DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ing. B. MILAS (Delnice): O uzgojnim radovima u preboraoj šumi obzirom na proizvodni zadatak ............... ...... . ........... ..... ........ Obnova naše zemlje traži veliku količinu drvnih sortimenata, za unu tarnje potrebe, kao i za potrebe izvoza u inozemstvo. Te potrebe đikitiraju sječe naših prebornih šuma na velikim površinama i u velikoj masi. Obim i intenzitet sječe, povlači sobom kao nužnu posljedicu pojačanje uzgojnih radova u tim šumama, a koji su radovi najuže vezani sa samom sje čom šuma. Nikada ranije nije na šumarsko stručno osoblje stavljen tako veliki za datak u pogledu uzgoja prebornih šuma kao danas. O manje ili više uspješnom radu na uzgoju tih šuma ovisi buduće stanje naših prebornih šuma. Zahtjevi koji su stavljeni na naše šume obzirom na velike potrebe drvnih masa diktiraju i veće sječe, tako da se kod uzgoja istih ne možemo rukovoditi principom očuvanja drvnih masa, ali se u svakom slučaju može i mora oču vati proizvodna sposobnost tih šuma. Uzgoj šuma kao šumarska djelatnost manje je pristupačan nestručnjaku, nego što je to eksploatacija šuma, a i veliki broj šumarskih stručnjaka posve ćuje se ostalim šumarskim radovima. Navedene okolnosti dovode veoma često do toga da se uzgoju šuma — jednoj od najvažnijih grana šumarstva — ne posvećuje dovoljno pažnje, i da su materijalna sredstva i nagrade osoblju za taj rad, slabije i niže nego u drugim granama šumarstva. Ova okolnost odvraća šumarsko i lugarsko osoblje od toga rada, pa i ono koje bi inače željelo na tom području raditi. Uzgoj u prebornoj šumi ima da obuhvati slijedeće radove: 1. Obilježbu, konsignaciju stabala, kao najvažniji uzgojni rad; 2. Čišćenje sastojina oslobađanjem pomlatka vrednijih vrsta; 3. Pošumljavanje ili popunjavanje nepošumljenih ili nedovoljno pošumljenih oovrš´na u sastoiini. sadnjom ili sietvom: 4. Uzgoj sadnica u šumskom rasadniku za pošumljavanje ili popunjavanje sječina; 5. Sakupljanje sjemenja za rasadnike i sjetvu u šumi. Koji radovi će se poduzimati i u kojem obimu, ovisi to o stanju sastojine. Naše preborne šume imadu sve moguće tipove od manje ili više pravilnog tipa prebornih šuma do jednolikih sastojina sa izrazitm oplodnim sjekom. Veliki broj naših šumarskih stručnjaka još je i danas mišljenja, da se uzgoj prebornih šuma sastoji samo i jedino u sječi uz prirodno pomlađenje, dok ostaHm uzgojnim radovima: prorjedi, čišćenju i popunjivanju ne podaju veću važnost. U velikom dijelu naših prebornih šuma može se tim načinom postignuti željeni uspjeh u uzgoju tih šuma, ali ima znatan dio onih šuma gdje taj rad nije dostatan, te treba pristupiti i ostalim uzgojnim radovima. Naročito se ukazuje potreba svih navedenih radova u onim šumama koje se udaljuju od tipa preborne šume, a kojih ima u znatnim površinama. Jedan važan faktor u uzgoju šuma jest vrijeme. Priroda radi besplatno a i sporo. Znademo da urod sjemenja nije svake godine obilan, što više kod 8 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nekih vrsta urod dolazi nakon dužeg vremena, pa ako tlo nije pripravno da primi sjeme, urod je uzaludan. Pogrešno je čekati ponovno urod sjemena na površinama na kojima nije uspjelo pomlađenje, već treba pristupiti umjetnom pomlađenju tih površina. Taj način obnove prebornih šuma najbrži ie i najuspješniji. Ima dosta slučajeva gdje su pojedine zakorovljene šumske plješine, naročito manjeg oblika, ostale u sastojini nepošumljene dugi niz godina, a isto tako i tla sa kiselim humosom, čekajući uzalud da se pošume prirodnim putem. Isto tako pogrešan način uzgoja naših prebornih šuma jest nedovoljna ili nikakva provedba čišćenja u prebornim šumama. Taj rad je za neke sastoiine od sporednog značaja, za neke od većeg značaja, a za meke je to naivažniji uzgojni