DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 57 <-- 57 --> PDF |
3. Na str. 13 autor navodi da »1 m3 bukovih cjepanica teži oko 350 kg, a 1 m3 hrastovih cjepanica teži oko 420 kg«. U tabeli iznad tih podataka donosi da teži 1 m* polusuhoga drveta (oko 25°/o vode): hrast 900 kg, bukva 720 do 740 kg! 4. Podaci o utezanju (stezanju) na str. 1117 posve su netaični. Autora ovdje opravdava što se podaci o utezanju ne slažu u mnogim stručnim knjigama. Da je autor provjerio svoje podatke sa podacima u novijoj stručnoj literaturi sigurno bi napravio mnogo manje pogrešaka. 5. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poglavlju »Važnije vrste drveta«. Podaci o rasprostranjenju pojedinih vrsta nepotpuni su i netačni. Dovoljno je ovdje spomenuti podatke o prirodnom rasprostranjenju hrasta, bukve, jasenak i t. d. Za ariš autor navodi »kod nas ga ima u Bosni«! 6. U poglavlju »Dobivanje, prerada i obrada drveta« materija nije sistematski obrađena. Nakon što je ukratko prikazana sječa šuma i sortiranje drveta, autor prikazuje najprije dlijeta, makije, blanje, blanje ravnjače,, glodalice, lančaste glodalice i univerzalni stolarski stroj, a tek onda oruđe i strojeve za piljenje: ručne pile, jaramske pile, kružne pile i tračne pile. 7. 1 u poglavlju »Stolarski rad« materija je nesistematski obrađena. Autor opisuje najprije proizvodnju šperploča i panel ploča (i to površno i netočno), a tek iza toga proizvodnju furnira. Ovo su samo najvažnije greške koje sadrži priručnik Miroslava Pintara. On u uvodu navodi da je ovaj priručnik određen kao pomagalo za stručno uzdizanje širokog kruga radnika zaposlenih u drvnoj industriji. Naše je mišljenje, da je priručnik u ovakovome sastavu posve promašio svrhu. Priručnik ne daje dovoljno građe niti za jednu struku radnika zaposlenih u drvnoj industrijo. On nije dovoljan niti za pilanare, ni za stolare a ni za ostale struke drvne industrije. 2. Inž. Stevanović Milivoje, Anatomija drveta, Beograd 1947. Ova mala knjižica namijenjena je najširim radnim masama naše zemlje. Kod izibora građe i sastava te knjižice bilo je potrebno strogo voditi računa o svim naprijed pobrojanim uslovima, koje mora zadovoljiti popularna stručna literatura. Međutim ovdje je autor napravio grešku već na prvoj stranici t. j . u samom naslovu knjižice. Anatomija u najširem smislu je nauka o građi i sastavu tijela svih živih bića. Anatomija drveta dakle je nauka o građi i sastavu drveta. Ing. Stevanović Milivoje izgleda da nije na čistu sa tim osnovnim pojmom. IH je on proširio pojam anatomije drveta i na kemijski sastav drveta, kem. tehnologiju (celulozu, šećer, suha destilacija drveta), greške drveta, tehnička svojstva drveta i upotrebu drveta? O tome on ne daje nikakovo objašnjenje. Na daljnjim stranicama ing. Milivoje Stevanović stalno griješi i te greške rastu geometrijskom progresijom sa rednim brojem stranica. Predaleko bi nas odvelo da navedemo ovdje sve navedene učinjene greške, kriva tumačenja i neistinite navode. Neka ovih nekoliko primjera dokažu ing. Milivoju Stevanoviću kako se danas ne smije pisati popularna stručna knjižica: Ing. Milivoje Stevanović piše da drvo dobije »iz zemlje vodu i soli, a iz vazduha ugljen-dioksid i a z o t«. (str. 5). Borlbu za svjetlo posve krivo naziva »bonba sa suncem « (str. 6). Boju oboljelog trulog drveta ing. M. S. ovako tumači »Pri raspadanju drveta nastaju mrtv e boje koje se kreću između smeđe, crvene, plave i crne« (str. 15). O kemijskom sastavu stijenka drvnih stanica piše ing. M. S. »Zidovi ćelija se sastoje iz celuloze i ugljenog hidrata« (str. 21). Izgleda da piscu nije posve jasno što su ugljohidTati? Posve je konfuzno i netačno tumačenje odrvenjavanja stanica drveta. To pisac tumači ovako: »Uzimanjem materije lignina nastupa odebljanje i masa ,postaje drvena« (str. 21). Pisac prethodno ne daje objašnjenje što je lignin, a fiziološki proces odrvenjavanja, koji se u biti sastoji iz ispunjavanja micelamog celuloznog skeleta stijenke drvne stanice ligninom i drugim tvarima, pisac tumači nekim »uzimanjem materije lignina« i stvara predodžbu kod čitaoca da netko »uzima materiju lignin« i da uslijed toga »nastupa odebljanje i masa postaje drvena«. Celuloza listača za pisca »je po čvrstoći i mekoći slična pepelu«? (str. 22). 95 |