DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 10 <-- 10 --> PDF |
mjenama u oborinskom režimu moći ćemo doći samo poredbom raspodjel e oborina preko godine i to u prvom redu usporedbom oborina, koje padaju za vrijeme 4 vegetacijska mjeseca (maja, juna, jula i augusta). Usporedimo li odstupanja tih oborina u pojedinim godinama I. perioda od srednjaka (koji iznosi za čitavo područje 308 mm) s otstupanjima od tog istog srednjaka u godinama II. perioda, nailazimo na očitu razliku: Dok I. period ima 11 godina s izrazito vlažnim, a 6 godina suhim vegetacijskim periodima — to II. period ima 13 godina izrazito suhe, a samo 8 godina vlažne vegetacijske periode. U I. periodu se godine sa suhim vegetacijskim periodima izmjenjuju s vlažnim, ili pojedini suhi vegetacijski periodi slijede tek nakon duljeg niza godina. U II. periodu, t. j . između god. 1909.—1945. su od 13 suhih veg. perioda 4 ekstremno suha (god. 1916., 1917., 1935. i 1944), a što je tu najodlučnije većina tih suhih veget. perioda slijede po dva i tri jedan za drugim. Tako u godini 1916. i 1917. slijede jedan za drugim dva ekstremno suha vegetacijska perioda s manjkom od gotovo 50% oborina. Jedan za drugim slijede suhi veg. periodi u godinama 1922. i 1923., te 1927. i 1928., a u godinama 1930., 1931 i 1932. nižu se jedan za drugim 3 suha vegetacijska perioda. Nablizu stoje i suhi vegetacijski periodi u godinama 1942., 1944., 1945., pa se evo nastavljaju u godini 1946. i 1947. Prema rečenomu bilo je u regiji posavskih i donjopodravskih hrastovih nizinskih šuma u periodu sušenja hrastika više od dvostrukog broja suhih i ekstremno suhih vegetacijskih perioda, nego što ih je bilo u ranije m isto tako dugom periodu. U II. periodu ima poprečno svaka treća godina sušni vegetacijski period — te gotovo redovno slijede po dva sušna vegetacijska perioda jedan za drugim. Raspodjela oborina drugog perioda u vegetacijskim mjesecima je takova, , da je njihova količina osjetljivo ispod srednjaka ili visoko iznad njega. Manjci se koncentriraju na dulja, a veliki visci na kraća razdoblja. te ima razmjerno malo onih prosječnih, jednolično raspoređenih količina oborina, koji za vrijeme vegetacijskih mjeseci osobito pogoduju rastu biljaka. U razdoblju od 1872—1908. oborine su bile u vegetacijskim mjesecima mnogo povoljnije raspoređene. Posljedice promjene karaktera klime. Prikazane razlike glavnih klimatskih faktora, t. j . temperature zraka, tlaka zraka i raspodjele oborina, dale su klimi, koja vlada u periodu sušenja hrastika bitno drugačiji karakter, od onog što ga je imala klima tog područja prije početka sušenja hrastika. U koliko bi ta promjena bila trajnog karaktera, moglo bi se govoriti o stalnoj promjeni klime. Poprimi li klima vremenom opet karakter klime prošlog perioda, onda je njeno današnje stanje samo jedna faza njenog kolebanja. U ovo pitanje nećemo dalje zalaziti, jer je to već predmet strogo geofizičkih proučavanja. Utvrđena promjena karaktera klime svakako nije izolirana pojava, ograničena na posavsku i podravsku nizinu, već je odraz klimatskih kolebanja, koja su zahvatila širje područje Evrope, pa i prostrana područja sjevernog dijela Zemljine ugle. To potvrđuju i savremeni naučni meteorološki podaci, prema kojima od početka 19. stoljeća postoji na velikom dijelu Zemlje sve više znakova, da klima podliježe vrlo vidljivim i dugotrajnim promjenama. Promjene, koje su1 — iako neosjetno — počelei još prije 100 i više godina, došle su početkom 108 |