DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 45     <-- 45 -->        PDF

Potrošnja i proizvodnja ča.move građe u svijetu
(u tisućama standarda)


1937 1946
Zemlje


i
Potrošnja Proizvodnja Potrošnja Proizvodnja


većinom uvozne zemlje 9,478 . 4,463 4,727 2,926
većinom izvozne zemlje 10,686 15,011 11,857 12,213
1
Svega s. . . 20,164 19,474 16,584 15,139
Napomena: 1 standard = 4,672 m3 .
R. Benić (Zgb)


...... ..............


»...... ...............« je mjesečnik za sva pitanja iz šumske industrije i
šumarstva u SSSR. To je organ Ministarstva šumske industrije SSSR i RSFSR.


Ovaj časopis imade slijedeće rubrike: uvodnik, planiranje i ekonomika, iskorišćavanje
šuma, splavarenje, mehanička prerada drveta, kemija drveta, šumarstvo,
kadrovi, nauka i šumska industrija, inostrana tehnika, kronika, dopisi, savjetovanja,
bibliografija i dr.


Donosimo ovdje popis članaka izašlih u tom časopisu tokom 1947 u brojevima
od 1 do 6, dok izvatke iz interesantnijih članaka donosimo u saopćenjima.


Br. 1 — Januar 1947. — Izvršimo direktive druga Staljina. — Iskorišćavanješuma: I. E. Voronov, Organizacija sječe — najvažniji faktor produktiviteta. B. I.
Kuvaldin, Kočenje ma smrznutim putevima. B. I. Gradov, Uspostavljanje i izvedba
instrumenata za obradu metala u radionicama za opravke. — Mehanička preradadrveta: L. S. Karpov, Nova konstrukcija temelja jarmače. A, F. Kaštaljan, Povišenje
piroduktiviteita strojeva za poliranje. V. D. Arhaingelskij, Racionalizacija rada na
strojevima u stolarstvu. — Šumarstvo: I. D. Jurkević, Povišenje postotka gutte u
kori stabalca bradavičave kurike (Evonymus verrucosa Scop). — Nauka i šumska
industrija: G. E. Koftov, Osnovni zadaci naučno4straživačkih instituta šumske industrije.
— Inostrana tehnika: K. L. Vasiljkov, Ploče vlaknatice iz otpadaka industrije
šperploča u Finskoj. A. E. Procenko, Kesten pitomi Sjeverne Koreje.


Br. 2 — Februar 1947. — K. M. Pamtim, Zadaci splavara. u 1947 g(. — Planiranjei ekonomika: A, F. Ivanov, Organizacija i finansiranje radova na opravci u drvnoj
industriji. ,— Iskorišćavanje šuma: T. I. Kišćen/ko, Tavarenje ´pomoćul konjjsikog
derrika (dizalice). P. A. Cejtlin, Aeroplani u šumskoj industriji i šumarstvui. —
Šumarstvo: K. B Losickij, Promjena punodrvnosti hrasta uslijed proreda. — Nauka
i šumska industrija: O navigaciji u 1947 g. Konferencija teoretičara po pitanju transporta
vodom. Konferencija CNILHI (Centralni naučno-istraživački institut za kemiju
drveta). — Kronika: Bilješka o osnivanju odjela za industriju terpentina unutar
CNILHI. — Dopisi: M. A. Grehnev, Etarska ulja jele i mogućnost njihovog industrijskog
iskorišćavanja u Komi ASSR. — Inostrana tehnika: B. A. Iljin, Mehanizacija
«tovara i istovara drveta u USA. K. Aleksandrov, Šumarstvo Cohoslovačke. I. S.
Melehov, Šumski požarevi i borba portiv njih u primorskim krajevima.


403




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 46     <-- 46 -->        PDF

