DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 52 <-- 52 --> PDF |
/ Sami pozivi za neki pozitivan rad i učestvovanje u njemu nisu dovoljni. Potrebna je i obuka samo na terenu. Gajenje i njegovanje šume n. pr. može zorno da se prikaže na terenu. Tako me je iznenadio neki seljak na Braču, koji je od 16.000 dinara, dobi venih za svoju posječenu izdanačku šumu, utrošio 3.000 dinara za kamenitu ogradu. (To je godine 1932. značilo ništa manje od 30 hl vina). Nekog dana zatekao sam ga, kako klečeći nožicama za lozu prebire i prorjeđuje jednogodišnje izbojke iz panja. Nema sumnje, on je bio najbolji primjer ostalima. A sve to je bila posljedica zorne obuke u njezi šume. Propaganda za pošumljavanje može lako da se diskreditira, ako sam rad nema uspjeha. Lagane i uspješne metode pošumljavanja sjetvom najviše su potakle seljake . Milni na Braču, da svoje pustoši sami pošumljuju. Poslije propasti starih vinograda od filoksere u Dalmaciji mogla je obnova vino grada pred prvi svjetski rat da uspije samo zahvaljujući terenskom stručnom osoblju, sa užom specijalizacijom u jednoj grani. Za određene konkretne zadatke terenske propagande lako je spremiti pomoćno izvršno osoblje, samo ako se odaberu pravi ljudi. Njihov uspješan rad na terenu po taknut će i ostalo terensko osoblje na aktivno učešće u1 propagandi, kada uvidi, da nije to niti težak niti nezahvalan posao. Budemo li samo iz kancelarije propagirali šumarstvo, uspjet ćemo samo djelomično. Sjetimo se samo, kolikim ogromnim sredstvima propagande je raspolagala poljoprivreda. Koliko je časopisa, revija i knjiga izašlo do danas. A kraj svega nije uspjela ni najjednostavnijih, a vrlo važnih, stvari da riješi propagandom: pravovremenu (ranu) košnju sijena i uređenje jednostavnih đubrišta. Nekoliko putujućih agitatora u nekoliko sezona riješilo bi ta pitanja vrlo lako na samom terenu. Jednostrana propaganda, kakvim god sredstvima raspolagala, nije savršena i ne postizava cilja. Ona je i kraj savršene tehnike nepotpuna i — primitivna. V. Beltram PRAVNI PROPISI IZ. PODRUČJA ŠUMARSTVA IZDANIH PO OBLASNOM NARODNOM ODBORU Priključenjem područja b. Oblasnog narodnog odbora za Istru Federativnoj Na rodnoj Republici Jugoslaviji prestali su na tom području važiti i svi pravni propisi izdao] po istom Odboru u koliko su u suprotnosti s pravnim propisima izdanih za područje FNRJ ili NRH. Između ostalih propisa Oblasni narodni odbor za Istru izdao je i »N aredbu o zaštiti, o iskorišćivanju šuma i o pošumljava nju« (broj: 3040-1-1947. od 13. lipnja 1947., a objavljene u »Službenom listu Oblas nog narodnog odbora za Istru i Gradskog narodnog odbora Rijeka br.. 13. od 1. VII. 1947.). Kako većina propisa ove Naredbe prema Ukazu Prezidijuma Narodne skup štine FNRJ U. br. 1733 od 15. IX. 1947. (Službeni list FNRJ br. 80 od 17. IX. 1947.), odnosno Ukaza Prezidijuma Sabora NRH U. br. 42 od 25. IX. 1947. (Narodne novine br. 87 od 1. X. 1947.), ostaju i nadalje na snazi, to objavljujemo tekst ove Naredbe, kao i važnije dijelove uputa, koje je radi provedbe Naredbe u život izdao Odjel šu marstva i šumske industrije ONO-a za Istru (pod br. 2077-47. od 24. VI. 1947.). Kako Naredba, tjiko i upute daju istodobno» i obrise pojedinih problema šumarstva Istre, od kojih su neki i posve specifični za to područje (na pr. poboljšanje niskih šuma u sitnom seljačkom šumskom maloposjedu). Od interesa će biti i popis ostalih pravnih propisa općeg značaja, koje je izdao Oblasni NO za Istru za područje šumarstva u vremenu od konačnog