DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 17 <-- 17 --> PDF |
.. F. h´lKIFOROV (SSSR) K PITANJU . EKONOMIČNOJ EFEKTIVNOSTI ORGANIZACIONO TEHNIČKIH MJERA (K ....... .. ............. ............. ......................... ...........) I. Značenje određivanja ekonomske efektivnosti Proces proizvodnje pretstavlja upotrebu radne snage, materijalnih elemenata´ (sredstava rada) i novčanih sredstava osnovnog i obrtnog fonda. Jedan te isti rezultat u proizvodnji može se postignuti raznim organizaciono tehničkim metodama uz upotrebu raznih visina troškova. Kada bi naše narodno gospodarstvo zavladalo neograničenim izvorima radne snage, sredstava proizvodnje i neograničenim količinama akumulacije {novčanih sredstava) za obnovu, određivanje faktora ekonomične efektivnosti ovoga ili onoga načina riješenja proizvodnog zadatka ne bi imalo smisla, t. j . pri tim uslovima bi svaki način bio ekonomično efektivan. Ali toga nema. Nasuprot tome, izvori radne snage, sredstava proizvodnje i količine akumulacije su ograničene. Radi toga smo dužni izabrati takove varijante organizaeiono- tehničkog rješenja proizvodnih zadataka, koje obezbjeđuju minimum utroška ili pri danom utrošku dozvoljavaju polučenje maksimuma efekta. Sve troškove vezane uz polučenje proizvodnoga efekta, moguće je svesti na gubitke radnog vremena a »ekonomija vremena — kaže Marx, — je isto tako važna i kao planski raspored radnog vremena po različitim granama proizvodnje, te je prvi ekonomski zakon na temeljima kolektivne proizvodnje«. U svojstvu oruđa, koje služi k cilju izbora boljih (t. j . na.jekonomičnijih) varijanata rješenja proizvodnog zadaitka, može se vidjeti, pokazatelj ekonomičnosti (ekonomskog efekta). .. Sadržaj pokazatelja ekonomske efektivnosti Opći oblik pokazatelja ek. ef. može se prikazati sa izrazom efekat trošak ´ Bazmotrit ćemo sadržaj ibrojnika i nazivnika ovog izraza. Brojnik »efekt« u industrijskoj proizvodnji — je prije svega produkcija određenog sastava, količine i svojstva (kvalitete). Kod sravnjivanja raznih varijanata ove elemente efekta količinski mjerimo. U uslovima socijalističke proizvodnje »efekt« u nizu slučajeva sadrži i takove elemente efekta, koji se ne mogu izmjeriti po količini. Na pr. povećanje obranbene snage zemlje, podizanje kulture zaostalih raona i t. d. Ove elemente efekta nazivamo »neizmjerivi elemenlti efekta«. Na taj način brojnik efektivnosti može se prikazati izrazom: produkcija Q + »neizmjerivi elementi efekta«. Čim je širi proizvodni zadatak (gradnje velikih elektro-centrala, željezničkih magistrala saveznog značenja, velikih tvornica i t. d.), tim se više gomilaju uslovi, koji izazivaju neophodnost učešća »neizmjerivog efekta« i obratno, 375 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 18 <-- 18 --> PDF |
čim je uži proizvodni zadatak (izbor tipa šumskog (transporta, primjena novog tipa stroja i t. d.) tim je nepotrebni je uvoditi u sastav njegovog efekta neizmjerive elemente«. U običnoj praksi rada projektnih organizacija i plansko-proizvođnih odjela poduzeća, proizvodni zadaci trustova rješavaju se u odnosu prema zadanoj veličini produkcije i »neizmj. element, efekta«, se pri tome ne uzimaju u obzir. Radi toga u cilju praktične svrsishodnosti i za uprošćenje matematskog izraza pokazatelja efektivnosti u svim zaključcima ćemo označivati efekat kao Q (proizvodnja određenog sastava, količine i svojstava). Nazivnik efektivnosti — »trošak« u industrijskoj proizvodnji sastoji se iz cijene koštanja (C) i jednokratnog uloga kapitala (investicija) (K) na osnovna i obrtna