B. 3 — Mart 1947. — N. .. Hromov, Proučavanje radnika prema njihovoj»
radu znači boriti se za ispunjenje prođukcionog plana, — Planiranje i ekonomika:
M. Sotnikov, Rješenje problema iskorišćavanja šuma u Kanuskom bazenu u IV. pjatiljetki.
B. I. Solovjev, Šumarstvo u IV. pjatiljetkj. — Iskorišćavanje šuma: B. A.
Azleckij, Rad sa elektromotornim pilama na obaranju i izradi. V. J. Vekšegonov,
Produktivnost rada ikod mehanizacije obaranja i izrade. T, Mironov, Iznošenje do
šumskih stovarišta, — Splavarenje: N. N. Orlov, Uređenje vodotoka za splavarenje.
G. Šuljc, Borba sa rancima kod splavarenja. D. I. Košanov, Novi sitroj »Umžlesovec-3«
za potrebe splavarenja. — Kemija drveta: S. I. Korotov, Rektifikacija terpenovih
derivata. — Nauka i šumska industrija: S. A. Saveljev, Naši prvi zadaci. — Dopisi:
TA. A. Cvetkov, K pitanju o iskorišćavanju šumskih bogatstava Sib´irije. — Inostrana
tehnika: B. A. Iljin, Oprema američkih poduzeća za iskorišćavanje šuma sa strojevima
za izgradnju izvoznih puteva.
Br. 4 — April 1947. — Za maksimalno iskprišćenje tehničkih sortimenata. —
Planiranje i ekonomika: V. A. Popov, Sadašnje i buduće perspektive. — Iskorišćavanjeiuma: J. V. Mihajlovskij´, Traktor sa generatorskim pogonom za pogon strojeva za
piljenje pragova. P A. Hudjakov. Primjena elektromotornih pila kod obaranja i
izrade. — Splavarenje: A. Arkadjev, Organizacija snabdjevamja splavara sa uzetima.
lancima i t. d. P. S. Doirmidoratov i A. J. Pogodim, Ledene brane na rijekama za splavarenje,
— Mehanička prerada drveta: L. M. Pereligin, Komparacija fizičko-mehaničkih
svojstava srži i bijeli jasenovine. N. G. Sebaršin, Industrija žigica u 1947 g. — Kadrovi:


V. M. Šelehov, Škole uzajamne obuke. — Inostrana tehnika: A. I. Gurević, Šume i
šumska industrija Turske. V. J. Koldanov, Neki podaci o šumarstvu i šumskoj industriji
Rumunjske.
Br. 5 — Maj 1947. — Instrukcija za uređivanje šuma — najvažniji narodnogoispođarski
dokurnenat. — Svesavezno savjetovanje po pitanju uređivanju šuma:


N. P. Anučim, O nacrtu projekta industrije za uređivanje šuma. A. A. Bajtini, Osnovi
sovjetskoga uređivanja šuma. V. I. Solovjev, Potrebna je jedinstvena instrukcija za
uređivanje šuma. I. M. Naumenko, O principu potrajnosti. P. V, Vasiljev, Neophodno
je jasno shvaćanje bitnosti sovjetskoga uređivanja šuma. — Iskorišćavanje šuma:
A. I. Osipov, Elektromotorne pile u praksi. I, A. Ljaljkin, Mehanizacija slaganja
drveta u složajeve na stovarištima. B. Nikoljskij, Elevator za trupce E. 2. D-2. —
Dopisi: B. Mokeev, Gašenje šumskih požareva iz aeroplana. — Inostrana tehnika:
D. I. Eljkin, Suha destilacija drveta i proizvodnja derivata octene kiseline i metanola
u inositranstvu.
Br. 6 — Juni 1947. — Novi sistem premiranja. Svima radnicima nauke i tehnike
šumske industrije i šumarstva. — Planiranje i ekonomika: M. I. Korepov, Petogodišnji
plan izgradnje ministarstva šumske industrije SSSR. I. D. Artamonov, U planiranju
iskorišćavanja šuma potreban je red. — Splavarenje": I. A. Darovskih, Novo uputstvo
za formiranje rječnih splavova. — Mehanička prerada drveta: V. D. Arhangelskij,
Projektiranje osnovnih naprava za obradu drveta. — Kemija drveta: N. E. Dekatov,
Perspektive stimuliranja rasta drveća pomoću kemijskog djelovanja na tlo. — Dopisi:


A. I. Stratonović, Posebna gospodarstva za uzgoj kürike kao sirovine za dobivanje
gutaperče. — Inostrana tehnika: S. A. Obrazcov, Proizvodnja stamdartnih kuća u USA./.
Horvat


List je namjenjen na prvom mjestu drugovima na terenu.


Prema tome članci i dopisi trebaju da sačinjavaju njegovu


jezgru. Surađujte stoga u listu,


da mu uzmognemo dati sadržaj i izgled,


kakav svi želimol


404




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 47     <-- 47 -->        PDF

(Dvultnene aifestl


KONFERENCIJA


Šumarskih sekcija DlT´Ova, održana 6. i 7. decembra 1947. u Zagrebu


Poslije dvodnevnog vođenja plodne diskusije o:
1) izvršenju obaveza preuzetih na I. Savjetovanju šumarskih inženjera i tehničara
FNRJ
2) organizacionim problemima Šumarskih sekcija Društava inženjera i tehničara