oslobođenja iz spona talijanske države (svibnja 1945.) do pri ključenja FNRJ (rujna 1947. god.). Te propise donosimo kronološkim redom, kako su objavljeni u već citiranom Službenom listu ONO-a za Istru´ (u daljnjem tekstu SI. 1.). A) Naredba o zaštiti, o iskorišćavanju šuma i o pošumljavanju glasi: »Izvršni odbor Oblasnog narodnog odbora za Istru u cilju da se postojeće šume sačuvaju, da se unapredi šumsko gospodarstvo i osigura racionalno iskorišćavanje šuma i drveta, donio je na svojoj sjednici održanoj dana 13. lipnja 1947. u Labinu, a na temelju čl. 58. st. 2. Općeg zakona o narodnim odborima od 21. V. 1946. i točka IV. Ukaza U. br. 833. od 2. svibnja 1947. o proglašenju obaveznih pravnih pravila iz za kona o šumama od 21. XII. 1929. o kažnjavanju šumskih prekršaja, slijedeću 350 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 53 <-- 53 --> PDF |
NAREDBU o zaštiti, o iskorišćavanju šuma i o pošumljavanju Član 1. I. Vlasnik odnosno posjednik šume je dužan: 1. Sa šumom gospodariti i postupati tako, da se ne slabi proizvodna snaga njezinog zemljišta, t. j . šume se ne smiju pustošiti. 2. Vršiti sječu šume u doba i na način, kako to propiše nadležni kotarski (gradski) narodni odbor. 3. Pošumljavati i popunjavati posječene ili upropaštene šume. U svrhu osiguranja pošumljivanja ili popunjavanje kotarski (gradski) narodni odbor može odrediti, da vlasnik odnosno posjednik šume prije sječe položi jamčevinu, iz koje će izvršiti pošumljivanje, ako to vlasnik odnosno posjednik sam ne izvrši. 4. Pošumiti, odnosno dozvoliti pošumljivanje svojega šumskog zemljišta ili goleti, ako to odredi kotarski (gradski) narodni odbor. 5. Izvršiti odredbe, koje izda nadležni kotarski (gradski) narodni odbor u svrhu zaštite ili obrane šuma od prirodnih štetočina i nepogoda. 6. Za prodaju namjenjeno drvo izraditi u Sortimente, koje mu propiše nadležni organ Oblasnog narodnog odbora za Istru. Za izvršenje propisa iz toč. 2., 5. i 6. pored vlasnika odnosno posjednika šume odgovoran je i onaj tko vrši sječu, odnosno prerađuje drvo. II. Bez dozvole nadležnog organa državne vlasti ne smiju se: 1. Krčiti šuma sa svrhom pretvaranja u drugu vrst kulture. 2. Sjeći šumu u svrhu prodaje drveta, paljenja drvnog ugljena ili dobivanja vapna. 3. Sječi stabla, izlučena u svrhu dobivanja sjemena, odnosno zbog njihove prirodne ljepote ili rijetkosti. 4. Sjeći stabla u parkovima i nasadima. 5. U šumi ili u šumskom zemljištu kopati zemlju, vaditi kamen, busenje ili druge sastojke zemljišta. Ako je to izvršeno na tuđem zemljištu, počinitelj je odgovoran za naknadu počinjene štete. 6. Vršiti diobu šuma i šumskog zemljišta. Dozvole za radnje iz toč. 1., 2., 3., 4. i 5. izdaje nadležni kotarski (gradski) narodni odbor, a dozvole za diobu iz točke iz točke 6. izdaje Odjel šumarstva i šumske industrije Oblasnog narodnog odbora za Istru. III. Zabranjeno je: 1. Bez izvoznice iz šume izvoziti odnosno kopnenim i vodenim putem prevoziti drvo i drvne proizvode. Od toga se izuzimaju: drvo prerađeno na pilanama i drvni proizvodi, izrađeni na tvornički ili obrtni način, i drvo iz vlastte šume za potrebe vlastitog gospodarstva i kućanstva, ukoliko se ovo ne prevozi iz područja jedne na područje druge lugarije. 2. Prodati, pokloniti ili zamijeniti drvo, izdano za domaću upotrebu iz općenarodnih ili zajedničkih šuma. 3. Napasivanje bilo kakve stoke u šumama, koje su radi osiguranja pomlađivanja šume ili radi zaštite zemljišta i objekata u šumi ili izvan šume stavljane pod zabranu paše. Ako je šteta počinjena u tuđoj šumi, vlasnik odnosno držaoc odgovoran je za naknadu učinjene štete prema šumsko-odštetnom cjeniku. Naknada štete po komadu na paši zatečene stoke ne može biti manja i to: a) od koze, jarca ili jareta 100.