DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 11 <-- 11 --> PDF |
nekih vrsta urod dolazi nakon dužeg vremena, pa ako tlo nije pripravno da primi sjeme, urod je uzaludan. Pogrešno je čekati ponovno urod sjemena na površinama na kojima nije uspjelo pomlađenje, već treba pristupiti umjetnom pomlađenju tih površina. Taj način obnove prebornih šuma najbrži ie i najuspješniji. Ima dosta slučajeva gdje su pojedine zakorovljene šumske plješine, naročito manjeg oblika, ostale u sastojini nepošumljene dugi niz godina, a isto tako i tla sa kiselim humosom, čekajući uzalud da se pošume prirodnim putem. Isto tako pogrešan način uzgoja naših prebornih šuma jest nedovoljna ili nikakva provedba čišćenja u prebornim šumama. Taj rad je za neke sastoiine od sporednog značaja, za neke od većeg značaja, a za meke je to naivažniji uzgojni rad. Što se neka sastojina više udaliuje od idealnog tipa preborne šume, to je za nju od veće važnosti rad na čišćenju. Ako se baci općeniti pogled na uzgoj naših prebornih šuma, vidimo da je on ekstenzivan, da ne vodi dovoljno računa o vremenu, da se kod tog rada izbjegavaju veće investicije, kao nepotrebne, a sve to dovodi do sporog uzgojnog procesa i do sastojina koje kvalitativno ne zadovoljavaju. Trošak umjetnog pošumliavania daleko je manji nego gubitak ostavlianiem *la nepošumljenog kroz 5—10 godina. Trošak čišćenja sastojina uDravo je neznatan prema koristi što će taj rad dati uzgojem kvalitativno bolie sastoiine. Izgradnjom novih izvoznih putova naročito gradnjom cesta soosobnih za kam´onski saobraćaj, otvaraju se sve veći kompleksi šuma za iskorištenie t>a se ukazuje potreba na intenzivniiem radu oko uzgoja prebornih šuma nego do sada, a koji radovi iziskuju veće investicije, ali će u budućnosti dati i vrednije Kotara i viših dijelova Hrvatskog Primorja. Prema tome upravljaju sa istima sastoiine. Preborne šume u NR Hrvatskoj prostiru se na području Like, Gorskog Šum. Gospodarstva i Kotarski NO-i na navedenim područjima. Obzirom na klimatske faktore, strukturu tla, nadmorsku visinu, visinu oborina, vietar itd. te se šume razlikuju jedna od druge, ah ih gledom na napred navedene faktore možemo razdijeliti u 3 zone ili pojasa. 1. Primorska zona; 2. Granična zona; 3. Unutarnja zona. 1. Primorska zona: Glavna karakteristika te zone jest, da stoji pod neposrednim utjecajem primorske klime. Ovamo spadaju one šume, koje su položene prema moru ih otvorene prema istom, prebornog su karaktera, a pokrivaju više dijelove primorskog krša, uglavnom iznad 600 m. nadmorske visine. U gornjem dijelu Hrvatskog primorja, na nesuvislim kosama Kapele ta se zona uvlači dublje u unutrašnjost, dok je u doljnjem dijelu Primorja u suvislom lancu Velebita svedena na uski pojas. Granica ove zone išla bi ovim kotama: Željezna vrata (1247) — Pakleno (1334) — Grleš (1325) — Platak (1100) — Glavica (1160) — Tuhobić (1106) — Jelenčić (1100) — Zvirjak (985) — Kobiljak (1015) — Kanculova glavica (1109) — Treskavac (1089) — Sitovnik (1083) — Ruinik (1044) — Ričićko bilo (1286) — Cerni vrh (1167) — Culzin vrh (1146) — Miškovica (1011) — Crni vrh (1133) — Ritavac (937) — Javorov vrh (895) — Crni vrh (786) — Mesinovac (1248) — Javorovo bilo (1358) — Šaketin vrh 9 |