DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 13 <-- 13 --> PDF |
U ovu zonu spada najveći dio šuma Gorskog Kotara i Like. To su čiste ili mješovite sastojine jele, smreke i bukve sa većim ili manjim brojem pojedinačnih javorovih stabala. Proces pretvorbe sastojina iz jedne vrsti stabala u drugu vidljiv je ali spor. Prema ekspoziciji, inklinaciji, nadmorskoj visini, dubini i svježini tla dolaze najrazličitiji tipovi šuma od prebornih sastojina do jednodobnih sa oplodnom sječom. Izvala i suhara malo, pojava zaraznika i insekata umjerena. Kvaliteta drveta različita prema stojbini. Zbog laganog procesa uzgoja, tim je šumama najlakše gospodariti, od svih naših prebornih šuma. Unos stranih novih vrsta drveća izgleda da bi se u ovoj zoni dao najlakše provesti. Za osnivanje šumskih rasadnika ovo je najpogodnija zona. Da bi se rad na uzgoju prebornih šuma mogao odvijati uspješno i bez zapreke potrebno je slijedeće: A) Ustanoviti sredstva, radne snage i materijal za izvršenje samih radova. B) Osigurati sredstva, radnu snagu i materijal za izvršenje samih radova. C) Provesti radove na terenu a u vezi sa stavkom A) i B). Razmotrit ćemo svaku od navedenih tačaka napose. A) Ustanovljenje na samom terenu gdje, koji i kakovi radovi se imadu provesti t. j. sastav đrvosječnih´ i uzgojnih planova. Kod tog razmatranja držat ćemo se redosljeda, koji smo naveli kad smo nabrojili, koji se radovi u uzgoju prebornih šuma imadu provesti (1—5). 1. Obilježba, konsignacija stabala. Prigodom realizacije proizvodnog zadatka, najčešće je uzgojni moment podvrgnut potrebi za izvjesnim drvnim masama (sortimentima), i uzgoj šuma provodi se harmonično sa iskorištenjem, ali ima i slučajeva, u kojima uzgoj šuma traži hitnu sječu preborne šume, kada sječa nije prikladna s financijskog i eksploatacionog gledišta kao na pr. oslobađanje jelovog pomlatka od prestarih za gradnju nesposobnih, i od izvoznog puta udaljenih stabala. U takvim slučajevima treba vršiti sječu šume, a eventualni financijski gubitak eksploatacije izravnati na trošak uzgoja šume osiguranjem u tu svrhu potrebnih sredstava. Pa i sama sječa prašume, koja se otvara novoizgrađenim putem često je uglavnom uzgojnog karaktera, prva masa daje lošu građu i mali postotak iste, a tek nove sastojine biti će od prave vrijednosti. 1946. godine bio je odličan urod sjemena svih vrsta drveća jele, bukve, smreke i javora. Klijavost sjemena bila je zbog suše nešto slabija, ali su naplođene znatne površine. U toj godini pružila se stručnjacima, koji služe u tim šumama jedinstvena prilika, da motre sposobnost raznih vrsta tla u klijanje, obzirom na ekspoziciju, na otvaranje sklopa, na korov, na vlagu u tlu itd. i to za sve glavne vrste drveća i u svim vrstama sastojina. Ovom su se prilikom točno označila ona tla, koja nisu sposobna za klijanje, te se i razlog toga može lako ustanoviti. Stanje sastojina i njena struktura na tim tlima najbolje pokazuje uzgajaču što dovodi do nesposobnosti tla za prirodno naplođenje, a to nam može služiti kao putokaz kod konsignacije stabala. ;/ |