DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 27 <-- 27 --> PDF |
/ng. V. ĐIKOV1Ć (Zagreb): TEHNIČKA REKONSTRUKCIJA SOVJETSKOG ŠUMARSTVA ........... ............. .......... ....... ......... U kapitalizmu mašina je sredstvo za povećanje viška vrijednosti i primjenjuje se samo onda, ako je njena vrijednost manja od zamjenjenog rada. Pri niskom plaćanju ručnog rada, uvođenje mašine ne odgovara interesu kapitaliste. U uslovima socijalizma, uvođenje tehnike ne rukovodi se povećanjem profita, niti borbom za tržište, nego prvenstveno povećanjem produktivnosti i olakšanjem rada. Zato su mogućnosti razvitka tehnike u socijalizmu neograničene. Svestrani razvitak tehnike u socijalizmu, osigurava se, aktivnim učestvovanjem milionskih masa radnog naroda. Dok u kapitalizmu tehnički progres zavisi od uskog kruga kapitalističkih specijalista, u socijalizmu milijonske mase radnika svakog dana socijalističkim takmičenjem i udarništvom, gigantskim koracima razvijaju i obogaćuju tehniku svojih poduzeća, stvarajući nove, za kapitalističku privredu nedostižive, mogućnosti ´ svestranog tehničkog razvitka. Šumarstvo carske Rusije bilo je na najprimitivnijem stepenu tehnike. Jedina oruđa šumske eksploatacije bila su: sjekira, dvoručna pila i konj. Sve se osnivalo samo na ručnom radu. Rješenje važnih privrednih zadataka sovjetskog šumarstva — industrijalizacija šumske privrede, racionalno iskorištavanje prirodnih šumskih bogatstava, brza i efektivna inventarizacija na velikim prostranstvima, efikasna zaštita i čuvanje šuma, široki razvitak šumsko-uzgojnih radova i dr. — moguće je bilo provesti samo na osnovi uspješne tehničke rekonstrukcije cjelokupne šumske privi ede. Tehnička rekonstrukcija sovjetskog šumarstva, u prvom redu mehanizacija i racionalizacija šumskog transporta, riješila je problem sezonskog rada i olakšala teški fizički rad, koji je svojstven šumskoj eksploataciji. Tehnička rekonstrukcija je nerazdvojno vezana sa problemom kadrova. Podizanje opće i stručne spreme te stvaranje kadra stalnih radnika jednako je važno za eksploataciju kao i za šumske uzgojne radove. Tehnička rekonstrukcija sovjetskog šumarstva može se podijeliti u tri osnovne grupe: mehanizacija i racionalizacija, elektrifikacija i kemijsko iskorišćavanje drveta. MEHANIZACIJA I RACIONALIZACIJA Mehanizacija olakšava rad i poboljšava uslove života šumskih radnika, povisuje produktivnost rada, ukida sezonski značaj šumske proizvodnje, savladava poteškoće uslovljene prirodnim uslovima rada u šumi, skraćuje radni period i ubrzava kretanje produkta od mjesta proizvodnje do potrošnje, pojeftinjuje rad i snižava cijenu koštanja, te daje mogućnost za povišenje stručne spreme i kulturnog nivoa šumskih radnika; drugim riječima pretvara šumsku privredu u moćnu industrijaliziranu granu narodne privrede. Za potpuno provođenje mehanizacije nije dovoljno samo prosto uvođenje novih mašina. Neophodan je planski sistem u samoj mehanizaciji, t. j . nužna je kompleksna mehanizacija. Kompleksna mehanizacija znači mehanizaciju proizvodnog procesa u cijelom, a ne samo njegovih pojedinih faza. Ona osigurava neprekidnost proizvodnje, uklanjanjem uskih mjesta te puno iskorištavanje mehanizama. Kompleksna mehanizacija pretstavlja sistem mašina u kojem 65 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 28 <-- 28 --> PDF |