— Lira b) od goveda, konja, mazge ili magarca preko 1 godine starog 50.— „ c) od ostale stoke i svinja ».-.´. 20.— „ 4. Napasivanje koza u svim šumama, te na svim šumskim i šumsko-pašnjačkim zemljištima, kao i na načini protivan odredbama, koje će u cilju uređenja pitanja držanja i prehrane koza propisati izvršni odbor kotarskog (gradsko) narodnog odbora. 351 / |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 54 <-- 54 --> PDF |
5. Prisvajati (uzurpirati) općenarodna ili zajednička šumska ili šumopašnjačka zemljišta. Za naknadu štete, počinjene prisvajanjem, kao i za troškove povratka u prvotno stanje, odgovoran je prisvajatelj. 6. Oštećivati ili činiti nečitljivim brojeve i žigove, koji su postavljeni na panjevc, stabla stabla ili izrađeno drvo. Isto tako zabranjeno je oštećivanje i uništavanje graničnih znakova, ograda, jarka i si. podignutih ili izrađenih u šumi ili oko šume, kao i svako oštećivanje odnosno uništavanje svih naprava, podignutih radi iskorišćavanja šuma i- prijevoza šumskih proizvoda, uzgajanja sadnica šumskog drveća, nasada i građevina, podignutih za zaštitu zemljišta u šumama i šumskim zemljištima (u bujicama). Počinitelj je odgovoran i za naknadu učinjene štete. Član 2. Prijave (molbe) i rješenja (potvrde), koje se podnose ili izdaju po poslovima ove naredbe ne podležu plaćanju nikakve takse. Clan 3. Prekršaji propisa ove naredbe i na njezinom temelju izdanih naredaba uputstva i rješenja općeg značaja kaznit će se novčanom kaznom u iznosu do 5.000 Lira ili prisilnim radom bez lišenja slobode do 30 dana. U koliko radnja prekršaja ne sadrži krivično´ djelo, za postupak je nadležan izvršni odbor kotarskog (gradskog) narodnog odbora. Clan 4. Ova naredba stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom Listu Oblasnog narodnog odbora za Istru, kojim danom prestaju važiti svi protivni joj propisi.« B) U uputam a Odjela šumarstva i šumske industrije br. 2077./47., pored ostalog, kaže se i ovo: ... »Propisi Naredbe su, kako se razabire iz teksta, okvirni, te se prema tomu mogu primijeniti u onoj mjeri i na način, kako to zahtijevaju prilike pojedinog kraja, odnosno područja kotarskog (gradskog) narodnog odbora. Da se propisi naredbe što uspješnije primijene, daju se slijedeće upute: Ad I/l (čl. 1. Naredbe): Po ovom propisu može kotarski (gradski) narodni odbor u slučaju potrebe propisati i obvezatno prijavljivanje sječe za vlastite potrebe. Ovu prijavu treba obavezno propisati za sve sječe u visokim šumama, kao i za sva stabla u visokom uzgoju (što se u glavnom i do sada provodilo). Po ovom propisu može se urediti i sabiranje listinca, odnosno kresanje drveća u svrhu dobivanja lisnika. Ad 1/2: Redovno vrijeme sječe u niskim šumama traje od 1. listopada jedne do 31. ožujka slijedeće godine. Sječe u visokim šumama, kao i prorede mogu se vršiti tokom cijele godine, ali i ove sječe može KNO s opravdanog razloga vremenski ograničiti. U krajevima, u kojima su se vršile sječe stabala radi dobivanja kolja ili kakvog posebnog uzroka (na pr. kestenovine za dužicu), mogu se takve sječe za sada dozvoljavati i izvan naprijed označenog vremena. Posebno po ovoj točki treba propisati ostavljanje nadstojnih stabala u niskoj šumi (semencala), a u propisu odmah naglasiti, da oni imaju ostati u rastu i kroz više ophodnja