FNRJ
3) planskom izdavanju stručne šumarske literature i
4) problemu izdavanja i uređivanja stručnih šumarskih listova


predstavnici Šumarskih sekcija DIT-ova FNRJ, urednici stručnih listova, kao i delegati
Saveznog i republikanskih Ministarstava šumarstva, pokazali su, da su prodrli u
suštinu osnovnih zadataka, koji su postavljeni pred njihove sekcije, a koji se
sastoje u:


a) äktivizaciji svih stručnjaka na obnovi, planskoj izgradnji zemlje i njihovom
organizacionom pozivanju.
b) stručnom i naučnom izdizanju članova Društva,
c) stručnom i naučnom izdizanju svih ostalih tehničkih kadrova,


d) popularizaciji nauke i tehnike i pružanjem savjeta i mišljenja Narodnim vlastima
kod sprovođenja zadataka 5-godišnjeg plana i ostalih stručnih problema
saradnjom sa Jedinstvenim Sindikatima radnika i namještenika Jugoslavije,
brigom za čovjeka i u rješavanju životnih pitanja; donose slijedeće


ZAKLJUČKE:


1) Smatrajući kao najvažnije izvršenje zadataka 5-godišnjeg plana, kao
zalog bolje budućnosti naših naroda, Konferencija zadužuje sve stručnjake
šumarstva i drvne industrije FNRJ, bez obzira da li su u ovom času organizaciono
obuhvaćeni u Društvima inženjera i tehničara FNR Jugoslavije,


da nanovo prouče Rezoluciju donesenu na I. Savjetovanju šumarskih
inženjera i tehničara FNRJ (v. Šumarski list br. 9-1947)
da u zajednici s upravnim odborima svojih sekcija i rukovodiocima Narodnih
vlasti ustanove činjenično stanje preuzetih obaveza
da preuzmu daljnje zadatke, koji proističu iz Rezolucije i da podijele
zaduženja.


2) Konferencija konstatira da je organizaciono učvršćenje Šumarskih sekcija
u sjedištima Narodnih republika — u centralama — važan uslov za dobar
pravilan rad.


Ovako učvršćene centralne sekcije pristupit će odmah organiziranju svojih
terenskih sekcija po sjedištima Šumskih gazdinstava. Rok za izvršenje ovoga
ustanovljuje se sa 31. I. 1948. god. Da bi svaki šumarski i drvarski stručnjak
znao, na koju je sekciju organizaciono vezan, potrebno je prethodno rajonizirati
područja, vodeći računa o onim stručnjacima, koji su sa službom kod
općih Narodnih vlasti i ustanova.


405




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 48     <-- 48 -->        PDF

3) Da bi članovi DIT-ova postali osnovni pokretači i izvršitelji zadataka
5-godišnjeg plana, centralne sekcije, u sjedištima republika i terenske u sjedištima
šumskih gazdinstava, učestat će sa sazivanjem radnih sastanaka svih
stručnjaka jedne i više sekcija (područja, šumskih gazdinstava i dr.), sa ciljem
što jačeg povezivanja, aktivizacije i upoznavanja sa problematikom.


4) Činjenica je, da jedan broj sekcija još uvijek nema stalnog i čvrstog
kontakta sa rukovodstvom svoje ustanove, da tu i tamo ima i nepravilnog
odnosa rukovodioca ustanove prema DIT-u, te pokazuje da naše organizacije
nisu pristupile sa jedino pravilne strane — svojim radom i aktivnošću pokazati
svoju snagu i značaj. Međutim, bez stalne i pravilne saradnje, nema i
ne može biti niti uspjeha u radu sekcije, a rad same ustanove mora to
vidnije osjetiti.


Konferencija ustanovljuje, da u mnogim stručnim problemima nisu sekcije
konzultovane, niti je od njih traženo mišljenje.


U cilju ojačanja i učvršćenja Šumarskih sekcija, te što uspješnijeg rada,
zamolit će se i Savez DIT-ova da potakne rukovodioce Narodnih vlasti i
ustanova, da kod rješavanja stručnih problema, traže mišljenje, savjet i pomoć
DIT-a. i ! I i


5) Konferencija je naročito mjesto u diskusiji dala problemu što uspješnijeg
obuhvaćanja i organizacionog povezivanja svih stručnjaka šumarstva i
drvne industrije. Šumarske sekcije DIT-ova su one, koje okupljaju i objedinjuju
stručnjake šumarstva i drvne industrije u cilju izvršenja zadataka 5-godišnjeg
plana.


Predstavnici Konferencije obraćaju se rukovodiocima Ministarstva šumarstva
i Ministarstva drvne industrije, da daju podstreka i potaknu stručnjake
svojih resora na masovni upis i rad u DIT-u.


6) Izdavanje šumarske stručne literature nije bilo organizirano planski
i u duhu potreba današnjih stvarnosti. Da bi se uklonili ovi nedostaci, sekcije
će do 15. I. 1948. g. formirati odbore za stručnu štampu sa zadatkom, da nakon
što konzultiraju, ustanove, nakladne zavode, sindikalne organizacije i dosadašnje
izdavače, na temelju potreba svoje republike sastave i predlože plan
izdavanja stručne šumarske literature (originala i prevoda), namjenjene izdizanju
trudbenika šumarstva i drvne industrije.