pojedine karike treba da odgovaraju jedna drugoj po snazi, produktivnosti, karakteru rada, tipu snabdjevanja energijom. Kompleksna mehanizacija u sovjetskom šumarstvu ostvaruje se uvođenjem takvih mehanizama, koji mogu sa uspjehom biti primjenjeni na raznim vrstama radova. Mehanizacija je osnovna karika tehničke rekonstrukcije sovjetskog šumarstva. Ali to ne znači da je potpuno odbačen ručni rad. Naprotiv, ručni rad će još dugo igrati važnu ulogu u takvoj privrednoj grani kao što je šumarstvo, gdje su procesi prosti, zahtjevi na točnost rada mali i gdje se procesi uglavnom vrše u prirodnim uslovima. Osim mehanizacije u sovjetskom šumarstvu važnu ulogu igra olakšanje teškog ručnog rada i povišenje njegove produktivnosti — racionalizacije rada (racionalizacija ručnih instrumenata, inventara, transporta, iskorištavanje sile teže i drugih prirodnih sredstava, racionalna organizacija radnih mjesta i t. d.). Vrlo često se u šumskoj privredi, po karakteru i obimu radova i prirodnim uslovima, upotreba mašina ne isplati i tada na prvom mjestu dolazi racionalizacija. Sovjetsko šumarstvo je tehnički rekonstruirano na osnovi planski koordinirane mehanizacije i racionalizacije te na osnovi njihovog dopunjavanja. Današnji stepen mehanizacije iskorišćavanja šuma u SSSR-u po pojedinim fazama proizvodnje je slijedeće: Sječa Mnogobrojni pokušaji (do drugog svjetskog rata) masovnog uvođenja benzinsko- motornih pila za obaranje i trupljenje nisu zbog njihove velike težine (god. 1940. najmanja težina benzinsko-motorne pile bila je 30 kg), lomljivosti i skupoće pokazali naročitih uspjeha i sva pažnja je bila posvećena problemu racionalizacije ručnog drvarskog oruđa. Jednoručne ručne pile su, u sravnjenju sa dvoručnim amerikanskim pilama, povisile produktivnost rada za 50 do 100°/o. Sjekire poboljšanih tipova i racionalizacija drugog drvarskog oruđa znatno su ubrzali i olakšali rad. Važnu je ulogu igrala i pravilna organizacija rada te puno proizvodno iskorišćavanje radnog dana. God. 1945. konstruirana je elektropila VAKOPP težine oko 20 kg. Ta pila izdržala je ozbiljni ispit u proizvodnji 1945. i 1946. god. i bit će vjerojatno u budućim godinama osnovno oruđe elektrificirane sječe. U najnovije vrijeme konstruirani su po sovjetskim stručnjacima drugi tipovi elektropila. Od njih treba spomenuti: pila Konovalova (snaga 1,3 kW, debljina lanca 6 mm, težina 15 kg); jednoručna pila Harlamova sa motorom povišene frekvencije (snage motora 1 kW, frekvencija 175 per/sec, širina propiljka 4,5 mm, težina 8 kg); Sulimanova pila (težina 11 kg, snaga 1 kW, širina propiljka 7 mm). Posljednje dvije konstruirane su isključivo za male promjere. Pri mehaniziranoj sječi pogon ovih ručnih elektropila vrši se danas uglavnom iz pokretnih benzinskih i generatorskih elektrocentrala. Takve pokretne elektrostanice imaju snagu od 7,2—12 KW i težinu 590—850 kg. Upotreba elektropila na pogon, iz pokretnih elektrostanica, efektivna je pri sječi od najmanje 120 m3 po ha. Po dosadašnjim podacima elektropila povećava produktivnost rada za 2,5 do 3 puta. Pri tome treba napomenuti, da se radnici nisu još potpuno priučili na rad sa elektropilama i da same uprave gospodarstava još nisu pronašle najzgodniju organizacionu formu rada (broj i sastav brigade, terenski plan sjeća itd). Razumljivo je, da će se njihova produktivnost u budućnosti još više povećati. Može se sa sigurnošću tvrditi, da je uvođenjem elektropila u šumsku eksploataciju problem mehanizacije sječe u osnovnom riješen elektrifikacijom .. |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
osim čišćenja od granja, što zauzima oko 40% radnog vremena sječe i za koje danas još nema efikasnog mehanizma i vrši se isključivo samo sjekirom. Zahvaljujući masovnom uvođenju elektropila zauvijek nestaje iz sovjetskih šuma drevni drvosječa, ustupajući mjesto električaru, mehaničaru, motoristu i drugim visoko kvalificiranim radnicima. Izvlačenje (vuča, privoz) Ono je neobično teška faza šumske eksploatacije i do danas je redovito uzrokovala »uska mjesta« produkcije. Cesto veliki broj lokomotiva i kamiona stoje nedovoljno iskorišćeni uslijed nedostataka izvučenog drvnog materijala. Osnovni uzrok tome je, što je danas izvlačenje (vuča, privoz) još vrlo malo mehanizirano i uglavnom se vrši konjskom vučom. U Zakonu o petogodišnjem planu 1946—1950, predviđa se masovna upotreba traktora za izvlačenje (»trelevočni traktor«), s tim da u 1950. god. s traktorom bude izvučeno 75°/o proizvedenog drvnog materijala. Postojeći