sredstva. Jednokratne invesiticije nisu slične stvarnim troškovima koji smanjuju cijenu koštanja. Sve jednokratne investicije moramo snižavati uslijed deficitnosti narodnogospodarske akumulacije koja se javlja kao ishodište polučenja K. Za nas prema tome nije bez razlike uz cijenu kakovih jednokratnih investicija smo polučili zadani efekat. Na taj način određeni opći izraz pokazatelja efektivnosti može se prikazati sa formulom: III. Pravilo sličnosti efekta sravnjivanih varijanata Pokazatelj efektnosti je prema tome količina efekta na jedinicu troška. No ako putem diobe Q sa C + K polučimo neku veličinu E, to ona sama za sebe još ništa ne znači; t. j . E jedne odijeljeno uzete varijante ne odgovara na pitanje, da li je dana varijanta efektivna ili nije. O efektivnosti može se suditi samo na temelju uspoređivanja E u dvije ili više raznih varijanata. — No kako ćemo usporediti efektivnost dviju ili više varijanata, ako ona ne može biti određena pojedinačno za svaku varijantu? Ovaj rad predusreće se time, što je pri sličnosti efekta u sravnjivanim varijantama odnos njihovih efefotivnosti (E) obratno proporcionalan odnosu troškova. Ako pretpostavimo, da je efekat I varijante ravan efektu II varijante pri raznim troškovima, tada je EE III var var efekat I var efekat II troškovi I var troškovi II varijante varijante troškovi II varijante troškovi I varijante ´ Na taj način E I. varijante i E II varijante same po sebi nismo odredili, no određenjem troškova po I i II varijanti imamo mogućnost da odredimo odnos efektnosti jedne varijante u sravnjenju sa drugom. Ovo je potpuno dosta, za ispunjenje cilja određenja ekonomičnosti tj. izabrati iz reda mogućih rješenja proizvodnog zadallika takovu varijantu, koja obezbjeđuje maksimum štednje troškova rada. Na taj način glavno pravilo određenja ekonomske efek 376 -» |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 19 <-- 19 --> PDF |
i tivmosti je sličnost efekta sravnjivanih varijanata. Bez toga uslova ne mogu se postaviti varijante po troškovima i radi toga nastaju pogrešni i slučajni izvodi. - Uočivši mjesto važnosti značenja pravila sličnosti efekata, i želeći pokazati principe prevođenja varijanta k sličnom efektu, biti će svrsishodno upotrijebiti dva primjera: Prv i primjer : Projektira se rekonstrukcija pilane na slijedećim pokazateljima: preradba prije rekonstrukcije 125.000 ms poslije „ 250.000 ms investicije za rekonstrukciju 3,50 mil rub. Cijena koštanja 1 m3 produkta: prije rekonstrukcije ... . 60 rub. poslije rekonstrukcije ... . 56 rub. / Pita se, da li je rekonstrukcija pilane ekonomična? Zadaću ćemo riješiti bez određivanja općeg efekta. Rekonstrukcija daje uštednju na cijeni koštanja od 4 rublja po 1 m´. Prema tome investicije rekonstrukcije će se akumulirati uštednjom cijene koštanjiai No pitanje odrediti količinu godišnje ušteđnje u cijeni koštanja, susreće se sa ozbiljnim teškoćama. Nastaje naime pitanje, na koju količinu godišnje produkcije ćemo odrediti uštednju cijene koštanja po jedinici produkta t. j . da li na količinu, koja je bila do rekonstrukcije (125.000 m3) ili na količinu poslije rekonstrukcije (250.000 m3)? Ako uzmemo prvo rješenje, to se ne bi pokazao uticaj ušteđnje na cijeni koštanja, koji daje povećanje produkcije. Ako pomnožimo uštednju sa količinom poslije rekonstrukcije, to* nije pravilno da prebacujemo uštednju na onaj dio proizvoda, kojeg nije bilo do rekonstrukcije, jer tim načinom uvodimo u razmatranje fiktivnu ekonomičnost. Samo iz predostrožnosti za efektivnost rekonstrukcije uzet ćemo prvo riješenje. Tada se pokazuje da se investicije za rekonstrukciju pokrivaju sa uštednjom u cijeni koštanja kroz vrijeme od 7 godina: 3.500.000 7 god .