7) Čovjek je najveća vrijednost, pa stoga Konferencija stavlja u zadatak
svojem cjelokupnom članstvu, da bdije nad izvršenjem zakonskih propisa o
zdravstvenoj zaštiti trudbenika i da pronalaze način rješenja problema prekovremenog
rada.


8) Premda u šumarstvu i šumskoj privredi ima veliki broj primjera požrtvovnog
zalaganja, ipak je srazmjerno malo trudbenika šumarstva i drvne
industrije proglašeno udarnicima.


Konferencija konstatira nedovoljno poklanjanje pažnje udarnicima, novatorima
i stručnjacima, koji su potekli iz radne sredine.


Ovaj će propust sekcija djelomično ukloniti primanjem u svoje organizacije
i predlagati istaknute stručnjake, potekle iz radnih masa, kao i novatore
i udarnike, za prijem u DIT.


9) U želji, da naš| stručni listovi: Šumarski list, Gozdarski vestnik i Narodni
šumar, postanu ogledalo naše stvarnosti, u Šumarski list, da zaista


406




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 49     <-- 49 -->        PDF

postane glasilo svih šumarskih inženjera i tehničara i stručnjaka drvne industrije,
sekcije su dužne, da novoformiranim odborima za stručnu štampu,
stave kao osnovni zadatak: redovno prikupljanje sastavaka (članaka, bilješki,
saopćenja, sindikalno-društvenih vijesti i si.) za svaki broj lista, kao i redakciju
prikupljenog materijala.


10) Konstatirana je velika nemarnost i neurednost kod uplaćivanja pretplate
Šumarskom listu. Osjetljive poteškoće čine također brojni pretplatnici,
koji ne javljaju promjenu svoje adrese, pa se mnogi listovi zagube i ne stignu
na svoje odredište.


U cilju smanjenja režijskih troškova, sekcije su dužne, da potiču primatelje
listova sa svojeg područja, da redovno uplaćuju pretplatu, da prikupljaju
nove pretplatnike, da prema potrebi ubiru pretplatu i da administraciji
lista redovno javljaju nastale promjene.


11) Uslijed malene tiraže, a na drugoj strani zbog znatnih troškova i
zaključka Konferencije, da se ne povisuje godišnja pretplata listu, potrebno je
izdavačima »Šumarskog lista« namaknuti potrebna financijska sredstva.


Sekcija će voditi brigu, da se u budžetu pojedinih Ministarstava šumarstva
i drvne industrije predvide novčane pripomoći.


12) Radi uspostavljanja što čvršće veze i pojačanog rada, preporuča se
sekcijama, da u Upravni odbor biraju predstavnike Otsjeka za štampu i propagandu
Ministarstva šumarstva.


13) U cilju što jače akvizitacije, potrebno je sazivati što češće Konferencije,
ali najdalje unutar svakih 6 mjeseci.


14) Koristeći iskustva stečena na Konferenciji, stavlja se u zadatak delegatima,
koji su predstavljali Šumarske sekcije DIT-ova, da prenesu stečeno
znanje i utiske na svoje članstvo, a u prvom redu na Upravne odbore svojih
sekcija i da odmah poduzmu korake za otklanjanje dosadanjih nedostataka i
propusta u radu, kao i da pristupe žurnoj realizaciji donesenih zključaka.


POVODOM KONFERENCIJE ŠUMARSKIH SEKCIJA DIT-ova


Na dane 6. i 7. decembra 1947. g. održana je u Zagrebu Konferencija Šumarskih
sekcija DIT-o^a iz svih NR-a.


Uz predstavnike sekcija i urednika Gozdarskog vcstnika, Narodnog šumara iŠumarskog lista prisustvovali su delegati Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
FNRJ i republikanskih Minist, šumarstva


Konferenciji su prisustvovali: Ničota (Makedonija), Jošt i Sevnik (Slovenija),
Đurđević. Ljuić i Simeunović (Srbija), Postnikov (Bosna i Hercegovina), Benić, Radošević
i Šafar (Hrvatska). Anić, Antoljak i Korpić (Upravni odbor Šumarske sekcije,
Zagreb).


Konferenciji su također prisustvovali ing. Bogumil Čop, pomoćnik ministra šumarstva
Hrvatske, ing. Dimo Bekar, pomoćnik ministra šumarstva Makedonije i
geom. Jerko Matulović, podpredsjednik DIT-a Hrvatske.


Konferenciju je otvorio drug prof. dr. M. Anić, predsjednik Šumarske sekcije
DIT-a Hrvatske. Kratkim prikazom iznio je razloge, zbog kojih je sazvana današnja
Konferencija: nezadovoljavajući rad Šumarskih sekcija svih DIT-ova bez razlike,
zatim problem-planskog izdavanja šumarske literature i velike poteškoće u koje je
.zapala uprava i uredništvo Šumarskog lista.