tipovi traktora, uglavnom poljoprivrednih (ČTZ, Staljinec-80), po svojoj konstrukciji ne odgovaraju uslovima šumskog rada. Rad u šumi zahtjeva traktor gusjendčar, posebne konstrukcije sa mogućnošću prelaza preko panjeva i sječina a pritisak ne veći od 0,30—0,35 kg/cm2. Docent Lenjingradske šumarske akademije S. F. Orlov konstruirao je 1946 specijalni traktor za izvlačenje. On se osniva na jednostavnom principu: na traktor gusjeničar male težine (5 t.) montirana je platforma sa čekrkom pomoću kojeg se oboreno i od grana očišćeno stablo jednim krajem podigne i pričvrsti na platformu, a drugi kraj stabla traktor vuče po zemlji. Nosivost mu je 5 m3, " a produktivnost u smjeni na udaljenosti od 500 m (po prvim podacima) — 50 m3. Glavna mu je prednost da se lako kreće po svakom terenu (panjevima, blatu i dr.) sa brzinom od 12 km na sat. Ekonomska efektivnost njegova je velika. On povećava produktivnost rada na 3 do 4 puta tj. jedan traktor zamjenjuje 10 konja i 10 kirijaša. Ovog ljeta (1947) sa traktorom Orlova izvršena su posljednja ispitivanja i jeseni 1947 počela je njegova serijska proizvodnja. Računa se da je traktor Orlova krupni korak kompleksnoj mehanizaciji eksploatacije. Ovaj traktor je po svojim glavnim osobinama nadmašio 22 tonski amerikanski traktor za izvlačenje. Izvoz Izvoz, u općim troškovima proizvodnje, sačinjava 40—50°/o i zato mehanizacija te faze igra odlučujuću ulogu u tehničkoj rekonstrukciji šumarstva. Osnovna zadaća mehanizacije izvoza sastoji se u osiguravanju rada preko cijele godine, jer ona daje uslove za sječu preko cijele godine. Ekonomska karakteristika pojedinih tipova sovjetskog šumskog trans porta je slijedeća (po najnovijim podacima 1947. god.): Uskojt račina željeznica sa parnom vučom. Ef|ektivnost gradnje šumske željeznice računa se, prema sovjetskim uslovima, ako godišnji izvoz nije manji od 150.000 m3. Maksimalni propusni kapacitet šum. željeznice je 500—700.000 m3 sa minimalnim rokom eksploatacije od 7 god. tj. gradnja uskotračne šumske željeznice se dopušta ako eksploataciona masa nije manja od 7 X 150.000 = 1,000.000 m3. Optimalna srednja dužina pruge je 15 km, maksimalna dužina 150 km. Cijena koštanja izvoza za m3/km — 30 kopejki. Šumska željeznica je pogodna i za brdske terene. Usko tračna šumska željeznica sa motornom vučom. Upotrebljava se pri eksploatacionoj masi od 40.000 do 200.000 m3. Minimalni rok rada 4—5 godina (dok sagnjiju pragovi) sa minimalnom eksploatacionom 67 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 30 <-- 30 --> PDF |
masom od 200.000 m3. Optimalne su dužine; puta 10 km, maksimalne dužine pruge 25 km. Cijena koštanja izvoza na m8/km 70 kopjejki. Zahtijeva ravniji reljef. Osnovna prednost ovoga tipa transporta u odnosu prema prošlom su manje investicije i mogućnost efikasne primjene kod manjih sječivih masa. U sovjetskom šumarstvu mnoge? se upotrebljava kombinacija gornjih dvaju tipova. Uskotračna željeznica sa parnom vučom služi za glavne stalne pruge a sa motornom vučom se vrši izvoz po privremenim ograncima. Autotransport. Šumski izvoz kamionima sa i bez prikolice po zemljanim i sniježnim-putevima u današnje vrijeme prevladava u većini industrijskih država. U Švedskoj je kamion u šumarstvu istisnuo traktor, a u SAD, uz postojanje dobre mreže puteva, i samu uskotračnu željeznicu. Velike su prednosti autotransporta u šumarstvu. On osigurava neprekidnu eksploataciju preko cijele godine. Veća brzina (1,50—2,50 puta brže od šum. željeznice i 4—5 puta brže od traktora) omogućava upotrebu kamiona za izvoz na većim daljinama (do 50 km). Automobilski šum. putevi ne traže velike koncentracije eksploatacionih masa i najbolje odgovaraju eksploataciji šuma sa malim i razbacanim etatom. U vodozaštitnoj zoni šuma SSSR-a, (gdje je dopuštena sječa samo u visini godišnjeg srednjeg prirasta) izvoz kamionima stoji na prvom mjestu. Godišnji minimalni izvoz za efektivnost