niske šume. Ad 1/3: Ovaj će se propis primijeniti u koliko je potrebno izvršiti pošumljavanjc ili popunjavanje posječene ili upropaštene (opustošene) šume, dakle primjenjuje se individualno i to u rješenju o dozvoli sječe ili po samostalnom rješenju donijetom na osnovu izviđa i preporuke šumarskog referenta. Prema potrebi može se propisati i vrst ,kojom će se popunjavanje izvršiti, a u svakom slučaju staviti vrst u obliku preporuke. Ovim propisom trebat će se što više poslžiti, kako bi se povećao obrast današnjih niskih šuma. Sa- sjemenom popunjavanja treba preporučiti samo ona s krupnim (hrastovi, bukva, kesten, mendula), dok ostale vrste sa sadnicama, budući da dosadanje sjetve sitnog sjemena (crnogorice) nisu dale, općenito uzevši, zadovoljavajuće rezultate. U predjelima, gdje uspijeva lovor, treba i njega preporučivati i to za uzgoj stabala za iskorišćavanje lišća kao sirovine za ulje. 352 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Ad 1/4 Ovaj se propis odnosi na pošumiljivanje krša, goleti ili posve degradiranju šuma, a posebno, ako je pojedino zemljište potrebno pošurniti iz javnih interesa ili ako bi se pošumljavald dobrovoljnim radom. Ovaj propis daje mogućnost i osnivanje školskih, omladinskih i drugih gajeva t. j . pošumljavanja, koja imaju prvenstveno odgojnu svrhu i na kojoj se površini sadnje mogu vršiti kroz duži ndz godina (kako bi što veći broj osoba bio vezan radom na pošumljavanju jedne površine). Kod ´ izbora vrsta kojima bi se pošumljavanje vršilo treba uzeti u obzir i zahtjev vlasnika. Ovaj se propis može primjeniti i na sadnju ruja, badana, kudzu i dr. pokusnih vrsta, koje će se sadnje tokom slijedeće godine vršiti u većem opsegu, nego li je to bilo ove godine. Ad II/3.: Izlučivanje stabala može se vršiti u svako doba, a može se izvršiti i u slučaju molbe za sječu, ukoliko ih je potrebno s navedenog uzroka izlučiti i poštediti od sječe. O takvim stablima treba voditi posebnu očevidnost i o izlučivanju izvještavati ovaj Odjel. Ad IH/1.: Za provedbu ovog propisa ima poslužiti »Naredba o žigosanju drveta«, koju je propisao ministar poljoprivrede i šumarstva dne 6. II. o. g. Ad III/4.: Ovaj propis omogućuje uređenje pitanja držanja i prehrane koza. Preporuča se, da se držanje koza uredi na slijedeći način: Pravo držanja koze ima samo ono kućanstvo, koje ne može držati kravu ili stanoviti broj ovaca. Na obitelj do 3 člana odobrava se držanje samo jedne koze, a preko toga broja najviše 2 komada. Držanje jarca uredit će svaki KNO, odnosno GNO, prema broju koza. Držanje jaradi dozvoliti najdulje do kraja mjeseca lipnja, u koliko ne ostaje za daljni uzgoj. A za daljni uzgoj može ostati samo u slučaju da zamijeni staru kozu IIa da ga preuzme osoba, koja ima pravo držati kozu, a istu nema, odnosno sadanju će odstraniti. Držanje koze treba individualno odobravati t. j . po posebnom traženju svakog pojedinog zainteresiranog. Rok za smanjenje sadanjeg broja koza neka ne bude duži od 30. rujna o. g. Obzirom na prehranu treba zabraniti prehranu bez veza i odrediti osiguranje krme za zimski dio godine. U tu svrhu mogu se dozvoliti i stanovite površine za kresanje brsta, iako to redovno ne će biti potrebno, jer ima dosta krmiva po živicama (ogradama), kupljenjem trave po poljima, sabiranjem ploda divljeg kestena, siliranjem vinove loze i si. Za izvršenje ovoga zadužuje se Izvršni odbor naslovnog narodnog odbora i o učinjenom treba ovamo izvjestiti najkasnije do 15. kolovoza o. g. Sve propise i sva rješenja po ovoj Naredbi treba donositi po prethodnom saslušanju referenta. U slučaju razmimoilaženja predmet treba dostaviti ovom Odjelu, koji će donijeti odluku. Ovom Odjelu treba dostavljati i primjerak izdanih propisa.