~..25.... "- Odavde možemo zaključiti: da se i kod oprezne pretpostavke rekonstrukcija pilana isplati s obzirom na kratko vrijeme pokrića, te da je prema tome rekonstrukcija ekonomski efektivna. Međutim ovaj izvod osnovan je na nepravilnoj pretpostavki kojučn´e produkcije različitih varijanata i prema tome može se samo slučajno pokazati stvarnim. U slučaju otklona rekonstrukcije pilane ipak treba obavezno pokriti potrebui dopunske proizvodnje od 125.000 m3. To se može postići gradnjom nove pilane na mjestu koje povoljnije leži prema izvoru sirovina. Pri tome investicije za gradnju nove pilane iznose 4,2 miliona rublja, a cijena koštanja jedinice proizvoda (1 m3) će biti 48 rubalja. Osim prve mogućnosti pokrića, potrebe u piljenom materijalu, koju bi mogla pokriti sadašnja pilana poslije rekonstrukcije, mi smo na taj način uveli i drugu varijantu. 377 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Te varijante jesu: Varijanta Produkcija Investicije rub. Cijena koštanja god. produkcije rub. BezI rekonstrukcije 125.000 m3 (stara pilana) + 125.000 m3 (nova pilana) = = 250.000 m3 g. 4,2 miliona 60X125.000+48 = 125.000 = = 13,500.000 SaII rekonstrukcijom 250.000 m3 god. (rekonstruirana pilana) 3,5 miliona 56X250.000 = 14,000.000 Prevođenje varijanti k sličnom efektu pokazuje, da rekonstrukcija pilane traži dodatak; na cijenu koštanja u iznosu od 500 tisuća rubalja godišnje. (14,000.000 — 13,000.000 = 500.000). No zato rekonstrukcija traži manje investicija (3,5 mjesto 4,2 mil.). U odnosu prema dopunskim investicijama za novu pilanu, akumulira se smanjenje cijene koštanja u vremenu ispod dvije godine. 4,200.00 — 3,500.000 = lj4 g°dine ~~14JÖ6ÖTÖ0Ö — 13,500.000 Prema tome u danom slučaju I varijanta je ekonomičnija od varijante II, t. j . ekonomski je korisnije usporedo sa starom ...... u zadanom rajonu podići novu pilanu sa proizvodstvom (kapacitetom) 125.000 m3 drvnog materijala godišnje,, nego rekonstruirati postojeću i povećati njenu snagu od 125.000 m3 na 250.000 ma. Drug i primjer . Treba obraditi površinu detaljia A sa točnošću 0,2 mm i godišnjom proizvodnjom Q = 10.000 komada. Detalj se može obrađivati na dva načina — blanjanjem i frezanjem. Kod toga je tvornica imala pokazatelje navedene u tablici 2. Varijanta OsnovniQ kom. pokazatelji Točnost obriade Uslovi rada Troškovi proizvod. jedinice produkta Investicije u mm rubalja rubalja 1. Blanjalica 5.000 0,2 a 0.60 15.500 2. Frezer+polir. 10.000 0.8 b 0.60 20.000 378 ´ |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 21 <-- 21 --> PDF |
V Kako vidimo varijante I i II nisu slične niti po Q niti po »točnosti obradbe«. Prevesti ćemo obadvije varijante na slični efekat (u zadanom slučaju na zadane parametre produkcije t. j . 10.000 komada u godini sa točnošću 0,2 mm), najprije po pokazatelju točnosti, time što ćemo dodati frezeru operaciju poliranja. Ona osigurava proizvodnju 10.000 kom. godišnje sa točnošću 0,2 mm uz dopunsko povišenje cijene koštanja 10 kop. po komadu. Investicije uložene za stroj za poliranje iznose 12.000 rubalja. Poliranje je praćeno pogoršanim uslovima rada. Varijante s obzirom na točnost imaju pokazatelje prikazane u tabeli 3 Varijanta Q kom. Točnost obrade u mm Uslovi rada Troškovi proizvod. rubalja Investicije rubalja l.Blan jarica 2. Frezer+polir. 