automobilskog šum. puta kreće od 40.000—150.000 m3, sa rokom eksploatacije 3—4 god.) minimalna eksploataciona masa lou.000 m3, ali ne mora biti koncentrirana). Srednja udaljenost izvoza 15 do 18 km, maksimalna 50 km. Cijena koštanja izvoza po m3/km — 1 rublja. Autotransport je podesan u brdovitim krajevima i vrlo je prikladan u slučajevima, kada pojedine Sortimente treba izvoziti u raznim pravcima (u gusto naseljenim i industrijskim krajevima). Osim gore nabrojenog, auto- transport daje mogućnost da se svede na minimum ili sasvim isključi izvlačenje drvnih masa sa mjesta sječe do glavnih saobraćajnih sredstava. Kamion također ima široku primjenu u šumskim gospodarstvima za niz drugih raznih važnih tehničkih, organizacionih i gospodarskih poslova (brzi transport radnika od mjesta stanovanja do mjesta rada, prevoz robe i namirnica i t. d.). Traktor . Izvoz traktornim šumskim putevima smatra se u Sovjetskom Savezu kao sezonski, jer postoji velika razlika u efektivnosti izvoza traktorom zimi (po zaleđenim putevima) i ljeti (po zemljanim putevima). Uglavnom se cijeli izvoz traktorom vrši zimi. Ekonomska karakteristika izvoza traktorom zimi je slijedeća: Godišnji izvoz 50.0000—150.000 m3, minimalni rok rada 4—5 godina sa minimalnom eksploatacionom masom od 200.000 m3, optimalna udaljenost 8 km, a maksimalna 20—22 km. Cijena koštanja m´/km — 70—80 kepejki. U predratnim pjatiljetkama traktor je imao veliko značenje, jer se izvoz zaleđenim traktornim putevima računa među najjeftinije. Loša mu je strana što se upotrebljava sezonski. Traktorski izvoz po zemlji je tri puta skuplji od izvoza po snijegu i danas se vrlo malo upotrebljava te postoji ozbiljna tendencija da se sasvim odstrani. Traktor nije efektivan na brdovitom terenu i upotrebljava se isključivo u nizinama. Kako je gore napomenuto, po ekonomskoj efektivnosti tj. po najmanjoj cijeni koštanja m3/km na prvom mjestu dolaze uskotračna šum. željeznica sa parnom i motornom vučom; na drugom mjestu stoji izvoz traktorom po zaleđenim putevima a na trećem autostransport. U drugoj pjatiljetki težište mehanizacije šum. izvoza se postavilo na traktorima (21°/o), a na sve druge tipove mehaniziranog transporta — 13°/o (66°/o izvozilo se konjskom snagom). Za tri godine III. pjatiljetke izvoz traktorima sačinjavao je 21°/o, a svi drugi tipovi meh. transporta — 23% (konjskom snagom izvozilo se 56°/o). Po pjatiljetnom planu 1946—1950 god. mehanizirani šum. transport dužan je 1950. god. sačinjavati 55°/o ukupnog izvoza, a udio pojedinih tipova mehaniziranih transporta u procentima mora biti: šumska željez 68 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 31 <-- 31 --> PDF |
nica — 48,9°/o, kamioni — 33,7 i traktori — 17,4% t. j . u sadašnjim prilikama je šum. željeznica označena kao najefektivnija i dolazi po obimu izvoza na prvo mjesto. Na drugom mjestu stoji autotransport, a na trećem traktor. Za bolju ilustraciju gornjega prilazem uporednu tablicu obima izvoza po tipovima meh. transporta iz Petogodišnjeg plana 1946—1950 Ministarstva šumske industrije SSSR (u procentima) uskotračna šum. željeznica 21,1 30,7 48,9 autotransport 37,4 44,7 33,7 traktor 41,5 24,6 17,4 Osim mehaniziranog šumskog transporta, u sovjetskom šumarstvu, imaju široku primjenu i t. zv. racionalizirani tipovi transporta sa konjskom vučom. Njihova upotreba je efikasna za eksploataciju šuma udaljenih 5—10 km od transportnih puteva i pri iskorišćavanju manjih šum. masiva do 200\000 m;1 eksploatacione mase. Ova vrst šumskog transporta pokazala se korisna, naročito u močvarnim predjelima i zimi po zaleđenim putevima. Ekonomska karakteristika dvaju najrasprostranjenih racionaliziranih šumskih puteva je slijedeća: Koturač-e sa konjskom vučom. Godišnji obim izvoza 10.000 do 60.000 m3 sa miramalnim rokom rada od 3 god. i minimalnom eksploatacionom masom od 30.000 m^. Srednja dužina izvoza 5 km, a maksimalna 10 km. Cijena koštanja