Osim toga, pred nama je II. Savjetovanje šumarskih inženjera i tehničara FNRJ
u Beogradu, Sveslavenski šumarski kongres u Pragu i II. Kongres Saveza DIT-ova
u Beogradu.


407




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 50     <-- 50 -->        PDF

Drug ing Čop, pozdravio je delegate ispred Ministarstva šumarstva Hrvatskei
rekao:
»Narodne vilasti su veoma zainteresirane za uspješan rad i od DIT-ova vrlo
mnogo očekuju, a napose u izvršenju zadataka 5-godišnjeg plana.


Međutim, nade, koje su do sada polagane u rad sekcija, nisu se ispunile. Činjenica
je, da centralne uprave DIT-ova nemaju veza sa terenom. Ovu nepovezanost
osjećaju i rukovodioci u ministarstvima. Sekcije treba da povezu stručnjake šumarstva!
i drvne industrije putem DIT-ova i »Šumarskog lista«. Radi nikakove povezanosti sa
terenima i slabe saradnje »Šumarski list« je postao suhoparan, neaktuelan, pa čak
koji put i regionalan.


Današnja Konferencija treba da pokaže put, kako da se popravi ovo stanje..
Od ovoga se sastanka očekuju potpuni rezultati«.


Drug Jerko Matulović pozdravio je prisutne republikanske delegate ispred cen-/
tralne uprave DIT-a Hrvatske i istakao veliki značaj današnje Konferencije, koja seodržava
uoči Plenuma svih DIT-ova, koji su motori pokretači u izvršenju zadataka
5-godišnjeg plana. Međutim, činjenica je, da uprava i članstvo DIT-ova nisu uspjeli
u svojim nastojanjima da oforme nove metode rada. Saradanja sa Narodnim vlastima
je veoma slaba, dok veza sa terenom ne postoji Krivnja je na nama, jer DIT-ovi su
onakovi, kakovi, smo mi.


Drug R. Antoljak u svojem referatu rekao je:
Drugovi, u prvom redu želim, da vas potsjetim na obaveze, koje smo preuzeli
na našem I. Savjetovanju Tu mislim na obaveze društvenog karaktera, koje su.
preuzele sve Šumarske sekcije DIT-ova
Mi svi — sve Šumarske sekcije — obvezale su se da će: 1) organizaciono obuhvatiti
i začlaniti sve šumarske inženjere i tehničare, kao i istaknute stručnjake drvne industrije,
2) uspostaviti i usko se povezati sa terenom i radilištima u cilju što pravilnijeg
rješavanja postavljenih zadataka i prenošenja stečenih iskustava na što širi krug,
da bi se ona u najširem opsegu praktično iskoristila, 3) održavati tijesni kontakt
sa svima strukama, a napose sa agronomima, hidrotehničarima, građevinarima i saobraćajc´ma,
4) nastaviti s izdvanjem Šumarskog lista, Gozdraskog vestnika i Narodnog,
šumara, 5) izvršiti pripremne radove za naše II. Savjetovanje, koje se ima održati u
Beogradu. Osim ovoga Šumarska sekcija Hrvatske preuzela je na sebe obavezu, da.
izda publikaciju >Rad I. Savjetovanja šum. inženjera i tehničara FNRJ«.
Nažalost drugovi, mi smo nabrojene obaveze tek djelomično realizirali. Činjenično
stanje naših isihodišnjfth organizacija — Šumarskih sekcija DIT-ova — svih
NR-a iz kojih bi morao da struji život, nije onakav, kakvog bi svi mi željel i svi
oni, kojima leži na srcuizvršenje zadataka postavljenih pravilima DIT-a.
Žalosno je stanje naših centralnih Šumarskih sekcija, koje bi trebale da postoje
i da djeluju u sjedištima NR-a. Neke sekcije uopće ne rade, a neke koje i postoje
životare i tako reći potpuno su neaktivne. Jasno je da ovakova neaktivnost i neradi
uzrokuju kočenje i zastoj u izvršenju naših obaveza.
Daljnja konstatacija jest, da mi nismo uspjeli organizaciono obuhvatiti i učlaniti
ne samo stručnjake drvne industrije, nego niti sve šumarske inženjere i tehničare.
To nam nije uspjelo niti u većini šumarskim centrima, a kamo li u šumskim radilištima.
Isprika za ovo, da je tome krivo pomanjkanje dobrih aktivista, nepodesna
organizaciona forma, privredno-tehnička reorganizacija terena i učestali premještaji
naših drugova, slaba je i neuvjerljiva.
Uslijed ovakovo´g stanja, jasno je da mi za Narodne vlasti ne predstavljamo
onaj forum, koji bi uz masovnu podržku svih tehničkih stručnjaka, bio savjetodavni
organ Narodnih vlasti, onaj forum od kojega bi vlasti u svako doba mogle da traže
mišljenje i savjet po svim pitanjima, koja zasjecaju u našu struku.
Pravila DIT-a u čl. 3 govore o zadatcima, pa tako član 1 kaže: Zadatci društva
jesu aktiviziranje svih stručnjaka na obnovi i planskoj izgradnji zemlje, te njihovo
organizovano povezivanje, čl 2 — Stručno i naučno izdizanje planova društva, čl. 3


