DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1948 str. 39     <-- 39 -->        PDF

drveta u Madison-u, država Wisconsin. Institut se dijeli u osam odjela: odjel za iskorišćavanje
šuma, odgoj za šumsko-uzgojne odnose, odjel za kemiju i derivate drveta,
odjel za sušenje drveta, odjel za mehaničko i strukturalno istraživanje drveta, odjel
za sušenje drveta, odjel za impregnaciju drveta, odjel za patologiju drveta i odjel
za celulozu i papir. Institut je u 1|045. god. imao budžet od 2 i pol milijuna dolara.
Broj zaposlenog osoblja iznosio je iste godine 583 (u 1941 god 164, a u 1944 god. 688).
Od toga je broja polovica naučno-istraživački personal a polovica administrativni personal.
Ing. V. Be.neiko u članku »Prenosna žitarica — Lasso-Kabel« opisuje švicarsku
žicaru »Lasso-Kabel« za sitnije Sortimente (ogrijevno i celulozno drvo i t. d.).


U broju 5 Ing. L. Dere r u članku »Nekoliko riječi o našoj stručnoj šumskoj
nastavi« opisuje razvoj slovačkog šumarskog nižeg, srednjeg i višeg školstva. Dr. i n g.


L. Mačk o u članku »Tjedan šume kao propagandno sredstvo« donosi rezultate
»Tjedna šume« koji je održan u vremenu od 25. do 31. svibnja 19417.
U broju 6 I n g. S m. u članku »Durisol — novi građevni materijal iz drveta« opisuje
produkciju i svojstva »Durisola« koji se dobiva posebnom metodom iz drvnih
otpadaka i cementa. Težina toga materijala iznosi 600 kg/cm3. Vodljivost topline iznosi
od 0,08 do* 0.2, što znači da 10 cm debela daska Durisol-a daje izolaciju topline kao
70 cm zida iz opeke. Čvrstoća savijanja iznosi 9 do 12 kg/cm2, čvrstoća pritiska 17 do
36 kg/cm2, modul elasticiteta 3500 do 5000 kg/cm2. K. Kozlansk y u članku »Program
dvogodišnjeg plana drvne industrije ČSR« iznosi neke podatke o dislokaciji pilanske
industrije u Češkoj, industrijalizaciji u Slovačkoj i racionalizaciji u drvnoj
industriji. Ing. L. Slačik u članku »Industrija drveta u USA« donosi neke podatke


o drvnoj industriji u USA. . I. Horvat
»REVISTA PADURILOR«


Ovaj časopis je organ šumara Rumunije, a izlazi već . godine. Među člancima
i prikazima, koje je donio 1947 spominjemo slijedeće:


Broj 1—3. Ing. Artur Coman — u članku »Šumska flora basena rijeke Bi-
strita-Aurita«, donosi potpuni popis flore u šumama navedenog bazena. Ing. Dr. I.
Popesc u Zeleti n u članku »Način snimanja primjernih pruga, iznosi svoje prijedloge
sa skicama.


Broj 4—6. Ing. Dr. I. Popes cu-Zele tili u članku »Način kubiranja sastojina
metodom primjernih pruga« opisuje način, koji je po njegovom prijedlogu proveden
u Rumuniji već 10 godina, a koji se vidljivo razlikuje od metoda u drugim
zemljama. Iskolčenje pruge vrši se sa 1O0 m dugom žicom i 5 m dugom letvom, te se
na taj način iskolčuju pojedine pruge duge 100 m i široke 10 m odnosno površine
1000 m*.


Broj 7—9. Mari a Bodean u u članku »Sadržaj taninskih materija u deformacijama
žira prouzrokovanim po Cynips calicis«, donosi svoja istraživanja o sadržaju
tanina u šiškama sa područja Rumunije. Srednja količina taninskih materija iznosi
26,07 gr na 100 gr suhe supstance. Analiza je pokazala da sadržaj taninskih materija
raste sa povećanjem površine šišaka i postiže maksimum kada je žir sasvim deformiran.


I. Balanic a u članku »Zakon o institutu za šumarska istraživanja« prikazuje
zadatke i rad ovoga instituta. Institut je osnovan 1933 godine, aili je tek sada dobio
svoju zakonsku formu. Zadaci instituta mogu se grupisati kako slijedi:
A) Znanstveni (istraživački i šumsko eksperimentalni radovi);
B) Odgojno-propagandni (organizacija kurseva za stručno usavršavanje stručnjaka
i šumskih radnika; te pouka širokih narodnih slojeva, radnika i seljaka u poznavanju
šume i šumskog gospodarstva);
C) Administracija višeg stupnja (pripravljanje potrebnih dokumentacija o predviđenim
šumsko-uzgojnim i tehničkih radovima Ministarstvu poljoprivrede i domena,
te funkcija trajnog savjetodavnog organa za zakonske projekte i opće propise koji
se tiču šumarske administracije i šumskog gospodarstva zemlje);


37