DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2-3/1948 str. 57     <-- 57 -->        PDF

3. Na str. 13 autor navodi da »1 m3 bukovih cjepanica teži oko 350 kg, a 1 m3
hrastovih cjepanica teži oko 420 kg«. U tabeli iznad tih podataka donosi da teži 1 m*
polusuhoga drveta (oko 25°/o vode): hrast 900 kg, bukva 720 do 740 kg!
4. Podaci o utezanju (stezanju) na str. 1117 posve su netaični. Autora ovdje opravdava
što se podaci o utezanju ne slažu u mnogim stručnim knjigama. Da je autor
provjerio svoje podatke sa podacima u novijoj stručnoj literaturi sigurno bi napravio
mnogo manje pogrešaka.
5. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poglavlju »Važnije vrste drveta«. Podaci
o rasprostranjenju pojedinih vrsta nepotpuni su i netačni. Dovoljno je ovdje
spomenuti podatke o prirodnom rasprostranjenju hrasta, bukve, jasenak i t. d. Za
ariš autor navodi »kod nas ga ima u Bosni«!
6. U poglavlju »Dobivanje, prerada i obrada drveta« materija nije sistematski
obrađena. Nakon što je ukratko prikazana sječa šuma i sortiranje drveta, autor prikazuje
najprije dlijeta, makije, blanje, blanje ravnjače,, glodalice, lančaste glodalice
i univerzalni stolarski stroj, a tek onda oruđe i strojeve za piljenje: ručne pile, jaramske
pile, kružne pile i tračne pile.
7. 1 u poglavlju »Stolarski rad« materija je nesistematski obrađena. Autor opisuje
najprije proizvodnju šperploča i panel ploča (i to površno i netočno), a tek iza
toga proizvodnju furnira.
Ovo su samo najvažnije greške koje sadrži priručnik Miroslava Pintara. On u
uvodu navodi da je ovaj priručnik određen kao pomagalo za stručno uzdizanje širokog
kruga radnika zaposlenih u drvnoj industriji. Naše je mišljenje, da je priručnik u
ovakovome sastavu posve promašio svrhu. Priručnik ne daje dovoljno građe niti za
jednu struku radnika zaposlenih u drvnoj industrijo. On nije dovoljan niti za pilanare,
ni za stolare a ni za ostale struke drvne industrije.


2. Inž. Stevanović Milivoje, Anatomija drveta, Beograd 1947.
Ova mala knjižica namijenjena je najširim radnim masama naše zemlje. Kod
izibora građe i sastava te knjižice bilo je potrebno strogo voditi računa o svim naprijed
pobrojanim uslovima, koje mora zadovoljiti popularna stručna literatura. Međutim
ovdje je autor napravio grešku već na prvoj stranici t. j . u samom naslovu
knjižice.


Anatomija u najširem smislu je nauka o građi i sastavu tijela svih živih bića.
Anatomija drveta dakle je nauka o građi i sastavu drveta.


Ing. Stevanović Milivoje izgleda da nije na čistu sa tim osnovnim pojmom. IH
je on proširio pojam anatomije drveta i na kemijski sastav drveta, kem. tehnologiju
(celulozu, šećer, suha destilacija drveta), greške drveta, tehnička svojstva drveta i
upotrebu drveta? O tome on ne daje nikakovo objašnjenje.


Na daljnjim stranicama ing. Milivoje Stevanović stalno griješi i te greške rastu
geometrijskom progresijom sa rednim brojem stranica. Predaleko bi nas odvelo da
navedemo ovdje sve navedene učinjene greške, kriva tumačenja i neistinite navode.
Neka ovih nekoliko primjera dokažu ing. Milivoju Stevanoviću kako se danas ne
smije pisati popularna stručna knjižica:


Ing. Milivoje Stevanović piše da drvo dobije »iz zemlje vodu i soli, a iz vazduha
ugljen-dioksid i a z o t«. (str. 5). Borlbu za svjetlo posve krivo naziva »bonba sa suncem
« (str. 6). Boju oboljelog trulog drveta ing. M. S. ovako tumači »Pri raspadanju
drveta nastaju mrtv e boje koje se kreću između smeđe, crvene, plave i crne« (str. 15).


O kemijskom sastavu stijenka drvnih stanica piše ing. M. S. »Zidovi ćelija se
sastoje iz celuloze i ugljenog hidrata« (str. 21). Izgleda da piscu nije posve jasno
što su ugljohidTati? Posve je konfuzno i netačno tumačenje odrvenjavanja stanica
drveta. To pisac tumači ovako: »Uzimanjem materije lignina nastupa odebljanje i
masa ,postaje drvena« (str. 21). Pisac prethodno ne daje objašnjenje što je lignin,
a fiziološki proces odrvenjavanja, koji se u biti sastoji iz ispunjavanja micelamog
celuloznog skeleta stijenke drvne stanice ligninom i drugim tvarima, pisac tumači
nekim »uzimanjem materije lignina« i stvara predodžbu kod čitaoca da netko »uzima
materiju lignin« i da uslijed toga »nastupa odebljanje i masa postaje drvena«.


Celuloza listača za pisca »je po čvrstoći i mekoći slična pepelu«? (str. 22).


95