DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1947 str. 57     <-- 57 -->        PDF

PROFESOR DR. LAJBUNDGUT U NAŠIM SUMAMA


U vremenu od 15 do 28 septembra ove godine boravio je u našoj zemlji Dr. H.
Lajbungut, profesor salvi-kulture na Politehnici u Cirihu (Švicarska).


Cilj njegovog putovanja bio je: Proučavanje šuma lišćara prirodnog porekla u
našoj zemlji, njihovo regenerisanje i gajenje, a naročito proučavanje mješovitih šuma
hrasta, jasena, crne johe i lipe.


U pratnji naših stručnjaka on je obišao i proučio:


1. Šume niskih planina koje su obrasle bukvom, hrastom kitnjakom, cerom u
području Kučeva i Nove Gradiške.
2. Nizinske šume hrasta lužnjaka, bresta u izumiranju, jasena, graba, lipe i dr.
u području Morovića, Vrbanje, Županje i Nove Gradiške.
Posle dugogodišnjeg pravca unošenja novih vrsta u švicarske šume, švicarska
silv-kultura se vraća svestranom izučavanju autohtonih vrsta drveća naročito lišćara,
njihovom najboljem prirodnom podmlađivanju i gajenju, jačajući plodnost tla i produktivnost
šume stvaranjem prirodne mešovitosti i unošenjem lišćara u prizemlje četinjastih
šuma. Čišćenja i proreda koje su baza ovakve silviculture su u prvom planu, .
ogledi čišćenja vrše se počev od 5 godine starosti u sastojinama lišćara. (Mi poznajemo
često puta do tančina razne egzote, a ne poznajemo svoje vrste drveća i njihove
zahteve, zato danas švicarska silvkultura hoće da dobro upozna svoje vrste drveća,
njihov život, njihove potrebe, njihovu produkciju.


Švicarska silvikultura posebno mesto daje fito i biocenološkim radovima i sa
osobitim interesovanjem prati radove ove vrste i u ostalim zemljama, naročito u SSSR
i u Nordiskim državama.


Na pitanje o primeoi Biolejeve kontrolne metode u šumama Švicarske g. profesor
Lajbungut izjavio je, da je do 1930 god. bila u jakom širenju, da ju je Šedelin u periodu
1930 do 1940 god.dosta obuzdao a u ovoj dekadi ta metoda nalazi svoje pravo
mesto i najkorisniju primenu u šumama visokog gorja, na strmim i erozivnim terenima,
a specijalno za vrste kao što su jela i bukva.


Po ovde-onde izraženom mišljenju od strane Dr. Lajbundguta, možemo obuhvatiti
u grubim potezima gledanije nosioca nauke Švicarske silvikulture:


... prirodno regenerisana šuma po pravilu je mešovita, zdrava i odgovara staništu.
Nega koja će produžiti tu mešovitost, jačati plodnost tla i omogućiti jedinkama
da pravilno i uspšeno razvijaju svoju snagu, treba da odgovara vrstama i da se redovno
sprovodi. Prirodno regenerisana i pravilno negovana šuma, nosi u sebi sve potrebne
elemente zdravlja i pune otpornosti prema parazitima svih vrsta, ovi posljednji
ne nalaze povoljnu sredinu za epidemički razvoj, pa samim tim nedaće upotrebe
represivnih mera za zaštitu šuma, u tako tretiranim šumama te dolaze u obzir. Disciplina
o zaštiti šuma postaje u Švicarskoj skoro bespredmetna, ij´er je nju obuhvatila
pravilno shvaćena silvikultura, a fitopatologija i entomologija i inače daju sve što je
nužno da se zna o kriptogramskih i životinjskim parazitima..-,


Dr. Lajbungut je u istom cilju otputovao iz ´naše zemlje za ČehoslOvačku.


O ŠUMARSKIM KADROVIMA


Za školsku 1947/1948 god. upis učenika u srednje šumarske škole nije se razvijao
točno po planu niti je završen u predviđenom roku. U nekim Narodnim republikama,
usled malog broja prijavljenih učenika, upis je morao da bude produžen, tako
da se, na pr. u Srednjoj šum. školi u Kraljevu i Skoplju upis završio 10. X. 1947 god.


U celoj zemlji ima 11 srednjih šumarskih škola raznim smerova.


NR Srbija: u Kraljevu, uzgojnog i eksploatacionog smera.


NR Hrvatska: u Glini, uzgojnog i eksploatacionog smera — u Drnišu, uzgojnog


smera (kraškog tipa) — u Delnicama drvno-industrijskog smera.


NR Slovenija: u Mariboru, Ljubljani, Postojni, svih smerova (posebnog tipa).


NR Makedonija: u Skoplju, uzgojnog eksploatacionog smera.


NR Bosna i Hercegovina: u Sarajevu, sva tri smera — u Tuzli, uzgojnog i eks


ploatacionog smera — u Mostaru, uzgojnog smera karškog tipa.


355