— Stručno izdizanje svih ostalih tehničkih kadrova i čl. 4 — Popularizacija nauke
i tehnike.
Naši drugovi ma terenu ne samo da nisu organizaciono obuhvaćeni i učlanjeni
u DIT-ove, premda je od formiranja DIT-ova prošlo već punih 18 mjeseci, nego oni
kao da ne teže za novim saznanjima, da primjenjuju »ove metode rada, nego se


408




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 53     <-- 53 -->        PDF

ISPRAVAK


U broju 7 i 8 Šumarskog lista, u članku: »Normiranje certa drvetu h šumskoj´
proizvodnji i eksploataciji«, potkrale su se niže navedene veće štamparske greške:


1.
Na strani 238
a) Deveti red odozgo s leva:
»1. Materijal za izradu sa dodatkom opštih troškova materijala« treba da bode
ispisan u visini desne strane:
a) Cena drveta na panju;
b) Pomoćni materijal (klamfice i slično.
b) Jedanaesti red odozgo s leva:
»2. Plata izrade sa doprinosom na te plate« treba da bude ispisan u visini desne
strane:
a) Doznaka i erarno primanje.
c) Trinaesti red odozgo:
»3. Opšti troškovi izrade« treba da bude ispisano u visini desne strane:
a) Pliate
terenskog tehničkog i manipulativnog osoblja sa dodacima»
na plate.


2.
Na strani 243: šesti red odozdo, umesto C = T X a : m, treba da bude:
C
= T X -~ : m.


b


3
Na strani 244


a) Deveti red odozgo, umesto 180.000 X:, treba
2000


180.000 X — — : 2000 = 28.57
6300


b) Deseti red odozgo, umesto 180.000 X:, treba
600


180.000 X ´ : 400 = 42.87
6300


c) Jedanaesti red odozgo, umesto 180.000 X:, treba
900


180.000 X : 300 = 85.72
6300


d) Dvanaesti red odozgo, umesto 180.000 X :, treba


1200


180.000 X : 200= 171.42
6300


e) Trinaesti red odozgo, umesto 180.000 X :, treba


1600


180.000 X : 100= 457.12
6300


f) Drugi red, odozdo, umesto = 60 Din. X 1.500 = 69.000 Din. treba
„ 60 Din X 1150 = 69.000 Din.


Šumarski list izlazi svakog mjeseca i pretplata za 1947 godinu iznosi 180.— Din.
Uprava i uredništvo lista nalazi se u »Šumarskom domu« u Zagrebu, Vukotinovićeva
ul. 2.


Tipografija, Zagreb, Trg Bratstva i Jedinstva br. 6, telefon 53-46.


411




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 54     <-- 54 -->        PDF

DRŽAVNI OSIGURAVAJUĆI ZAVOD


koji osigurava Vašu ličnu i narodnu imovinu, a osiguranjem
života potpomaže štednju i.podiže blagostanje pojedinaca
i zajednice, želi svima mnogo lične sreće, puno uspjeha-i
zadovoljstva u radu na općem blagostanju


SRETNA NOVA GODINA 1948


*


DR2AVNI OSIGURAVAJUĆI ZAVOD


Ne nanosite upravi Šumarskog Usta nepotrebne
gubitke!


Redovno javljajte promjenu svojega boravišta —
adrese.




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 51     <-- 51 -->        PDF

zadovoljavaju time da se služe metodama i iskorišćuju iskustvo predhodnih generacija.
Svakako- da tu ima mnogo krivice i na nama, koji smo službom u sjedištima, republika,
jer smo dozvolili, da naši drugovi na terenu ostanu po strani i bez življeg kontakta


:ea postojećom problematikom. Uslijed ovako neorganizovanog terena, ne raspolažemo
sa podatcima o pstignutim uspjesima i neuspjesima, a na taj način nismo u stanju
da izmjenjujemo postignuta iskustva i da ih prenosimo dalje onome, kome su ona
u tom času potrebna i koja se moraju prenijeti na sve one, koji u taj čas traže
rješenje istih ili sličnih problema.


Jasno je sada. da kad nismo uspjeli u ovim radovima, koji su temeljna točka
našeg daljnjeg rada, da se nismo mnogo trudili da održimo niti onu vezu s ostalimstrukama,
koju smo tako pohvalno bili uspostavili prilikom našeg savjetovanja, pa niti
sa strukama, kao što su agronomska građevinska, hidrotehnička, te strojarsko-saobraćajna
sa kojima imamo veoma mnogo dodirnih točaka.