m´/km 1.20 rubalja. Jedna od važnih odlika ovog transporta je što potpuno eliminiše izvlačenje. Konjska vuča na zaleđenim putevima. (Izvoz po snijegu na saonama). Godišnji izvoz 3.000 m3, dužina izvoza 4 do 8 km, cijena koštanja m3/km 1 rubalj. Prema svemu gore spomenutom, sumarna slika osnovnih tehničko-ekonomskih pokazatelja sovjetskog šumskog transporta dana je u tablici (podaci: doc. AA. Bajtina iz 1947.), koja se nalazi na 70 strani. Transpor t vodom . Splavarenje i plavljen je ima veliko značenje u sovjetskom šumskom transportu. Do drugog svjetskog rata splavom se izvozilo 2/3 ukupnog transporta drva. Glavna odlika ovog tipa je neobično niska cijena koštanja (m3/km 5 kopejki). U većini rejona Evropskog sjevera, Urala, Sibira i Daljnjeg Istoka, gdje se nalaze glavne eksploatacione mase sovjetskih šuma, splavarenje je u glavnom jedini način transporta drveta od mjesta ekspoatacije do mnogo stotina kilometara udaljenih potrošača. Tehnička rekonstrukcija sovjetskog splavarenja sastojala se u uređenju splavnih rijeka, gradnji hidrotehničkih naprava, mehanizaciji i racionalizaciji mnogobrojnih splavarskih radova (ubacivanje i izvlačenje na obalu trupaca i t. d.) i dr. U poslijeratnoj pjatiljetki predviđa se povećanje obima splavarenja samo po Ministarstvu industrije u 1950. god. na 149% od predratnog obima. Dužina splavnih puteva.na kraju pjatiljetke bit će 220—250.000 km. Zakon o Petogodišnjem planu 1946.—1950. predviđa široku mehanizaciju teških splavarskih radova. Porast mehanizacije splavarenja u toku pjatiljetke vidi se iz slijedeće1 tablice (u postotcima): 1940. 1950. Pripremni radovi za splavarenje zimi Slaganje sura i ubacivanje u vodu 19,0 0,9 60.) 45*0 Vezanje splav ova na vodi 59,2 85,0 Utovar na brodove 47,3* 81,0 69 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 32 <-- 32 --> PDF |
TABLICA glavnih tehničko-ekonomskih pokazatelja sovjetskog šumskog transporta MiniUdaljenost Oijena Najma Godišnji malna izvoza koštanja nje vri obim eksplo-Odgoizvoza Tip šumskog jeme ataciona maksivara za po transporta izvoza rada srednja masa malna teren ../... 1.000 ms godina 1.000 . . km rubalja I. M e h a n i z i r a m i transpor t Šumska željeznica sa parnomčom vu150— 700 7 1000 15 40 brdovit 0.30 Šumska željeznica sa motornom vučom 40—200 4—5 200 10 25 0.70 Traktor po zaleđenom putu 50—150 4—5, 200 8 20—22 ravni 0.70—0.80 Automobil — 40—150 3—4 150 15—18 50 brdovit 1.00 II. Racionalizirani transport Koturača sa konjskom vučom 10—60 3 30 5 10 ravni 1.20 Konjska vuča sa zaleđenim putevjma 3—40 2 6 4 15 i* 1.00 ELEKTRIFIKACIJA Poslije mehanizacije i racionalizacije drugi osnovni put tehničke rekonstrukcije sovjetskog šumarstva je elektrifikacija. Jedna od osnovnih karakteristika šumske proizvodnje je teritorijalna razbacanost i udaljenost pojedinih mjesta rada. U tim uslovima primljena elektroenergije ima veoma veliko značenje, jer je ölektroenergija najpodesnija u borbi sa prostranstvom i ne smeta joj često premeštanje mjesta proizvodnje. Osim toga elektrifikacija radova u šumarstvu služi za osnovu elektrifikacije radničkih naseobina, obližnjih sela, postrojenja za kemijsko iskorišćavanje! na terenu i dr. Šumsko gospodarstvo se opskrbljava elektroenergijom iz opće rajonske industrijske mreže ili iz vlastitih elektro-stanica Imamo dva tipa opskrbljavanja šumskog gospodarstva iz vlastitih elektrostanica: 1. Tip centralizirane električne mreže sa jednom centralnom električnom stanicom u sredini šumskog masiva. 2. Tip decentraliziranih prenosnih elektrostanica, koje rade neposredno na mjestu proizvodnje u šumi i na skladištima. Ovaj tip se danas više upotrebljava, a naročito pri mehaniziranoj sječi električnim ručnim pilama. 