve te akcije ne bi bilo mnogo koristi, da se nije pojavilo na pozornici drugo lice — agitator. Drug Karei Vrenk, laborant Poljoprivrednog znanstvenog zavoda nije bio na Kordunu ali je stvar shvatio kao svoju. Preuzeo je dužnost, da obiđe Sloveniju i da na sastancima sa seljacima nagovori pojedince, da izvrše pokus peskanjem. Na prvih 5 sastanaka išli smo zajedno, ostalih 145 obavio je drug Vrenk sam u toku četiri zimska i proljetna mjeseca, po čitavoj Sloveniji i Slovenskom Primorju. Na tim sastancima prijavilo mu se za izvršenje pokusa 840 učesnika. Svi prijavljeni pokusi iz raznih razloga nisu izvršeni ali iz svih strana Slovenije dolaze vijesti, da su izvršeni pokusi odlično uspjeli. Time je led probijen. Jeli sva prethodna propaganda (radio, članci, ekskurzija, brošura) bila suvišna? Ne. Bila je i te kako korisna i potrebna, jer je služila kao upozorenje na Vrenkovu akciju, koja je slijedila. No, bilo bi naivno> misliti, da bi ona samä od sebe mnogo postigla. Lični kontakt i objašnjenje doprinijeli su ogromno. Sada će biti lako ovaj novi rad omasoviti u narodu. Ljudi Vrenkovih sposobnosti, istina, nema na pretek, ali se nađu svuda. Suzbijati šumske požare i uništavanje šume plakatima nije dovoljno. Imade predjela, gdje su šumski požari česti, dok su drugdje skoro nepoznati. Bio bi šablonski postupak, kada bi plakate o šumskim požarima slali svuda podjednako. Plakati, koji sadrže otštampan čitav Zakon o zaštiti šume od požara nisu za selo. Što vrijedi za grad, ne mora uvijek biti dobro i za bosansko selo, gdje ga nitko ne će čitati. Za selo je potrebna efikasna slika šumskog ...... sa kratkim tekstom na pr.: .Tko šumu pali, neprijatelj je naroda! Zakon će ga strogo kazniti!« No, to još nije dovoljno! Iz statistike šumskih požara znamo, koji su predjeli redovito jače ugroženi od te Trste opasnosti. Te krajeve treba da obiđe specijalan agitator s isključivim zadatkom propagande protiv šumskih požara. Danas je lako postići uspjeh, ako je narodnom odboru i narodu prikaže, da njihov kraj nosi nimalo časno prvenstvo u uništavanju narodne imovine. Na ovo bi se ljudi ranije narugali ali danas ne će više. Ima načina, đa se u buduće spriječe šumski požari, odnosno ograniči njihov broj. Pojedinci ih prouzrokoju — narod će ih spriječiti, čim shvati to kao svoju stvar. 348 |