DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 30 <-- 30 --> PDF |
masom od 200.000 m3. Optimalne su dužine; puta 10 km, maksimalne dužine pruge 25 km. Cijena koštanja izvoza na m8/km 70 kopjejki. Zahtijeva ravniji reljef. Osnovna prednost ovoga tipa transporta u odnosu prema prošlom su manje investicije i mogućnost efikasne primjene kod manjih sječivih masa. U sovjetskom šumarstvu mnoge? se upotrebljava kombinacija gornjih dvaju tipova. Uskotračna željeznica sa parnom vučom služi za glavne stalne pruge a sa motornom vučom se vrši izvoz po privremenim ograncima. Autotransport. Šumski izvoz kamionima sa i bez prikolice po zemljanim i sniježnim-putevima u današnje vrijeme prevladava u većini industrijskih država. U Švedskoj je kamion u šumarstvu istisnuo traktor, a u SAD, uz postojanje dobre mreže puteva, i samu uskotračnu željeznicu. Velike su prednosti autotransporta u šumarstvu. On osigurava neprekidnu eksploataciju preko cijele godine. Veća brzina (1,50—2,50 puta brže od šum. željeznice i 4—5 puta brže od traktora) omogućava upotrebu kamiona za izvoz na većim daljinama (do 50 km). Automobilski šum. putevi ne traže velike koncentracije eksploatacionih masa i najbolje odgovaraju eksploataciji šuma sa malim i razbacanim etatom. U vodozaštitnoj zoni šuma SSSR-a, (gdje je dopuštena sječa samo u visini godišnjeg srednjeg prirasta) izvoz kamionima stoji na prvom mjestu. Godišnji minimalni izvoz za efektivnost automobilskog šum. puta kreće od 40.000—150.000 m3, sa rokom eksploatacije 3—4 god.) minimalna eksploataciona masa lou.000 m3, ali ne mora biti koncentrirana). Srednja udaljenost izvoza 15 do 18 km, maksimalna 50 km. Cijena koštanja izvoza po m3/km — 1 rublja. Autotransport je podesan u brdovitim krajevima i vrlo je prikladan u slučajevima, kada pojedine Sortimente treba izvoziti u raznim pravcima (u gusto naseljenim i industrijskim krajevima). Osim gore nabrojenog, auto- transport daje mogućnost da se svede na minimum ili sasvim isključi izvlačenje drvnih masa sa mjesta sječe do glavnih saobraćajnih sredstava. Kamion također ima široku primjenu u šumskim gospodarstvima za niz drugih raznih važnih tehničkih, organizacionih i gospodarskih poslova (brzi transport radnika od mjesta stanovanja do mjesta rada, prevoz robe i namirnica i t. d.). Traktor . Izvoz traktornim šumskim putevima smatra se u Sovjetskom Savezu kao sezonski, jer postoji velika razlika u efektivnosti izvoza traktorom zimi (po zaleđenim putevima) i ljeti (po zemljanim putevima). Uglavnom se cijeli izvoz traktorom vrši zimi. Ekonomska karakteristika izvoza traktorom zimi je slijedeća: Godišnji izvoz 50.0000—150.000 m3, minimalni rok rada 4—5 godina sa minimalnom eksploatacionom masom od 200.000 m3, optimalna udaljenost 8 km, a maksimalna 20—22 km. Cijena koštanja m´/km — 70—80 kepejki. U predratnim pjatiljetkama traktor je imao veliko značenje, jer se izvoz zaleđenim traktornim putevima računa među najjeftinije. Loša mu je strana što se upotrebljava sezonski. Traktorski izvoz po zemlji je tri puta skuplji od izvoza po snijegu i danas se vrlo malo upotrebljava te postoji ozbiljna tendencija da se sasvim odstrani. Traktor nije efektivan na brdovitom terenu i upotrebljava se isključivo u nizinama. Kako je gore napomenuto, po ekonomskoj efektivnosti tj. po najmanjoj cijeni koštanja m3/km na prvom mjestu dolaze uskotračna šum. željeznica sa parnom i motornom vučom; na drugom mjestu stoji izvoz traktorom po zaleđenim putevima a na trećem autostransport. U drugoj pjatiljetki težište mehanizacije šum. izvoza se postavilo na traktorima (21°/o), a na sve druge tipove mehaniziranog transporta — 13°/o (66°/o izvozilo se konjskom snagom). Za tri godine III. pjatiljetke izvoz traktorima sačinjavao je 21°/o, a svi drugi tipovi meh. transporta — 23% (konjskom snagom izvozilo se 56°/o). Po pjatiljetnom planu 1946—1950 god. mehanizirani šum. transport dužan je 1950. god. sačinjavati 55°/o ukupnog izvoza, a udio pojedinih tipova mehaniziranih transporta u procentima mora biti: šumska željez 68 |