70 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Sa stanovišta cijene koštanja prvi tip je rentabilniji. Elektrifikacija u sovjetskoj šumskoj eksploataciji nije se do danas ograničila samo na elektrifikaciju sjeće i radova na skladištu. Postoji niz pokušaja i pronalazaka za upotrebu elektroenergije kod izvlačenja, izvoza, a i šumsko uzgojnih radova. " KEMIJSKO ISKORIŠĆIVANJE DRVETA (»KEMIZACIJA«) Kemijsko iskorištavanje drva po* svome obimu i po svojim proizvodima stoji na prvom mjestu u tempu razvitka u sovjetskom šumarstvu. Produkcija kemijske drvne industrijei povećala se 1932 god. na 7 puta od 1927 god. i na 18 puta u 1937 god. U III. pjatiljetki, u kojoj se kemijska industrija pretvarala u jednu od vodećih gospodarskih grana, bilo je predviđeno povećanje šumsko kemijske industrije još za 2,50 puta. * Razvitak sovjetske šumarske kemije kreće se u dva pravca: 1. Uvođenje novijih savršenijih metoda u kemijskoj tehnologiji i gradnja krupnih kemijskih kombinata t. j . bazira se na modernoj krupnoj kompleksnoj fabričkoj preradi drva. 2. Izgradnja široke mreže srednjih i malih, lakopokretnih i jednostavnih tehničkih postrojenja za svestrano iskorišćavanje drvnih otpadaka u šumi t. j . svestrani razvitak t. zv. »male šumske kemije«. Na uspjesima krupnog fabričkog kemijskog iskorišćavanja drveta nećemo se zadržavati, već ću ukratko opisati, za nas interesantnije, uspjehe sovjetske »male šumske kemije«. Pokretna postrojenja organiziraju se u »ljespromhozima«, »mehaniziranim ljesopunktima« i »ljeshozima« na osnovi iskorišćavanja šumskih otpadaka za kemijsku preradbu na samom mjestu. Pri običnoj mehaničkoj eksploataciji ne iskorišćava se više od 60% ukupne drvne mase, najmanje 40°/» ostaje u šumi na sječinama potpuno neiskorišćeno. Organizacija prostih i pokretnih postrojenja za kemijsko iskorišćavanje drveta u šumi daje mogućnost prerade svih otpadaka u niz vrijednih produkata. Sabiranje i kemijsko iskorišćavanje drvnih otpadaka, granja, truleži i dr. u šumi, ima i veliko* značenje za čuvanje i poboljšanje zdravstvenog stanja i zaštitu protiv požara. »Mala kemija« također omogućava potpuno iskorištavanje drvnog materijala od čišćenja i proreda u krajevima šumsko-industrijske zone sa malim brojem stanovništva i sa malim mogućnostima izvoza svih sortimenata. U šumskoj eksploataciji radna snaga nije preko cijele godine jednako opterećena i prebacivanje radnika u mjesecima manjeg rada na rad kod kemijskog iskorišćavanja drva ima veliko značenje za potpunije iskorišćavanjet šumskih kadrova. transporta i drugih tehničkih sredstava. Pri prelazu sovjetskog šumskog transporta na generatorski pogon pokazali su se kao najbolje pogonsko gorivo briketi iz drvnog uglja izrađeni pri suhoj destilaciji drva. Pri postojanju »male kemije« svako šumsko gospodarstvo može potpuno samostalno opskrbljavati svoj transport vlastitim gorivom. Glavni produkti Sovjetskog pokretnog kemijskog iskorišćavanja drveta su slijedeći: 71 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 34 <-- 34 --> PDF |
1. Drveni ugalj. Za 16—20 sati 1 prostorni metar drva daje 25 kg "Uglja, Najbolji efekat se postizava pri jednovremenom radu 5 zaljeznih peći (kapacitet 10 m3) sa jednim radnikom ugljarom. 2. Ekstrakti za štavljenje kože dobiveni destilacijom kore smreke, ariša, ...., jele i hrasta. Aparatura je efektivna pri preradi 500 tona kore godišnje. 3. Octena kiselina, metil alkohol, aceton, formalin, smola i drugi produkti suhe destilacije drva. Minimalna prerada 3.000—4.000 m3 godišnje. 4. Iz iglica četinjara dobiva se niz vrijednih produkata: koncentrat vitamina C, eterska ulja i dr. Najmanja količina sirovine — 300 tona godišnje. Pri organizaciji pokretnog kemijskog iskorišćavanja drveta u Sovjetskom savezu, nastoji se, da proizvodnja i postrojenja u pojedinim šumskim eksploatacionim poduzećima ne budu preglomazna. Kemijsko iskorišćavanje zahtjeva organizaciju proizvodnje ne samo jednog produkta, već jednovremenu izradu bliskih produkata preradom raznih sirovina. Ako su se tokom godine rezerve sirovina za proizvodnju jednog produkta istrošila, tehnička konstrukcija