DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 30     <-- 30 -->        PDF

visine stabla. Kod toga se, istovremeno sa izmjerom visine stabla očitavaju na


osnovnom linealu dijelovi koji odgovaraju dužini krošnje (skica 4). Kada je već


poznata visina stabla može se odrediti dužina krošnje u metrima.


Širina krošnje određuje se također istovremeno sa izmjerom vidne stabla. Podjela
na horizontalnom pokretnom linealu pokazuju širinu — diametar krošnje — u
procentima od visine cijelog stabla. Ako ijie krošnja jednostrano razvijena ili ako ju
treba neophodno odrediti sa raznih strana, to se svako mjerenje izvodi napose, samo
što se u takvom slučaju otsjek na linealu treba dijeliti sa dva, tako da se očitava
radius krošnje a ne diametar.


Svaka vrsta drveća ima svoj karakterističan kut pod kojim se odvajaju grane iz
stabla. Da bi se ovaj kut izmjerio treba: vertikalni lineal poklopiti sa sredinom
odnosnog stabla (sa osovinom) a pokretni lineal položiti po smjeru grane, kod koje
želimo izmjeriti kut otklona od stabla. Suprotno položeni kralj lineala pokazuje na
transporteru u stupnjevima ovaj kut otklona.


Predloženi pribor može se upotrijebiti kod izmjere drveća pod gornjim uslovima
a pri tome mije neophodno mjerenje kuta nagiba terena. Pribor je podesan i za
izmjeru krošnje voćnog drveća, kod izučavanja suhovrhosti stabalat Pribor je neophodan
radnicima zelenog graditeljstva (parkiranja) za određivanje habitusa dekorativnog
drveća.


Pribor može biti izrađen iz metala, plastične mase, drvenih daščica ili furndrav
Blagodareći jednostavnoj konstrukciji on je jeftin i dostupačan svakome.


Tačnost rada pribora iznos? kod izmjere visine stabla —0,5 m, kod izmjere
duljine i širine krošnje —5%; kod izmjere kuta otklona grana —5°. Opisani pribor
upotrebljava se s uspjehom kod radova katedre za šumarstvo, katedre za voćarstvo
i drugih katedri Poljoprivedne akademije po imenu K. A. Timirjadzeva, a također
i u ekspedicijama Akademije nauka SSSR.


P. S. Kondratjev (Sovjetskaja agronomija No 2/47).
Preveo: ing. Pavle Fukarek, Sarajevo


TEHNIÖKO RUKOVODSTVO SJECINE U SSSR


Prema podacima iznesenim u knjizi »Iskorišćavanje šuma« od V. V. Protanskogai
S A. Nikolajeva, tehničko rukovodstvo u sječinama, kao i primanje izrađenog
materijala od šumskih radnika vršili su u SSSR-u do 1936 god. desetari (...........).


Razvitkom tehnike rada pokazala se potreba za stručno kvalificiranim osobljem
u nižem tehničkom rukovodstvu i 1936 god. prvi puta se pojavila u sječinama zvanje
»tehničara« (»...... no ........., ....... ....... . ........ ....« kojega ćemO;
dalje nazivati na našem jeziku tehničar).


Tehničar (šumski manipulant) ima zadatak da organizira produkciju na povjerenoj
mu sječind d odgovoran je za izvršenje proizvodnog zadatka kako po količini
tako i po vrsnoći (kvalitetu). On je djelomično odgovoran i za izvršenje plana sortimenata,
za ispunjavanje postavljenih normi produktivnosti rada, te iza pravilno*
iskorištenje i raspored radne snage.


Njegovi su zadaci prema tome slijedeći:


1) učestvuje u određivanju i pripremi sječini;


2) prima sječinu;


3) razrađuje osnovne tehničke pokazatelje proizvodnog plana: Sortimente, vrijeme
i redoslijed proizvodnje, potrebu radne snage, OTuđa i pribora; "-=´.


4) sastavlja popis potreba i na svojem dijelu radilišta organizira rad po stahanovskim
metodama; svojim ličnim primjerom upućuje radnika u primjenu efektivnog
iskorištavanja radnog vremena .alata za sječe i izradbu te vuču (pnivoz);


5) osigurava pravovremeno oštrenje i opravku šumskoga alata;


6) provodi racionalnu organizaciju sječina, dijeli sječinu na dio za zimski i dioza
ljetni izvoz, a također i na pruge potrebne širine i dužine; iskolčava u naravi


388