DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 37     <-- 37 -->        PDF

Qk naie fipafejie


POKUSI SMOLARENJA U 1946. I 1947. GODINI U SLOVENIJI


U 1946. godini pristupilo se u Sloveniji kratkoročnom smolarenju po metodi,
koja se od Chorin-finowtalske metode, kako se ona provada u Njemačkoj, razlikuje
po užem rezu (koraku na dolje) i koja je nazvana metodom bijeljenja na dolje.
Odluka, da se smolarenje vrši kratkoročno i spomenutom metodom, bila je diktirana
slijedećim razlozima:


U Sloveniji previlađuje bijeli bor (Pinus silvestris L); tek u Slov. Primorju se
nalaze veće površine crnog bora (Pinus nigra var. austriaca Asch.) Iskustva sa bijeüm
borom u zemljama Sjeverne Evrope, naročito u Njemačkoj, pokazuju, da je smolarenje
na njemu, obzirom na manji prinos smole, rentabilno jedino kod jačeg smolarenja
kroz nekoliko godina prije sječe (kratkoročno smolarenje). Kod ovog načina
smolarenja, radi toga što se vrši u za sječu zrelim sastojinama, šuma se bolje čuva
nego kod dugoročnog smolarenja, sa kojim se zalazi u mlađe sastojine. Prema navodima
stručne literature (prof. Ivanov, Biologičeskije osnovi dobivanja terpentine
v SSSR; prof. Dr. Hilf u Neudamme´r Forstliches Lehrbuch) kod kratkoročnog smolarenja
stablo čak ni za vrijeme samog smolarenja ne gubi na prirastu, dok je kod
dugoročnog smolarenja ustanovljen gubitak na prirastu od 20 do 43"/o (vidi Šumarski
priručnik str. 1192), iako se kod tog smolarenja diže kvaliteta mekog borovog dryeta.


Među metodama za kratkoročno smolarenje bijelog bora najboljom se pokazala
njemačka Chorin-finowtalska metoda. Prema pokusima Waltera Barka na Dravskom
polju u Sloveniji godine 1930 i 1938 ta metoda daje naročito velik ukupni prinos po
stablu, čim je rez uži. Do istog zaiključka došlo se, doduše kod amerikanske metode
smolarenja, i kod nekih pokusa u USA (Tehnieni bilten 262 ministarstva poljoprivrede
USA).


Uporedo s uvođenjem pomenute metode bijeljenja na dolje u Sloveniji, pristupilo
se ispitivanju te racionalizaciji te metode pokusima. Naročito su ispitivani opravdanost
užeg reza i vremenski intervali između dva zarezivanja, a godine 194F i dnevno
vrijeme zarezivanja. Godine 1947 metoda bijeljenja na dolje upoređivana je i sa
francuskom te poboljšanom austrijskom metodom. Prije nego što pređemo k opisi-


SI. 1. Sl. 2.


75