5.000 10.000 0,2 0,2 a b 0.60 0.50 15.500 32.000 Dalje dovedeno varijante k sličnosti po Q t. j .po količini komada u godini, time što ćelmo uvesti u proces još jednu blanjalicu, a to podvostručuje investicije po varijanti blanjalica Varijanta Q kom. Točnost obrade Uslovi rada Investicije u mm rubalja rubalja 1. Blanjalica 10.000 0,2 a 0.60 31.000 2. Frezer+polir. 10.000 0,2 b 0.50 32.000 Ostalo je još da izjednačimo varijante po uslovima rada. Za to kod II varijante osiguravamo´ izgradnju ventilacije, a radniku na polirki osiguravamo mlijeko. To traži 4.000 rub. investicija i povisuje cijenu koštanja za 6 kop. po komadu. Varijante provedene sličnosti u svim uočenim elementima efekta imati će na taj način pokazatelje u tabeli 5 Varijanta Q kom. Točnost obrade Uslovi rada Troškovi proizvod. Investicije u mm rubalja rubalja I. Blanjanje 10.000 0,2 a 0.50 31.000 II. Frezanje 10.000 0,2 b 0.56 36.000 379 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Tek sada možemo usporediti obje varijante i odrediti koja je od njih ekonomičnija. IV Određivanje relativne efektivnosti sravnjivanih varijanata Relativna efektivnost jedne varijante u sravnjenju sa drugom pretstavljena je izrazom: E I var. troškovi II var. C II + K II ~E II var. ~~ troškovi I var. C I + K I Kod toga su obično u troškovima cijene koštanja i investicije, kod prevođenja k sličnosti varijante po količini, različiti t. j . u prve varijante je cijena koštanja niža nego u druge, no zato su investicije prve varijante veće nego druge i obratno. U pod III izvedenom drugom primjeru vidimo da je prema cijeni koštanja pogodnija varijanta frezer + polirka, no zato su kod te varijante veće investicije nego kod varijante blanjalica i za sada još nema dokaza koja je ovih varijanata ekonomičnija. Cijena koštanja i investicije — ta dva elementa u brojmku i nazivniku relativne ekonomičnosti, — iako su oba izražena u novčanoj vrijednosti i sjedinjeni među sobom matematičkim znakom plus ne mogu se nikako prosto sumirati, jer su to svojstveno raiznorodne veličine. Prema tome bi se moglo pretpostaviti da ne možemo odrediti efektivnost ove ili one varijante. No nije tako. Relativnu efektivnost možemo odrediti blagođareći iskorištenju pokazatelja norme efektivnosti investicija. U čemu je tu bit pitanja? Gore smo označili da investicije prouzrokuju deficitnost akumulacije. Deficitnost, — ograničenost investicija — označava dalje, da investicijama u jednom dijelu lišavamo neki drugi dio narodnog gospodarstva investirane svote. I Pomanjkanjem investicija podiže se cijena koštanja čega ne bi bilo, da se je ekonomisalo pri iskorištavanju određenog deficitnog sredstva t. j . investidija. Na pr. radi pomanjkanja financijskih sredstava u tekućoj godini pilana ne može uložiti neku svotu da izmijeni zastarjelo poslovanje. Sasvim je sigurno da iskorišćavanje zastarjelih uređaja neizbježno izaziva povećanje troškova na djelomične popravke i plaće stajanja ne po krivnji radnika, pogoršava kvalitet produkta, izaziva porast cijene koštanja, usporava obrtanje sredstava, riječju, poduzeće trpi gubitak i štetu, koju ono ne bi imalo, kada bi raspolagalo neophodnim investicijama za zamjenu zastarjelog postrojenja. Na taj način investicije (kao i druga deficitna sredstva) imaju svojstvo da obezbeđuju smanjenje cijene koštanja. Prema tome možemo investicije prevesti na pokazatelj »norme efektivnosti « investicija (P). Pokazatelj norme efektivnosti investicija označava minimalnu uštednju cijene koštanja, koju je dužno polučiti narodno gospodarstvo na jedinicu investicija, kao deficitnog sredstva za određeni razmak vremena, obično za godinu. i ; ! , -! 380 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 23 <-- 23 --> PDF |