rad. Što se neka sastojina više udaliuje od idealnog tipa preborne šume, to je za nju od veće važnosti rad na čišćenju. Ako se baci općeniti pogled na uzgoj naših prebornih šuma, vidimo da je on ekstenzivan, da ne vodi dovoljno računa o vremenu, da se kod tog rada izbjegavaju veće investicije, kao nepotrebne, a sve to dovodi do sporog uzgojnog procesa i do sastojina koje kvalitativno ne zadovoljavaju. Trošak umjetnog pošumliavania daleko je manji nego gubitak ostavlianiem *la nepošumljenog kroz 5—10 godina. Trošak čišćenja sastojina uDravo je neznatan prema koristi što će taj rad dati uzgojem kvalitativno bolie sastoiine. Izgradnjom novih izvoznih putova naročito gradnjom cesta soosobnih za kam´onski saobraćaj, otvaraju se sve veći kompleksi šuma za iskorištenie t>a se ukazuje potreba na intenzivniiem radu oko uzgoja prebornih šuma nego do sada, a koji radovi iziskuju veće investicije, ali će u budućnosti dati i vrednije Kotara i viših dijelova Hrvatskog Primorja. Prema tome upravljaju sa istima sastoiine. Preborne šume u NR Hrvatskoj prostiru se na području Like, Gorskog Šum. Gospodarstva i Kotarski NO-i na navedenim područjima. Obzirom na klimatske faktore, strukturu tla, nadmorsku visinu, visinu oborina, vietar itd. te se šume razlikuju jedna od druge, ah ih gledom na napred navedene faktore možemo razdijeliti u 3 zone ili pojasa. 1. Primorska zona; 2. Granična zona; 3. Unutarnja zona. 1. Primorska zona: Glavna karakteristika te zone jest, da stoji pod neposrednim utjecajem primorske klime. Ovamo spadaju one šume, koje su položene prema moru ih otvorene prema istom, prebornog su karaktera, a pokrivaju više dijelove primorskog krša, uglavnom iznad 600 m. nadmorske visine. U gornjem dijelu Hrvatskog primorja, na nesuvislim kosama Kapele ta se zona uvlači dublje u unutrašnjost, dok je u doljnjem dijelu Primorja u suvislom lancu Velebita svedena na uski pojas. Granica ove zone išla bi ovim kotama: Željezna vrata (1247) — Pakleno (1334) — Grleš (1325) — Platak (1100) — Glavica (1160) — Tuhobić (1106) — Jelenčić (1100) — Zvirjak (985) — Kobiljak (1015) — Kanculova glavica (1109) — Treskavac (1089) — Sitovnik (1083) — Ruinik (1044) — Ričićko bilo (1286) — Cerni vrh (1167) — Culzin vrh (1146) — Miškovica (1011) — Crni vrh (1133) — Ritavac (937) — Javorov vrh (895) — Crni vrh (786) — Mesinovac (1248) — Javorovo bilo (1358) — Šaketin vrh 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 12 <-- 12 --> PDF |
(1223) — Znježnik (1610) — Plješivica (1633) — Vučjak (1045) — Gromovača (1875) — Goli vrh (1670) — Zećjak (1628) — Satorina (1624) — Lisac (1430) — Budakovo (1318) — Velika Basača i dalje rukovima Velebita do Dalmacije. Preborne šume ove zone su mješovite sastojine bukve i jele, smreka i javor rijetko dolaze. Oborine umjerene, prirast slab (uski godovi), sastojine zdrave, suhara i izvala malo. Visina sastojina je slaba, prirodno pomlađenje dobro. Djelovanje vjetra snažno ali zbog niskih sastojina i tvrdog drva čini malo štete. U ovoj zoni naročito se ističe bukva sa širokom bijeli i uskim crvenim srcem. Izradba bukovih pragova oteščana radi teškog tesanja tvrdog drva. Jelova građa za tesani materijal, slabi pilanski trupci. 2. Granična zona: Glavna karakteristika te zone je, da se s jedne strane ne nalazi izravno pod utjecaj primorske klime, a s druge strane ograničena je unutarnjom zonom, koja je kosama i lancima potpuno zaštićena od svakog utjecaja mora. I ova zona kao i Primorska prodire na sjeveru dublje u unutrašnjost radi rascjepkanosti Velike Kapele dok se u južnom dijelu Primorja gubi, radi oštre kose Velebita tako da tu postoje samo prva i treća zona. Granica ove zone ide sve većim kotama: Smrekovac (1364) — Medvejci (1482) — Guslica (1490) — Snježnik (1506) — Risnjak (1528) — Oštra (1234) — Tisovac (1172) — Sljeme (1067) — Rogozno (1065) — Blatnik (984) — Slavica (1088) — Bitoraj (1385) — Vukova kosa (1277) — Veliki smolnik (1279) — Javorova kosa (1168) — Jelovi vrh (1169) — Nedrug (1046) — Bijela greda (1105) — Vidina greda (1014) — Crni vrh (782) — Debeli vrh (1157) — Stažišće (703) — Nilcio vrh (782) —i Crni vrh (786), gdje se veže na prvu zonu. Preborne šume ove zone jesu mješovite ili čiste sastojine bukve, jele i smreke sa dosta javorovih stabala. Naročito su značajni za ovu zonu jaki vjetrovi i velike oborine. Zbog sukobljavanja morskih i gorskih zračnih struja jaki su vjetrovi bura i jugo, a katkada i vjetrovi snage ciklona. Iz istih razloga dolazi do jakih oborina. Uslijed jakih oborina tlo svježe naročito u kraškim dolinama što mjestimično dovodi do stvaranja kiselog humusa. U ovoj se zoni primjećuje jača pojava insekata i zaraznika. U gušćim sklopovima javlja se jelov rak, izvale i mnogo suhara. Prirodna izmjena vrsta drveća jele i bukve, koja je tako karakteristična za sve naše preborne šume, ima naročito brz i snažan tok u ovoj zoni. Veoma se često može vidjeti u jednoj čistoj jelovoj sastojini gust bukov pomladak buduće čiste bukove sastojine, te kopišta od paljenja ugljena ranije bukove sastojine. Svi ovi elementi, jaki vjetar, obilje oborina, pojava insekata i zaraza, jaka i brza izmjena vrsti drveća uvjetuje uzgajaču naročito poznavanje tih sastojina i oprez kod uzgojnih radova. Potreba čišćenja, proreda i umjetnog pošumljavanja naročito je velika u toj zoni. U to] zoni je bukovina mekana sposobna za sve Sortimente dok je jela i smreka visoka sa velikim postotkom građe. Drvo širokih godova. 3. Unutarnja zona: Glavna karakteristika te zone jest, da su joj klimatski elementi umjereni, oslobođeni od svakog izravnog utjecaja mora i time vezanih estremnih utjecaja vjetra i oborina. U sjevernom dijelu veže se uz graničnu zonu dok u južnom dijelu izravno na primorsku zonu. 10 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 13 <-- 13 --> PDF |
U ovu zonu spada najveći dio šuma Gorskog Kotara i Like. To su čiste ili mješovite sastojine jele, smreke i bukve sa većim ili manjim brojem pojedinačnih javorovih stabala. Proces pretvorbe sastojina iz jedne vrsti stabala u drugu vidljiv je ali spor. Prema ekspoziciji, inklinaciji, nadmorskoj visini, dubini i svježini tla dolaze najrazličitiji tipovi šuma od prebornih sastojina do jednodobnih sa oplodnom sječom. Izvala i suhara malo, pojava zaraznika i insekata umjerena. Kvaliteta drveta različita prema stojbini. Zbog laganog procesa uzgoja, tim je šumama najlakše gospodariti, od svih naših prebornih šuma. Unos stranih novih vrsta drveća izgleda da bi se u ovoj zoni dao najlakše provesti. Za osnivanje šumskih rasadnika ovo je najpogodnija zona. Da bi se rad na uzgoju prebornih šuma mogao odvijati uspješno i bez zapreke potrebno je slijedeće: A) Ustanoviti sredstva, radne snage i materijal za izvršenje samih radova. B) Osigurati sredstva, radnu snagu i materijal za izvršenje samih radova. C) Provesti radove na terenu a u vezi sa stavkom A) i B). Razmotrit ćemo svaku od navedenih tačaka napose. A) Ustanovljenje na samom terenu gdje, koji i kakovi radovi se imadu provesti t. j. sastav đrvosječnih´ i uzgojnih planova. Kod tog razmatranja držat ćemo se redosljeda, koji smo naveli kad smo nabrojili, koji se radovi u uzgoju prebornih šuma imadu provesti (1—5). 