DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 30 <-- 30 --> PDF |
visine stabla. Kod toga se, istovremeno sa izmjerom visine stabla očitavaju na osnovnom linealu dijelovi koji odgovaraju dužini krošnje (skica 4). Kada je već poznata visina stabla može se odrediti dužina krošnje u metrima. Širina krošnje određuje se također istovremeno sa izmjerom vidne stabla. Podjela na horizontalnom pokretnom linealu pokazuju širinu — diametar krošnje — u procentima od visine cijelog stabla. Ako ijie krošnja jednostrano razvijena ili ako ju treba neophodno odrediti sa raznih strana, to se svako mjerenje izvodi napose, samo što se u takvom slučaju otsjek na linealu treba dijeliti sa dva, tako da se očitava radius krošnje a ne diametar. Svaka vrsta drveća ima svoj karakterističan kut pod kojim se odvajaju grane iz stabla. Da bi se ovaj kut izmjerio treba: vertikalni lineal poklopiti sa sredinom odnosnog stabla (sa osovinom) a pokretni lineal položiti po smjeru grane, kod koje želimo izmjeriti kut otklona od stabla. Suprotno položeni kralj lineala pokazuje na transporteru u stupnjevima ovaj kut otklona. Predloženi pribor može se upotrijebiti kod izmjere drveća pod gornjim uslovima a pri tome mije neophodno mjerenje kuta nagiba terena. Pribor je podesan i za izmjeru krošnje voćnog drveća, kod izučavanja suhovrhosti stabalat Pribor je neophodan radnicima zelenog graditeljstva (parkiranja) za određivanje habitusa dekorativnog drveća. Pribor može biti izrađen iz metala, plastične mase, drvenih daščica ili furndrav Blagodareći jednostavnoj konstrukciji on je jeftin i dostupačan svakome. Tačnost rada pribora iznos? kod izmjere visine stabla —0,5 m, kod izmjere duljine i širine krošnje —5%; kod izmjere kuta otklona grana —5°. Opisani pribor upotrebljava se s uspjehom kod radova katedre za šumarstvo, katedre za voćarstvo i drugih katedri Poljoprivedne akademije po imenu K. A. Timirjadzeva, a također i u ekspedicijama Akademije nauka SSSR. P. S. Kondratjev (Sovjetskaja agronomija No 2/47). Preveo: ing. Pavle Fukarek, Sarajevo TEHNIÖKO RUKOVODSTVO SJECINE U SSSR Prema podacima iznesenim u knjizi »Iskorišćavanje šuma« od V. V. Protanskogai S A. Nikolajeva, tehničko rukovodstvo u sječinama, kao i primanje izrađenog materijala od šumskih radnika vršili su u SSSR-u do 1936 god. desetari (...........). Razvitkom tehnike rada pokazala se potreba za stručno kvalificiranim osobljem u nižem tehničkom rukovodstvu i 1936 god. prvi puta se pojavila u sječinama zvanje »tehničara« (»...... no ........., ....... ....... . ........ ....« kojega ćemO; dalje nazivati na našem jeziku tehničar). Tehničar (šumski manipulant) ima zadatak da organizira produkciju na povjerenoj mu sječind d odgovoran je za izvršenje proizvodnog zadatka kako po količini tako i po vrsnoći (kvalitetu). On je djelomično odgovoran i za izvršenje plana sortimenata, za ispunjavanje postavljenih normi produktivnosti rada, te iza pravilno* iskorištenje i raspored radne snage. Njegovi su zadaci prema tome slijedeći: 1) učestvuje u određivanju i pripremi sječini; 2) prima sječinu; 3) razrađuje osnovne tehničke pokazatelje proizvodnog plana: Sortimente, vrijeme i redoslijed proizvodnje, potrebu radne snage, OTuđa i pribora; "-=´. 4) sastavlja popis potreba i na svojem dijelu radilišta organizira rad po stahanovskim metodama; svojim ličnim primjerom upućuje radnika u primjenu efektivnog iskorištavanja radnog vremena .alata za sječe i izradbu te vuču (pnivoz); 5) osigurava pravovremeno oštrenje i opravku šumskoga alata; 6) provodi racionalnu organizaciju sječina, dijeli sječinu na dio za zimski i dioza ljetni izvoz, a također i na pruge potrebne širine i dužine; iskolčava u naravi 388 |
| ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 31 <-- 31 --> PDF |
g´avne i postrame puteve; određuje redosljed sječe pojedinih linija; te vodi brigi* o čišćenju 8ječine od otpadaka; 7) vodi računa o punom iskorišćavanju lučnih pila, amerikanskih pila, sjekira,. okretaljki i drugog alata; 8) vodi brigu o sječnom redu; 9) vodi brigu o šumsko-gospodarskim propisima pri sječi stabala i čišćenju s ječine; . i 10) organizira radna mjesta (linije) prema određenim uputstvima za proizvodnju; brine se za stručno uzdizanje radnika; pravilno raspoređuje i iskorištava radnu snagu i provodi sve mjere koje idu za povećanjem produktivnosti rada; 11) vodi svakodnevnu evidenciju radne snage i količine izrađenih proizvoda;: 12) vrši stalnu kontrolu nad kvalitetom izrađenih produkata, njihovom točnom slaganju sa standartima, tehničkim uslovima i postavijenim zadacima; 13) vodi brigu o provođenju mjera za tehničku i higijensku zaštitu rada; 14) učestvuje u sastavljanju normi produkcije i cijena izradbe. Na tehničare se prenose također razni zadaci organizacije i rukovodstva za. privoz produkata do glavnih saobraćajnih sredstava (šumske željeznice, kamionske ceste, rijeke itd.). — TehničaT mora savršeno poznavati stahanovske metode rada,, sa racionaliziranim oruđem i sredstvima, te mora zornim primjerom davati pouku radnicima. On mora poznavati postojeće Standarte i tehničke uslove za Sortimente određenog područja, greške drveta i cijene kako one po cijemđiku, tako i planirane Pribavljanje radne snage, primanje izrađenih produkata od radnika, materijalni i novčani obračun, sastavljanje isplatnih dokumenata, obračunskih izvještaja i t. d- ne spadaju u dužnost tehničara. U zavisnost od stručne spreme i vremena provedene prakse tehničari za izradbu dijele se u tri klase. U I. klasu spadaju: a) Osobe sa srednjim tehničkim obrazovanjem, koje imajtu praksu na radu u šumi od najmanje dvije godine. b) Praktičari iz redova desetara, koji su radili u šumi najmanje 5 godinapoložili stručni tehnički ispit sa odličnim uspjehom. c) Rađnici-stahanovci, koji polože stručni tehnički ispit po programu za tehničara sa odličnim uspjehom. U II. klasu spadaju: a) Osobe sa srednjim tehničkim obrazovanjem, te koje su provele na radu u šumi bar 1 godinu. , b) Praktičari iz redova desetara, koji su proveli na radu u šumi najmanje 3godine i položili stručni ispit po programu za tehničare sa dobrim uspjehom. c) Radnici-stahanovci, koji polože stručni tehnički ispit po programu za tehničara sa dobrim uspjehom. U III. klasu spadaju: a) Osobe sa srednjim tehničkim obrazovanjem. b) Praktičari iz redova desetara, koji su proveli na radu u šumi bar 2 godine i položili stručni tehnički ispit po programu za tehničare. c) Radnici-stahanovci, koji polože stručni tehnički ispit po programu za tehničare.. Prema ovome vidimo da se tehničari brinu samo o čisto tehničkoj organizacionoj strani rada u sječini, te se moraju svim silama posvetiti tome radu. No pravilna organizacija rada i razvijanje udarništva u mnogome ovise i o pravovremenom primanju izrađenog materijala od radnika, te obračunu zarade. Prema odredbi S N K SSSR-a od 16. II. 1937 god. primanje izrađenog mate^ rijala od radnika, sastav manuala i dokumenata primanja vrše naročiti primači (........). Primae mora poznavati Standarte, tehničke uslove za izradbe materijala, norme i cijene izradbe i način sastavljanja manuala. I primači se prema svojim kvalifikacijama dijele u tri klase. 389 |