Utioaj pokazatelja »norme efektivnoafti« P na veličinu) investicija K, pokazuje količinu uštednje, koju dobiva narodno gospodarstvo uslijed primjene deficitnih investicija u proizvodnji određenog neposrednog produkta, ili rečeno drugačije utjecaj P. na veličinu investicija, označava prethodni rashod cijene koštanja u narodnog gospodarstvu. Na temelju izloženoga dolazimo do zaključka: ako dovedemo u skladzbrojimo troškove cijene koštanja i investicija, potpuno je moguće dovesti u sklad i cijenu koštanja određenog produkta s predrashodom cijene koštanja u narodnog gospodarstvu, blagodareći primjeni određene svote investicija u određenoj količini produkcije. Prema ovome je moguće odrediti relativnu efektivnost sravnjivanih varijanata. Pri sličnosti efekat asravnjivanih varijanata, relativna efektivnost prve varijante u sravnjenju sa drugom može se odrediti po formuli: troškovi II Cu + Ka P El : E" = = 4) troškovi I Ci +~KI P ~ gdje su O .. = cijena koštanja neposredne produkoije Ki, P i Kn, P godišnji troškovi narodnog gospodarstva na gubitku proizvodnje u drugim dijelovima narodnog gospodarstva, uslijed pomanjkanja investicije uloženih u proizvodnju određene neposredne produkcije . Količina investicija u raznim varijantama obično je različita, te radi toga u cilju uprošćenja izraza treba odrediti troškove na rashode proizvodnje s obzirom na varijantu, u kojoj su veće investicije. Dopunske investicije su jednake razlici između investicija po varijantama \ -**-dop **-maks -^min U vezi sa time moguće je preporučiti pravilo: odrediti relativnu efektivnost varijante, koje ima veće investicije u odnosu spram varijante sa manjim investicijama. Formule efektivnosti (4) pri tome poprima oblik E var sa najveć. ulag. investicija C s najmanjom invest. E var sa najmanj. ulog. investicija C s max. invest. +..... ´ Pravilo o efektivnosti varijante s većim ulaganjem investicija glasi: Ako je relativna efektivnost varijante sa maximalnim investicijama pri zadanom P veća od 1, to je ta varijanta efektivnija od varijante sa manjim investicijama. U tom slučaju iskorištenje varijante, koja zahtijeva dopunske investicije, obezbjeđuje uštednju na cijeni koštanja (u sravnjivanju sa drugom varijantom) koja je veća nego što su gubici narodnog gospodarstva u drugim «dijelovima proizvodnje. t. j . E maks. > 1 biti će (Kmax — Kmin). P < Cmin —Cmax Izloženim načinom riješit ćemo i odnos relativne efektnosti blanje ili freza. Poslije prevođenja efekata sravnjenih varijanata sličnosti, imamo slijedeće pokazatelje tabl. 1>): 381 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 24 <-- 24 --> PDF |
Varijanta Varijanta Pokazatelji blanjalica frezer + polirka Godišnja produkcija komada 10.000 10.000 Točnost obradbe u mm 0,2 0,2 Cijena koštanja 1 kom. 56 60 Investicije uložene na 1 kom. 310 360 Odredit ćemo relativnu efektivnost varijanta frezer + polirka, gdje su investicije veće, nego u varijante blanjalice; P = 0.1 frezer C blanjalica 60 E = °´98 "blanjalica" C frez +~p7Kdop ~56~+ 0,1 (360 — 310) Ovim izrazom, pri određenim C K i P, određena varijanta frezer + polirka u sravnjenju sa blanjalicom, i ako je tehnički bolja i daje produktivnije rezultate ekonomski je neefektivnija, radi toga što su narodno gospodarski gubitci varijante »frezer + polirka« relativno veći nego kod varijanta blanjalicai. Naravno u danom slučaju bolje je postaviti drugu blanjalicu, nego u operaciju uvoditi polirku. Ekonomikal produkcije na taj način, određuje izbor tehničkog načina rješenja