1. Obilježba, konsignacija stabala. Prigodom realizacije proizvodnog zadatka, najčešće je uzgojni moment podvrgnut potrebi za izvjesnim drvnim masama (sortimentima), i uzgoj šuma provodi se harmonično sa iskorištenjem, ali ima i slučajeva, u kojima uzgoj šuma traži hitnu sječu preborne šume, kada sječa nije prikladna s financijskog i eksploatacionog gledišta kao na pr. oslobađanje jelovog pomlatka od prestarih za gradnju nesposobnih, i od izvoznog puta udaljenih stabala. U takvim slučajevima treba vršiti sječu šume, a eventualni financijski gubitak eksploatacije izravnati na trošak uzgoja šume osiguranjem u tu svrhu potrebnih sredstava. Pa i sama sječa prašume, koja se otvara novoizgrađenim putem često je uglavnom uzgojnog karaktera, prva masa daje lošu građu i mali postotak iste, a tek nove sastojine biti će od prave vrijednosti. 1946. godine bio je odličan urod sjemena svih vrsta drveća jele, bukve, smreke i javora. Klijavost sjemena bila je zbog suše nešto slabija, ali su naplođene znatne površine. U toj godini pružila se stručnjacima, koji služe u tim šumama jedinstvena prilika, da motre sposobnost raznih vrsta tla u klijanje, obzirom na ekspoziciju, na otvaranje sklopa, na korov, na vlagu u tlu itd. i to za sve glavne vrste drveća i u svim vrstama sastojina. Ovom su se prilikom točno označila ona tla, koja nisu sposobna za klijanje, te se i razlog toga može lako ustanoviti. Stanje sastojina i njena struktura na tim tlima najbolje pokazuje uzgajaču što dovodi do nesposobnosti tla za prirodno naplođenje, a to nam može služiti kao putokaz kod konsignacije stabala. ;/ |
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Na vrlo laki i jednostavni način možemo za svaku sječinu ustanoviti, dali je pravovremeno obilježena za sječu pregledom paniev? n.osiečenih stabala. Iz godova na istim se veoma često vidi da je na pr. zadnjih 20 godina jelova sastojina slabo priraščivala (uski godovi), i ako bacimo pogled na susjedna stabla vidimo da je pomladak trebao biti ranije oslobođen iz čega slijedi da je konsignacija prekasno provedena. Na ovaj se način stiče potreban korektiv rada naročito potreban još neiskusnom osoblju u prebornoj šumi. Preborna šuma Gorskog kotara 2. Čišćenje sastojine oslobađanjem vrednijeg pomladka i vrsta. Taj rad može se predvidjeti prije ili poslije same sječe stabala. Obzirom na velike površine na kojima se sada vrše sječe, rad će se odvijati nakon sječe. Najbolji i najuspješniji način uzgoja naših šuma bio bi taj, da se najprije izvrši sječa šume, a potom sastojina uzgojno potpuno uredi čišćenjem iste te pošumljavanjem i popunjavanjem plješina. U izvjesnim slučajevima poprima čišćenje karakter prorede. 12 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Čišćenje prebornih šuma od naročite je važnosti u stadiju izmjene vrsti drveća, pogotovo kad čista jelova sastojina sa jakim bukovim pomlatkom prelazi u čistu bukovu sastojinu. Veoma gust bukov pomladak sa pojedinačnim jelovim stabalcima i bukovim predrastom, treba pročistiti tako, da se u prvom redu oslobode sva sposobna jelova stabalca i time poveća postotak jele u budućoj sastojim, a u drugom redu da se ukloni bukov predrast i za daljnji rad nesposobna bukova stabalca. U obratnom slučaju to jest u prelazu bukove sastojine u jelovu nije obično čišćenje od veće važnosti. Prema tome čišćenje prebornih sastojina, bilo bi vezano ophodnjicom kao i sječa. 3. Pošumljavanje ili popunjavanje ne pošumljenih ili nedovoljno pošumljenih površina u sastojini sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena. U sastojini imamo 3 vrste tla, jedno koje je sposobno da se prirodno pošumi, drugo koje se može pošumiti sjetvom sjemena uz malu obradu tla i treće koje se može pošumiti samo sadnjom biljki. Pošumljavanje prebornih šuma sjetvom sjemena veoma se malo provodilo, i ako ono daje mjestimično dobre rezultate, a naročito za pošumljavanje manjih zakorovljenih površina i sastojina, a dolazi u obzir sjeme jele, smreke i javora. Kod te sjetve potrebna je tek mala obradba tla. Da se radovi na pošumljavanju mogu ispravno i točno predvidjeti treba da točno poznaju sve šumske predjele i upravitelj šumarije i lugarsko osoblje o čemu se uvijek ne vodi dovoljno brige. Zbog Domanikania sadnica u rasadniku nakon rata oristunilo se pošunVHavanju prenosom sadnica iz prirodnog mladika. Taj rad daje dobre rezultate samo onda, ako se provodi sa dovoljno pažnje, a pogodan je za pošumljavanje udaljenih šumskih predjela. Unos stranih vrsta drveća u naše preborne šume još nije ispitan. 