DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 11 <-- 11 --> PDF |
ovog stoljeća do jakog izražaja. Nastala su pojačana strujanja topline od ekvatora prema sjevernom polu. To se moralo očitovati i na promjeni .tlaka zraka, kao i na oborinama. —i Još bolje od brojeva pokazuju to promjene u prirodi: ledenjaci se na čitavoj Zemlji smanjuju, temperatura morske vode i tla se povećaje, a u životu biljaka i životinja mogu se dokazati izrazite promjene. Utjecaj klimatskih kolebanja na biološki otpor lužnjakovih nizinskih šuma. Djelovanje promjena klimatskih faktora na organizme nije ovisno o samoj razlici godišnjih srednjaka dvaju perioda. Te nam razlike samo odaju da su u karakteru klime nekog područja nastale izvjesne jače promjene. Veličinu i način tih promjena, a po tom i njihov upliv na organski život izvjesnog biotopa može nam dati tek detaljni uvid u otstupanja najvažnijih klimatskih faktora od njihovih srednjaka. Za karakter klime od odlučne je važnosti veličina tih´ odstupanja, njihov raspored, trajanje i čestina. Klima, u kojoj se ta otstupanja većinom kreću bliže regionalnog srednjaka svakako je. ekološki, za rast drveća — najpovoljnija, što jača i češća su ostupanja, što dulje ona traju i što su ona po razvoj vegetacije vremenski nepogodnije raspoređena, to labilni] e postaju biljne asocijacije, koje u takvom području rastu. Razlike u karakteru klime između dva perioda čine promjene, koje su nastale u otstupanju klimatskih faktora od njihovih srednjaka i dne su: glavni uzročnici i pokretači svih promjena u životu organizama izvjesnog biotopa, koji stoji pod utjecajima takovih klimatskih kolebanja. Nas ovdje u prvom redu zanima, kako su te klimatske promjene djelovale na hrastove sastojine, kao i na glavne biljne i životinjske štetnike tih sa stoj in a. Obzirom da se hrast lužnjak rasprostranjuje u širokim područjima Evrope s velikim amplitudama ljetnih i zimskih temperatura, općenito uzevši može se zaključiti, da se njegovi zahtjevi na toplinu kreću unutar širokih granica. pa promjena temperature, t. j . povišenje njenog godišnjeg srednjaka u periodu 1909—1945, nema neposredno po rast-hrastovih sastojina bilo kakovo odlučno biološko značenje. Ovakav zaključak ne bi mogao vrijediti i za odnos raznih provenienca hrasta lužnjaka prema dugotrajnim sušnim vegetacijskim periodima. To je lijepo, još početkom ovog stoljeća, dokazao Cieslar svojim pokusima u Bečkoj šumi, kada je ispitivao rast 21 pokusne sastojine hrasta lužnjaka, uzgojene iz žira sabranog sa 21 staništa širom čitave Evrope. Tu su, osim Francuskih, Čeških, Njemačkih, Švedskih, Mađarskih i drugih provenienca bile zastupane i naše provenience hrasta lužnjaka iz Lipovljana, Bos. Gradiške, Jamine, Apatina i Matavuna. Hrastovi provenience Lripovljani, Bos. Gradiška i Jamina pokazali su dobar uzrast, pa su se razlikovali od onih Švedske, Mađarske i drugih provenienca. Ali taj dobar uzrast hrastova posavske provenience bio je uvjetovan dovoljnom količinom vlage. To se osobito jasno potvrdilo u sušnoj 1917. godini kada su te provenience hrasta lužnjaka bile među onima, koje su se pokazale prema suši najosjetljivije. One su, radi sušnog vegetacijskog perioda te godine zaostale daleko više -u prirastu od hrastova švedske provenience.* ** Cieslar: Untersuchungen über die Wirtschaftliche Bedeutung der Herkunft des Saatgutes der Stieleiche, Centraiblatt f. d. g. Forstwesen, Wien 1923, 109 |