postrojenja omogućava laki i brzi prelaz, na istoj aparaturi, na proizvodnju drugog produkta. Ovo posljednje ima naročitu važnost za efektivno- iskorišćavanje tehničkih postrojenja. Sam rad nije kompliciran i fizički je lak te korisno se može upotrebiti žensk a radna snaga iz porodica stalnih šumskih radnika. TEHNIČKA REKONSTRUKCIJA ŠUMSKO-GOSPODARSKIH UZGOJNIH RADOVA Mehanizacija radova kod inventarizacije i zaštite šuma, te kod šumskouzgojnih i drugih šumsko-gospodarskih radova u šumarstvu stare Rusije uopće nije postojala. Poslije Oktobarske revolucije, a naročito za vrijeme Staljinskih pjatiljetki, na tom polju učinjeno je više u roku od 15 godina, nego u staroj Rusiji za cijelo vrijeme postojanja. Među šumsko-gospodarskim radovima na prvo mjesto dolazi inventarizacija, bez koje se ne može zamisliti efikasno planiranje razmještaja mehanizirane eksploatacije drvne industrije. Radi neobično brzog razvoja cijele Sovjetske privrede, postavio se pred sovjetsko šumarstvo važan zadatak: u što kraćem roku inventarisati ogromne šumske površine. Stare metode inventarizacije i taksacije nisu mogle zadovoljiti i moralo se primjeniti u velikom opsegu aerofototaksaciju. Po podacima sovjetske šumarske prakse jedan avion za 30 ljetnih dana, snimi teritoriju od 700—800.000 ha u mjerilu 1:15.000 sa cijenom koštanja snimanja od 30 kopejki po ha. Osim toga avion se pokazao vrlo koristan u borbi sa šumskim požarima u prostranim malo naseljenim rajonima Sjevera. Mehanizacija šumsko-kulturnih radova pokazala se efektivna u prosjecanju vatrozaštitnih prosjeka traktornim plugom, pri gašenju šumskih požara prenosnim motornim pumpama na rastojanje do 2 kilometara, pri aviokemijskoj borbi sa šumskim bolestima, pri mehanizaciji radova u rasadniku počevši od krčenja terena do pakovanja sadnica, pri mehanizaciji sađenja sadnica, pri mehanizaciji i racionalizaciji sakupljanja sjemena i t. d. Poslijeratna pjatiljetka predviđa vještačko pošumljavanje 1,500.000 ha. Ostvarenje tog ogromnog zadatka ne bi se dalo zamisliti bez svestrane mehanizacije pošumljavanja. 72 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 35 <-- 35 --> PDF |
TEHNIČKA REKONSTRUKCIJA SOVJETSKOG ŠUMARSTVA U POSLIJERATNOJ PJATILJETKI Novi petogodišnji plan sovjetskog šumarstva dio je grandioznog posljeratnog programa obnove i razvitka narodnog gospodarstva SSSR. On predviđa veliko povećanje šumske produkcije, a naročito produkcije tehničkog drveta. — »u oblasti šumske industrije povećati u 1950. godini izvoz tehničkog drveta na 59°/o od predratnog obima, a proizvodnju piljenog drveta na 14°/o (Zakon o Petogodišnjem planu). Za ostvarenje ovog velikog zadatka predviđa se Petogodišnjim planom takav razvoj tehničke rekonstrukcije, koji će Sovjetsko šumarstvo pretvoriti iz »grane«, u kojoj prevladava ručni rad, u razvitku mehaniziranu industriju, sa stalnim i kvalificiranim radnim kadrovima«. Procent mehanizirane sječe i izvlačenja, kako je u zakonu kazano, dostići 6e 75°/o, dok je 1940 godine mehanizirana sječa bila beznačajna, a izvlačenje bilo mehanizirano svega 9°/o. U sjevernim rajonima evropskog dijela, na Uralu, Sibiru i Dalekom Istoku predviđena je planom mehanizacija sječe na 84°/o, izvlačenja na 81°/o i izvoza na 62°/o. Mehanizirani izvoz će 1950. godine sačinjavati 55°/o od ukupnog izvoza, prema 32,8°/o 1940. god. Procent mehanizacije utovara i istovara na kraju pjatiljetke predviđa se sa 70"/. dok do rata u glavnom mehanizacije nije bilo. Za ostvarenje tih velikih zadaća, za izvršenje ove prave tehničke revolucije samo Ministarstvo šumske industrije će dobiti slijedeću količinu novih mehanizama: elektropila 26.100; pokretnih elektrostanica 6.530; traktora 12.000, (od toga traktora za vuču 7.500); dizalica 2.000, lokomotiva 470; motornih lokomotiva 1420; uskotračnih vagona 25.000; kamiona sa prikolicama 7.000. Petogodišnji plan predviđa veliko povećanje izvoza drva željeznicama. (Po Ministarstvu šumske industrije u veličini skoro za 6 puta)). Procenat izvoza konjskom vučom 1950. godini sačinjavat će 45°/o cijelog izvoza i to državnim (šumskih poduzeća) i najamnim (kolhoznim) konjima u slijedećem procentnom odnosu (sav mehanizirani i konjski izvoz 100°/o): 1940. 