4. Uzgoj sadnica u šumskom rasadniku za pošumljavanje ili popunjavanje sječina. Da bi se plan uzgoja i njege sastojine mogao uspješno provesti treba da svako šumsko gospodarstvo ili Kotarski N. O. ima svoj rasadnik. Prenos sadnica iz Primorja u Gorski Kotar ili obratno nije preporučljiv. Planirati rad u šumskom rasadniku mora ista ona osoba, koja rukovodi radovima pošumljavanja. 5. Sakupi javanje sjemena za sjetvu u rasadniku i šumi. Sakupljavanje sjemena u većim količinama započelo je tek zadnjih godina i treba nastaviti plansko sakupljanje i spremanje sjemena. Kada se stekne dovoljno iskustva za taj rad kao i za samo pošumljavanje sjemenom bit će to brz i jeftin način obnove naših prebornih šuma. B) Osiguranje sretstava, radne snage i materijala za izvršenje samih radova. Svi napred navedeni uzgojni radovi u prebornim šumama po svojoj biti spadaju planu obnove i njege sastojine. Prema tome sredstva za taj rad imaju se osigurati financijskim planovima Kotarskih N. O-a i Šumskih gospodarstava. U prošlim godinama ta su sredstva bila daleko premala, prema onima, koja bi morala biti za potpuno uzgojno uređenje šuma u kojima se vrše sječe. Najveći 13 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 16 <-- 16 --> PDF |
dio krivnje za to leži u šumarskom stručnom osoblju, koje još dovoljno ne shvaća, važnost toga rada i ne zalaže se dovoljno da se osiguraju dovoljna sretstva. U svim šumskim predjelima, u kojima je već izvršena eksploatacija, a koja traže navedene uzgojne radove treba odmah pristupiti tim radovima, kako bi se uhvatio korak sa eksploatacijom. Kod uzgojnih radova može se upotrijebiti i slabija radna snaga s razloga, što je ostalo radništvo zaposleno na eksploataciji. Poseban materijal i alat za taj rad nije potreban pa sa te strane nema zapreke uspješnom vršenju radova. C) Provedba radova na terenu. Za provedbu uzgojnih radova od najveće je važnosti stručnost radnika, naročito u šumskom rasadnik^ gdje moraju biti stalni radnici. Da bi se rad mogao uspješno obavljati potrebno je, da kod svake šumarije ili Kotarskog N. O-a bude zaduženo posebno lice za taj rad, bilo upravitelj šumarije bilo koji spremni nadlugar. Kod viših nadleštva treba za taj rad da bude zadužen poseban stručnjak, čija će glavna dužnost biti, da daje glavne smjernice radu. Konačno treba napomenuti da se uvođenjem intenzivnijeg uzgoja prebomih šuma, ukazuje potreba- znatne preinake smjernica kod sastava elaborata za uređenje tih šuma. Sva napred navedena razmatranja odnose se na uzgoj prebomih šuma, tek u glavnim i kratkim crtama, a sa svrhom da se pristupi u budućnosti intenzivnijem i naprednijem uzgoju tih šuma. Ranije se tom predmetu nije posvećivala dovoljna pažnja, niti se rad na uzgoju prebomih šuma .vršio po nekom planu, pa odluka Institut a za šumarska istraživanja kod Ministarstva Šumarstva NRH, da taj rad ispita i prouči, znači pristupanje radu, koji već odavna traži svoje rješenje. Pronalaskom dobrih i sigurnih metoda uzgoja prebomih šuma, postići će se stvaranje boljih i vrijednijih sastojina u budućnosti i maksimalno iskorištenje produktivne snage tla. ..........: B .... ...... ..... ......... ..... ...... . ............... ....... . ............ ..... HP ......... »Obraćam se našoj narodnoj inteligenciji po ustanovama i u administracijama, da da sve od sebe u izvršavanju svoje dužnosti i onemogući svaki birokratizam u našim ustanovama. « (Tito — povodom Nove godine 1948). 14 |