DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 12 <-- 12 --> PDF |
(1223) — Znježnik (1610) — Plješivica (1633) — Vučjak (1045) — Gromovača (1875) — Goli vrh (1670) — Zećjak (1628) — Satorina (1624) — Lisac (1430) — Budakovo (1318) — Velika Basača i dalje rukovima Velebita do Dalmacije. Preborne šume ove zone su mješovite sastojine bukve i jele, smreka i javor rijetko dolaze. Oborine umjerene, prirast slab (uski godovi), sastojine zdrave, suhara i izvala malo. Visina sastojina je slaba, prirodno pomlađenje dobro. Djelovanje vjetra snažno ali zbog niskih sastojina i tvrdog drva čini malo štete. U ovoj zoni naročito se ističe bukva sa širokom bijeli i uskim crvenim srcem. Izradba bukovih pragova oteščana radi teškog tesanja tvrdog drva. Jelova građa za tesani materijal, slabi pilanski trupci. 2. Granična zona: Glavna karakteristika te zone je, da se s jedne strane ne nalazi izravno pod utjecaj primorske klime, a s druge strane ograničena je unutarnjom zonom, koja je kosama i lancima potpuno zaštićena od svakog utjecaja mora. I ova zona kao i Primorska prodire na sjeveru dublje u unutrašnjost radi rascjepkanosti Velike Kapele dok se u južnom dijelu Primorja gubi, radi oštre kose Velebita tako da tu postoje samo prva i treća zona. Granica ove zone ide sve većim kotama: Smrekovac (1364) — Medvejci (1482) — Guslica (1490) — Snježnik (1506) — Risnjak (1528) — Oštra (1234) — Tisovac (1172) — Sljeme (1067) — Rogozno (1065) — Blatnik (984) — Slavica (1088) — Bitoraj (1385) — Vukova kosa (1277) — Veliki smolnik (1279) — Javorova kosa (1168) — Jelovi vrh (1169) — Nedrug (1046) — Bijela greda (1105) — Vidina greda (1014) — Crni vrh (782) — Debeli vrh (1157) — Stažišće (703) — Nilcio vrh (782) —i Crni vrh (786), gdje se veže na prvu zonu. Preborne šume ove zone jesu mješovite ili čiste sastojine bukve, jele i smreke sa dosta javorovih stabala. Naročito su značajni za ovu zonu jaki vjetrovi i velike oborine. Zbog sukobljavanja morskih i gorskih zračnih struja jaki su vjetrovi bura i jugo, a katkada i vjetrovi snage ciklona. Iz istih razloga dolazi do jakih oborina. Uslijed jakih oborina tlo svježe naročito u kraškim dolinama što mjestimično dovodi do stvaranja kiselog humusa. U ovoj se zoni primjećuje jača pojava insekata i zaraznika. U gušćim sklopovima javlja se jelov rak, izvale i mnogo suhara. Prirodna izmjena vrsta drveća jele i bukve, koja je tako karakteristična za sve naše preborne šume, ima naročito brz i snažan tok u ovoj zoni. Veoma se često može vidjeti u jednoj čistoj jelovoj sastojini gust bukov pomladak buduće čiste bukove sastojine, te kopišta od paljenja ugljena ranije bukove sastojine. Svi ovi elementi, jaki vjetar, obilje oborina, pojava insekata i zaraza, jaka i brza izmjena vrsti drveća uvjetuje uzgajaču naročito poznavanje tih sastojina i oprez kod uzgojnih radova. Potreba čišćenja, proreda i umjetnog pošumljavanja naročito je velika u toj zoni. U to] zoni je bukovina mekana sposobna za sve Sortimente dok je jela i smreka visoka sa velikim postotkom građe. Drvo širokih godova. 3. Unutarnja zona: Glavna karakteristika te zone jest, da su joj klimatski elementi umjereni, oslobođeni od svakog izravnog utjecaja mora i time vezanih estremnih utjecaja vjetra i oborina. U sjevernom dijelu veže se uz graničnu zonu dok u južnom dijelu izravno na primorsku zonu. 10 |