1945. 1950. državnim konjima 28,7 23,8 20 kolhoznim konjima 39,0 53,4 25 ukupno konjski izvoz 67,7 77,2 45 Po pitanju radne snage pred sovjetskom šumskom eksploatacijom stoje u posijeratnoj pjatiljetki dvije veUke zadaće: povisiti produktivnost rada i u velikom broju formirati kadrove stalnih šumskih radnika. Povišenje produktivnosti rada može se postići samo pomoću široke primjene mehanizama. Ako se nei bi predvidilo u toku pjatiljetke povećanje produktivnosti rada na eksploataciji i kad bi ona ostala na istoj visini kao 1945. god., trebalo bi za ispunjenje plana posljednje godine pjatiljetke (280 miliona m3 drvne mase), preko 1 milion 750 hiljada šumskih radnika. Razumljivo je, da bi pored općeg gigantskog razvoja i drugih privrednih grana, potražnja šumske eksploatacije za tolikim brojem radnika, bila unaprijed odbijena. S druge stranel, predpostavivši, da bi se i mogao nabaviti taj veliki broj šumskih radnika, samo za izgradnju nastanbi trebalo bi invenstirati ogromna sredstva. 73 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Za uspješni rad sa novim mehanizmima potrebni su stalni kvalificirani šumarski kadrovi, koji će sa njima r.aditi preko cijele godine. Zato i petogodišnji plan šumarstva predviđa, među prvim zadacima, formiranje stalnih šumskih radnika koji treba da na kraju pjatiljetke izvrše 75% produkcije cijele šumske eksploatacije. Socijalističko društveno uređenje omogućilo je, za kapitalističku praksu nedostiživ tempo industrijalizacije šumarstva. Kako se u sovjetskim uslovima u najkraćem vremenu provodi industrijalizacija, u kojim se količinama uvode svakog dana sve nove i nove mašine,, može da posluži slijedeći podatak: U lenjingradskom »Ljenljespromtrestu« (direkcija koja rukovodi sa desetak šumsko eksploatacionih gospodarstva) elektropile su se počele uvoditi krajem 1946. god. U IV. kvartalu 1946. bilo je od ukupne sječe posječeno elektropilama 13%, u I kvartalu 1947 — 24%, a već na kraju II kvartala 1947 — 40%. Danas, da ne spominjemo neviđenei u povijesti svjetskog šumarstva, radove na pošumljavanju, podizanju šumskih pojasa, izdvajanju vodozaštitnih zona i t, d., već i po procentu mehanizacije sječe, izvlačenja, izvoza, utovara, splavarenja, — po udjelu stalnih šumskih radnika u produkciji — Sovjetski savez stoji na prvom mjestu u svijetu, prestigavši i naj industrijalizirani je zemlje, kao što su to Sjedinjene države sjeverne Amerike. C o . e p . a . . e: ........... ............. .......... ....... ......... .... ..... ......: ........... . .............., .............. . .......... . ..... ...... ...... ......... ...... ......... ........ 6...... ....... no ........... ........... ................ . .............. .............. .... ........ ....... . .......... ..... W46—50, no ........ ........... . ......... ....... ......, ...... ......... .... ...... .. ...... ..... . ..... LITERATURA ...... A. A., .......... ............. .......... ....... ......... (..........), ......... 1940. ..... .. A., .......... ............. I, II; ......... 1940. ........ ., .., »..... ....... .. .............« — ........... .......... . .. ..... ..... . 1/1947. ...... .. .. . ....... .. .., .............. . IV. .......... .............. 1947. * * * ..... . .......... ..... ............. . ........ ......... ......... .... .. 1946—1950 .... * " * .... ............ .......... .... .. 1937 .... * ´ * .......... .... 1946—1950 ............ ...... .............. »Gozdarstvo kot ena izmed najvažnejši panog gospodarstva zlasti v petletnem planu zahteva da mu posvečamo največjo skrb, da vodimo neke vrste politiko gozdarstva.« (Tito). 74 |