Naša daljna obaveza bila je, da nastavimo š izdavanjem stručnih listova. Naš
Šumarski list, koji izlazi već 72 godine, nikada nije bio u očajnijem stanju, nego što
je danas. Tu u prvom redu pomišljam na materiju, koju list iz broja u broj donosi.
Šumarski list ne zadovoljava ne samo vas drugove iz ostalih NR-a, nego i nas, pa
njime nije zadovoljan niti sam urednik. Naše najstarije stručno1 glasilo boluje od
pomanjkanja dobrih, aktuelnih i stvarnih članaka, ispravno, stručno i ideoloških
usmjerenih. Listu manjka dobri saradnici i pomagači, ne samo iz Hrvatske, nego i iz
ostalih NR-a, a prvenstvo iz Bosne, Srbije i Slovenije, koji bi dostavljali dokumentarne
članke, sastavke i čisto stručne reportaže o uspjesima terena i zamašnim radovima
šumske privrede.


Mi priznajemo da ima i na nama izdavačima mnogo krivnje. Mi smo svjesni
toga, da ako Šumarski list želi da postane glasilo zaista svih šumarskih inženjera,
tehničara i stručnjaka drvne industrije, da mora pronaći uz već nabrojene manjkavosti,
zajednički jezik sa svojim čitateljima. Samo na taj način neće se dešavati, da
primatelji list niti ne rastvore, a kamo li da ga pročitaju, jer on donosi sve ono što


... ne zanima, a uz to obiluje teoretskim izlaganjima i brojnim formulama. Osim
Ovoga neki članci pisani su na stari način, često puta sračunati na utisak o visokim
sposobnostima autora i si. Jasno je da su1 takovi sastavci u cijelosti promašili svoj
cilj. Krivnja za ovakav materijal ne leži na uredniku lista. Krivnja je na nama, na
našoj nemarnost i neaktivnosti, na našem neangažiranju svih raspoložvih snaga, da se
ovo stanje popravi.


Osim ovih konstatacija iznosim daljnje grješke i propuste. Nemarni pretplatnici
.. plaćaju redovno pretplatu na list i današnje stanje dugova na pretplati za 1946
i 1947 god. iznosi preko 150.000 dinara. Ne treba napose isticati da neplaćanje pretplate
uz već nabrojene neprilike, također u velikaji mjeri otežava i koči izdavački
rad uprave lista.


Potrebno je da se na ovom mjestu kaže i nekoliko riječi o izdavanju naše stručne
literature. Uz poznatu konstataciju, da od ovoga rada vlada stanoviti nered i neplanski
rad. upoznat ću vas sa situacijom koju je doživjela Šumarska sekcija Hrvatske
prilikom raspačavanja Šumarske bibliografije. Polazeći sa stanovišta oskudnosti
naše domaće šumarske literature i stvarne visoke vrijednosti ove knjige, uprava je
bez posebnog naručivanja, prije puna dva mjeseca dostavila svojim redovnim pretplatnicima,
dakle šumarskim inženjerima i tehničarima, ovu zaista vrijednu knjigu.
Međutim, i ovdje se je dogodilo ono sto, što se događa sa Šumarskim listom. Od 900
primatelja Šumarske bibliografije platilo je u toku ova dva mjeseca ovu knjigu samo
njih 98 tj. mjesto da sekcijska blagajna povrati svoj uloženi novac i zaprimi 90.000.—
dinara, zaprimljeno je svega 9.800.— dinara.


Šumarska sekcija Hrvatske preivzela je na sebe obavezu da izda »Rad I. Savjetovanja
šumarskih inženjera i tehničara FNRJ«. Razlog da nije prije izašao leži u
tome, da smo tek prije mjesec dana primili tri referata održana na Savjetovanju, a
koji su bili predani sastavljačima da ih prerade i nadopune. Međutim, uprava sekcije
strahuje, da će brošura »Rad I. Savjetovanja« u financijskom pogledu proći slično kao
šumarska bibliografija.


Mi ne izvršavamo preuzete obaveze i naša. je temeljna greška i propust: neaktivnost
u pogledu formiranja Šumarskih sekcija pojedinih DIT-ova, kako u sjedištima
NR-a„ tako pogotovo na terenu i radilištima u šumi.


Naš rad poslije održanog savjetovanja ne zadovoljava i ne predstavlja uspjeh.
Pred nama se gomilaju novi zadatci uz izvršenje naših dosadašnjih obaveza. Pred


409




ŠUMARSKI LIST 12/1947 str. 52     <-- 52 -->        PDF

nama je druga godina našeg 5-godišnjeg plana, II. Savjetovanje šumara, II. Kongres.
Saveza DIT-ova i Sveslavenski šumarski kongres u Pragu. Uz ovo ostaju još uvijek
otvoreni: 1) organizacioni problemi naših Šumarskih sekcija i 2) problem uspješnog
izdavanja naših stručnih listova.


