DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 45 <-- 45 --> PDF |
Sue pent ja OBEZBJEDITI DRVO NARODNOJ PRIVREDI (Članak G. Orlova, ministra šumske industrije SSSR, objavljen u Pravdi, dne 115. I. 1948.). Grandiozna izgradnja, koja se sada vrši u našoj domovini, brza obnova i razvitak svih grana narodnog gospodarstva traže ogromnu količinu raznih sortimenata drveta. Sasvim je sigurno, da je naša domovina po rezervama drveta najbogatija na svijetu. Mi raspolažemo najbogatijim šumskim masivima, kojima nema ravnih na čitavom svijetu. Dovoljno je kazati, da normalni godišnji prirast u bazenima takvih rijeka, kao što je Ob, Angara, Jenisej, Lena, Amur, Sjeverna Dvina, Kama i Volga dostiže stotinu miliona m3 drveta. Rezerve drveta u zemlji dozvoljavaju ne samo da se sa viškom zadovolji brzi porast potreba naše narodne privrede na drvenim materijalima nego one zauzimaju i vodeće mjesto u našem izvozu drveta na svjetsko tržište. U godinama Staljinskih pjatiljetki u šumsku industriju uložena su ogromna sredstva. Izgrađeno je na stotine kilometara tvrdih cesta, oko 1O0 pilanskih zavoda, 16 tvornica ploča od drvenih vlakanaca, mnogo tvornica šibica, namještaja i uređaja za kemijsku preradu drveta. Međutim, prema tempu svoje tehničke rekonstrukcije, šumska industrija još znatno zaostaje iza drugih privrednih grana u kojima je izvršena tehnička rekonstrukcija. Unazad prilično dugo vremena šumska industrija ne ispunjava utvrđene planske -zadatke i ne zadovoljava sve potrebe narodnog gospodarstva na drvenom materijalu. Osnovni razlozi ovog zaostajanja šumske industrije jesu još uvijek nedovoljno mehanizovana sječa . izrada drveta, malobrojnost raspoloživog kvalifikovanog kadra, nezadovoljavajuća organizacija rada, te kao posljedica toga i nizak nivo proizvodnosti rada u šumi. Kod sječe !i izrade drveta do sada još uvijek prevladava ručni rad. Rušenje drveta još se izvodi pretežno ručno. Ne postoji mehanizacija utovara i istovara drveta, a što je najvažnije, uslijed toga što šumsko-eksploataciona preduzeća imaju neznatnu količinu transportnih sredstava za obavljanje ključnog procesa šumske eksploatacije, izvlačenje drveta iz šume, sa malim izuzetkom, obavlja se samo konjima. Nedostatak stalnih kadrova i mehanizacije za sada neophodno traži privlačenje iz kolhoza, za vrijeme jesensko-zimskih šumsko-eksploatacionih radova, stotinu tisuća radnika i vozila. U Zakonu o Petogodišnjem planu obnove i razvitka narodne privrede, ukazano je na neophodnost preobražaja procesa izrade i izvoza drveta, od jedne grane u kojoj prevladava ručni rad, u razvijenu mehaniizovanu industriju sa stalnim i kvallfikovanim kadrovima Partija, državno rukovodstvo i lično drug Staljin pružaju po ovom pitanju šumskoj industriji veliku pomoć. Naročito zasjedanje ministarskog Savjeta SSSR od 8. VIII. 1947. godine posvećeno ovim pitanjima pretstavlja samo po sebi jedan istinski historijski dokumenat za našu šumsku industriju. Državno rukovodstvo obavezalo je ministarstva proizvodnje mašina, da osiguraju šumskoj industriji neophodne mašine i mehanizme za potpunu mehanizaciju svih radnih procesa. Za vrijeme od 1948 godine do 1930 godine za rad u šumi bit će izrađeno više od 16,5´ tisuća specijalnih traktora za vuču konstrukcije Kirovog zaveda i oko 10 tisuća specijalnih dizalica za prevoz drveta i za utovarno-istovarne radove u šumi i na stovarištima. Do kraja pjatiljetke bit će za šumarstvo proizvedeno više od 60 tisuća električnih testera, što će izazvati povišenje proizvodnosti rada kod izrade drveta najmanje za dva puta. Da bi se moglo preći na stalno i jednomjerno izvoženje drveta, nezavisno od godišnjeg doba i vremenskih prilika, do kraja pjatiljetke bit će izgrađeno nekoliko stotina šumsko-eksploatacionih manipulacija sa uskotračnim željeznicama za prevoz drveta, koje će iznositi više od 13 tisuća kilometara. Stotine lokomotiva, motornih vozova i desetine tisuća vagona dopuniće transport šumske industrije. 83 |
| ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Šumska eksploatacija dobit će nekoliko hiljada prenosnih električnih centrala snage od 15 do 60 kilovati, a isto tako nekoliko stotina stalnih elektro-zavoda snage od 100 do 200 kilovati, kojli će raditi samo za potrebe šumske proizvodnje. Ministarstva-proizvođači obavezna siu pravovremeno izvršiti zadatke u isporuci potreba šumske industrije. To se u prvom redu odnosi na Ministarstvo izgradnje transportnih mašina, koje je u tekućoj godini dužno dati šumskoj industrija najmanje 2.000 traktora za vuču. Jedan traktor za vuču s uspjehom može zamjeniti 10—(115 konjskih kola. Zbog toga radnici šumske industrije s nestrpljenjem očekuju serijsku izradu ovih mašina, kojima je tako dosuđeno da proizvedu stvarnu revoluciju u šumskoj proizvodnji. Ministarstvo izgradnje mašina i pribora, sa svoje strane dužno je proizvesti u 1948 godini nekoliko tisuća dizalica za vuču, te za utovarne i istovarne radove. Od Ministarstva automobilske i traktorske industrije očekujemo novi tip automobila za prevoz drveta s plinskim motorom koga pogoni drvo povoljne vrste. Velike nade polažu radnici šumske industrije u Ministarstvo proizvodnje opreme. Ono je dužno dati šumskoj proizvodnji testenu velikog učinka sa motorom lakšeg tipa, težine od 6 najviše 7 kilograma sa kojom bi rezač lagano i udobno radio, zatim uskotračne lokomotive i vagone, lokomobile, ekskavatore, potkove za traktorske saone i t. d. Naročito je neophodna u šumskoj proizvodnji lokomotiva sa pritiskom na osovine od 1—2 tone, koja bi mogla voziti po tračnicama od 8 kilograma, koje će šumska industrija široko primjenjivati na svojim prugama. U nastojanjima državne uprave, naročita se pažnja pridaje poboljšanju stambenih uslova radnika, imžinjera, tehničara i službenika šumsko-prerađivačke industrije. Znatno je povećana i nadnica svim radnicama i rukovodećem osoblju šumsko-proizvodnih preduizeća, a pokraj toga državna uprava im podjeljuje znatne zajimove. Do kraja pjatiljetke bit će izgrađeno na stotine visoko-mehaniizovanih šumsko-proizvodnih preduzeća sa savršeno uređenim šumskim naseljima sa električnim osvjetljenjem, snabdjevenim sa pitkom zdravom vodom, radioni i bioskopima. Radniku, koji izrazi želju da stalno radi u šumsko-proizvodnlim preduzećima, podijelit će se od 0,5 do 0,75 ha zemljišta, neopterećenog poljoprivrednim zadatkom, i pružit će mu se još čitav niz drugih prednosti. Ministarstvu šumske industrije određen je u ovoj sezoni zadatak na izvozu drveta dva puta veći, nego u jesensko-zimskoj sezoni 1946—19417 godine. Uspješno ispunjavanje sezonskog plana uvjet je za ispunjavanje cjelokupnog plana 1948 godine. Oko polovine zadatka, utvrđenog za jesensko-zimsku sezonu izvoza drveta, treba biti ispunjeno vlastitim sredstvima šumsko-proizvodnih preduzeća. Zadatak radnika šumske industrije sastoji se sada u tome, da se svaki traktor, kamion, lokomotiva, motorno vozilo i svaki par konja vlastite komore, maksimalno iskoristi na prevozu i izvozu drveta i pri daitim uslovima ispuni plan vlastitim sredstvima. Međutim u pojedinim preduzećima trustova »Hakasles«, »Uralzapadoles« i drugim, sopstvena prevažna sredstva nalaze se velikim dijelom van pogona zbog kvarova. Gotovo više od polovine traktora i automašina ne rade. Mi smo dužni da se odlučno borimo sa ovim nepodnošljivim nemarnostima. Više od polovine obujma šumske proizvodnje jesensko-zimske sezone treba bit» ispunjeno pomoću sredstava kolhoznika, privučenih na rad u šumi. Potpuno angažovanje u šumi sezonskih radnika, a osobito vozara sa konjima odlučujući je uslov za ispunjenje plana jesensko-zimske sezone. Prevoz drveta, do trasa cesta na kojima se transport može vršiti sa mehaniziranim vozilima, u osnovi treba biti izveden kolhoznima kolskim transportom. Bez toga sva transportna sredstva (traktori, lokomotive, automašine), koja osiguravaju izvoz drveta, po cestama sposobnim za mehanizovani transport ne će se moći potpuno iskoristiti. Značajna većina naših oblasti, krajeva i republika sprovele su sve pripremne mjere, da bi ispunile najvažniju direktivu Partije i državnog rukovodstva o privlačenju sezonske radne snage i posluge kolskog transporta u šumi. Nažalost ima i tu još zaostajanja. Zaostaju na primjer Kirovska, Velikolučka, Irkutcka, Omska, Čiitinska, Sahalinska, Gorkovska oblast, Halbarovski, Primorski i Krasnodarski kraj, Marijska ASSR. Djelo časti partijskih i sovjetskih rukovodstava tih oblasti, krajeva i republika, je likvidirati ovaj nesklad u toku najbližeg vremena. Sva šumsko proizvodna preduzeća obavezna su u prvom redu proizvoditi i izvoziti određene Sortimente drveta; rudničko drvo, građevno drvo, pilansku oblo 84 |