određenog proizvodnog zadatka IV Vrijeme amortizacije dopunskih investicija U sadašnje vrijeme još nema jedinstvenih normi efektivnosti propisanih po centralnim gosp. državnim organima. U praksi se nekada služi pritajenom formom norme efektivnosti — vremenom amortizacije uloženih investicija. Vrijeme amortizacije Tam — u suštini stvari jest obratni pokazatelj norme efektivnosti i 1 1 am P ušteda u godišnjim troškovima 1 rublja uloženih investicija 1 rub. uloženih investicija ´ušteda godišnjih troškova Vrijeme amortizacije pokazuje period (obično broj godina) u tečaju kojeg ce uštedhja na troškovima ostvarene varijante sa većim investicijama biti jednaka sumi dopunskih investicija. Do određenja opće državne norme efektivnosti investicija u šumskoj industriji, a naročito u eksploataciji šuma (sječa i izradha, vuča, kopneni i vodeni transport) bio bi značajan korak naprijed ustainoviti i upotrebljavati posebne šumarske norme efektivnosti investicija. 382 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Kao što smo ozložili u drugom primjeru vrijeme amortizacije dopunskih investicija u varijanti »frezer« iznosi 360 — 350 50 = 125 godina 60-56 = ~. Jasno je vidljivo da varijanta »frezer« nije efektivna jer se dopunske investcije na njezino ostvarenje akumuliraju uštednjotm u cijeni koštanja u tečaju 12,5 godina, a pitanje je da li će se zadatak obraditi 10.000 komada određenog produkta dovoljno dugo održati u toku od 12,5 godina. Prema tome u zadanom slučaju vrijeme amortizacije ekonomski nije prihvatljivo i varijanta »frezer« se odbija. Pravilo određenja prihvatljivosti vremena amortizacije investicija glasi; Ako je Tamort. ravno vremenu službe (eksploatacije) tehničkih postrojenja i t. d. varijanta nije efektivna; ako je Tam0rt. veće od vremena službe, varijanta je još neefektivnija; ako je Tamort. manje od vremena službe — varijanta je efektivna. Cilj socijalističke industrije, a prema tome i šumske industrije SSSR, jest što prije izgraditi komunističko društvo, i taj cilj određuje narodno gospodarsku efektvnost, kao kriterij kod provođenja tehničkih i organizacionih poboljšanja u industriji SSSR. Najvažniji zadatak određivanja efektivnosti su ekonomski proračuni, čiji je cilj da obezbijede pravilan izbor mjera, koje treba provesti, sa točke gledišta njihove ekonomičnosti i odnosa prema općim narodno gospodarskim zadacima. Radi toga promatranje problema ekonomičke efektivnosti izvođenja organizaeiono- tehničkih mjera i postavljanje ekonomskog računa, je vrlo važno, te se na taj način moraju posmatrati i svi ostali problemi šumske industrije. Izloženi metod ekonomskog računa, daje pricipijelnu metodičku bazu za primjenu u planiranju i projektiranju, a time se povećava uloga i značaj ekonomike, kod rješavanja različitih konkretnih organizaciono-tehničkih mjera. (...... ....1....... . 9/47). Preveo: Ing. R. Benie ŠUMARSKA BIBLIOGRAFIJA izdama o Proslavi stote godišnjice šumarstva i pred Prvo savjetovanje šumarskih inženjera i tehničara FNR Jugoslavije, izašla je iz štampe. Knjiga sadrži preko 8.000 naslova radnji, članaka, rasprava i bilježaka iz područja šumarstva i šumske privrede, koji su objelodanjeni u proteklih 100 godina. »Šumarsku biografiju« treba da nabavi svaki šumarski inžinjer i tehničar, kao i stručnjak drvne industrije. Knjiga je štampana na srednje finom papiru obuhvata 265 stranica. Cijena knjizi je 90.— dinara, sa poštarinom 100.— dinara i naručuje se kod: Šumarske sekcije Društva inženjera i tehničara Hrvatske, Zagreb, Vukotinovićeva ulica 2, ček: 4—704.578. 383 C |