U ovom su referatu iznesene činjenice, koje zabrinjuju i koje nas ne mogu
ostaviti ravnodušnim. Mi u našem društvenom radu zaostajemo, a drug Staljin kaže:
Tko zaostaje, toga tuku. Mi svi želimo ostvarenje, pa čak i premašenje zadataka
5 godišnjeg plana, jer je to zalog naše bolje budućnosti. Taj je zadatak postavio pred
nas i DIT i mi kao njegovi članovi treba da izvršimo preuzete zadatke, a to ćemo
postići samo velikim zalaganjem svih nas, aktiviziranjem i organizacionim povezivanjem
svih šumarskih i drvarskih stručnjaka. To možemo postići samo boljim radom
od ovoga sadanjega, koji nije niti malo zavidan.


Poslije ovoga referata drugovi: ing. Ljuić (Srbija), ing. Jošt (Slovenija), ing. Bekar
(Makedonija) i ing. Postnikov (Bosna), u kratkim su crtama iznijeli dosadašnji rad
svojih Šumarskih sekcija, koje djeluju u sjedištima NR-a»


Urednik Šumarskog lista, drug Z Bunjevčić predložio je Osnovni plan sadržaja
»Šumarskog lista« po pojedinim mjesecima, odnosno brojevima. U januaru: sastavci


o planiranju, normativima, evidenciji. U februaru i martu: problem kadrova, radne
snage, mehanizacije radova. U aprilu: zaštita šuma i pošumljavanje. U maju: mješoviti
članci posvećeni društvenim akcijama i sastancima. U junu: članci iz područja,
viti članci posvećeni društvenim akciljama i sastancima^ U junu i julu: članci iz područja
uređivanja šuma. U augustu: rad Kongresa i Savjetovanja. U septembru i
oktobru: mehanizacija sječe i transporta. U novembru: problemi krša, goleti i živog
pijeska. U decembru: bilanca, planiranje i razni aktueliteti.
Predloženi plan je prihvaćen, sa napomenom, da uz 1—2 terenska sastavka i
ostale direktivne članke, »Šumarski list« treba da donosi: bilješke i iskustva u radu
sa terena, zatim bibliografiju, zakonodavstvo, pitanja i odgovore, kraće biltene i sindikalno-
društvene vijesti.


Nakon šroke diskusije, uglavljena je potreba osnivanja Odbora za stručnu
štampu unutar pojedinih sekcija u sjedištima NR-a, sa zadatcima, koji su doneseni
u zaključcima.


O aktivnosti ovih odbora zavisi, da li će Šumarski list, Gozdarski vestnik i Narodni
šumar imat dovoljno dobrih, aktuelnih, stvarnih, na liniji i ispravno usmjerenih
članaka i sastavaka.


»Šumarski list« i »Narodni šumar« imaju savezni značaj u radu oko izdizanja
stručnih kadrova, kao i »Gozdarski vestnik«, koji je radi slovenskog jezika namjenjen
srednjim i nižim kadrovima šumarstva i drvne industrije u NR Sloveniji.


Veliki dio svojih zadataka mogu Ministarstva šumarstva, a naročito Biro-i za
propagandu da prebace na sve listove. Stoga je potrebno, da sekcijsiki Odbori za
stručnu štampu razviju što veću aktivnost u pravcu prikupljanja saradnika, dok će
sekcija nastojati, da se mreža stalnih pretplatnika poveća i obuhvati sve stručno:
pomoćno osoblje šumarstva i drvne industrije.


Konstatirano je žalosno stanje dugova na pretplatama za Šumarski list, koji
prelaze u 1946. i 1947. g. svotu od Din. 140.000.—. Sekcijama su podijeljeni iskazi
dugovanja, pa će one povesti brigu da nemarni pretplatnici uplate zaostalu pretplatu.


Izneseno je slabo financijsko stanje Š. L., u koje je doveden po nemarnim pretplatnicima.
Zaključeno je da se pretplata na list ne podiže, tj. da ona iznosi Din.
180.— kao i za 1947. g., s tim da Min. šumarstva predvide u svojem budžetu za
1948. g. novčanu pripomoć.


Sekcije su zadužene, da upozore pretplatnike stručnih listova, da redovno javljaju
promjene svojih adresa, a i da same izvjeste o nastalim promjenama.
Drug Milam Anić iznio je nekoliko konkretnih primjera o neplanskom radu oko
izdavanja i prevođenja šumaTske literature.
U daljnjim razgovorima ponovno je potvrđeno, da nema plana kod izdavanja
originala i prevoda.
Poslije vođenja plodne diskusije konferencija je donijela niz obvezatnih zaključaka,
koje donosimo na posebnom mjestu i zaključila svoj rad.


410