« C) Ostali pravni propisi ONO-a za Istru iz područja šumarstva jesu: 1. »Uredb a o lov u na području Oblasnog narodno-oslobodilačkog odbora za Istru« broj: 941.—45. od 22. VIII. 1945. (objavljena prvi put u »Glasu Istre« broj 8«. od 13. IX. 1945. god., a zatim SI. 1. broj 5 od 1, V. 1946. god.); 2.»U t; . i b i o paušaliranju terenske šumarske službe« bro´ 1388-1946. od 14. IV. 1946. (SI. 1. broj 6 od 15. V. 1946.), koja je zamjenijena s jednakoimenom Uredbom broj: 1981-1946. od 25* V. 1946. (SI. 1. broj 8 od 15. VI. 1946.) uz dopunu potonje u SI. 1. broj 9 od 1. VII. 1946.; 3. .Uredba o osnivanju Privremene oblasne šumske režije« broj: 5331-46-1 od 4. VI. 1946. (SI. 1. broj: 9, od 1. VII. 1946.); 4. »Uredba o suzbijanju šumskih požara« broj: 2062-46-IX. od 11. VI. 1946. (SI. 1. broj: 10, od 15. VII. 1946.); 5. »Uredba o šumskim prekršajima« broj: 1808-46-IX. od 20. V. 1946. (SI. 1. broj: 10, od 15. VII. 1946.), kojoj je izdana dopuna pod naslovom »Uredba o nadopuni Uredbe o šumskim prekršajima« broj: 10051/1 od 9. X. 1946. (SI. 1. broj: 16, od 15. X. 1946.); -. 6. »U redba o osnivanju Oblasnog fonda za pošumljavanje« broj: 2534-46-IX. od 25. VII. 1946. (SI. 1. broj: 13. od 1. IX. 1946.); 7. »Rješenje o osnivanju privrednog poduzeća za racionalno i s k o r i.š ć a v a n j e šumskih užitaka i nuzužitaka« (pod nazivom »Šumsko poduzeće za Istru — ISTRAŠUMA« sa sjedištem na Rijeci) broj: 3710/1947. od 31. III. 1947. (SI. 1. br. 8. od 15. IV. 1947.) u kojem je broju objavljena i .Odluka o likvidaciji privremene Oblasne šumske režije« broj: 3711/47. od 31. III. 1947.); 353 |
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 56 <-- 56 --> PDF |
8. »Rješenje o osnivanju Oblasnog poduzeća za melioraciju i bujdčarstvo« broj: 3709/47. od 10. I.V. 1947. (SI. 1. broj: 8. od 15. IV. 1947.), kojemu je »predmet poslovanja ... novogradnja i redovito održavanje svih melioracija i bujica na teritoriju Oblasnog N. O-a za Istru«; 9. Nar´edba o zaštiti, o i s k o r i š ć ava n j u Isumia i o pošumljav| a n j u /prema tekstu pod A); 10. »Rješenje o privremenoj primjeni odredaba o lovü na području Oblasnog narodnog odbora za Istru« broj: 5727-1-1947. od 30. VI. 1947. (St. 1. broj: 14—15, od 15. VII. 1947.). Neće biti na odmet zabilježiti tekst čl. 2. Uredbe o osnivanju Privremene oblasne šumske režije, u kojem se kaže: Privremena Oblasna šumska režija (POŠR) se osniva na šumsko-industrijsko-komercijalnoj osnovi sa zadatkom što racionalnijeg iskorišćavanja svih šumskih užitaka i prerađivanja istih na šumsko-industrijskim postrojenjima «, kao ni osnutak »Državnog privrednog poduzeća ISTRADRVO sa sjedištem na Rijeci« (Rješenjem broj: 12825-46. od 21. XII. 1946., SI. 1. broj: 1, od 1. I. 1947.), koie ima zadatak »promet tehničkim i gorivim drvetom i građevnim materijalom«. Ing. O. P. Šumska uprava u Tolminu u Slov. Primorju, priredila je u sklopu ostalih organizacija N. F. ukusnu izložbu šumarstva onog kraja. U sobi 6X10 m izložila je:-noviju domaću šumarsku literaturu, reljefni teren sa modelima žitara, domaću drvarsku kuću, razne vrste drvenog ugljena, t. zv. sporedne šum 1 ske proizvode!, 84 razne . vrste drveća, pitanje koza, šumske štetočine, jeftinu ekonomičnu peć. sastavne dijelove stolica domaće pilanske izrade, plakate, parole itd. (Foto: ing. V. Klanišček} 354 |