DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Dokazano je, a i opće poznato, da sastojine hrasta lužnjaka u poplavnom području Posavine i donje Podravine trebaju za uspješan rast staln o vla žno 11 o, pa ako nema za vrijeme vegetacijskog perioda dovoljno oborinske vode, one moraju imati dovoljno donje vode. Bujan rast slavonske šume uvjetuje stalna svježina tla i povoljne klimatske prilike. Kratkotrajne proljetne i jesenske poplave i muljeviti nanosi poplavnih voda mnogo doprinose podržavanju vlage u tlu. Z a t o nastupi ekstremnih sušnih vegetacijskih perida u sadašnjem razdoblju stvaraju osobito nepovoljne ekološko prilike u regiji slavonskih hrastovi h nizinski h šuma . U ekstremno sušnim godinama, pogotovo ako slijede jedna za drugom, ne samo što ostaju te sastojine bez dovoljne količine oborina, a često i bez proljetnih poplavnih voda, nego i bez donje vode. One hrastove sastojine, koje su nastal e i rasl e u periodu prije početka masovnog sušenja, t. j . u vremenima gotovo redovnih .. kratkotrajnih proljetnih i jesenskih poplava, i koje su za vrijeme prolaznih većinom rijetkih jednogodišnjih sušnih perioda jako osjetljive na ovakove promjene u režimu oborina i podzemne vode. Te su sastojine uzrasle u gustom sklopu razvile svoje slabo korijenje u izvjesnoj dubini, prilagodivši ga normalnoj vertikalnoj oscilaciji donje vode. Padne li razina donje vode bilo iz kojih razloga ispod normale, te sastojine moraju zaostati u rastu, stablima se suše vrhovi, na napade štetnika postaju neotporne, te konačno posve propadnu. Svakako da sastojine u istočnom dijelu područja, gdje oborine u 4 vegetacijska mjeseca iznose prosječno 284 mm podnose teže opadanje razine podzemne vode od onih u zapadnom dijelu, gdje su te oborine prosječno 352 mm. U sušnim vegetacijskim periodima loše su ekološke prilike i u stariji m sastojinama s rijeđim sklopom i obrastom, jer je ishlapijivanje vode iz tla u tim sastojinama pojačano. Pogotovo su loše prilike u .sastojinama izloženima stalni m suhi m vjetrovima, koje su bez podstojnog grmlja i drveća i bez dobrih šumskih zaštitnih plašteva. u kojima uz to stalno pasu mnogobrojna stada stoke. Tlo se u takovim sastojinama brzo isuši, zbije, gubi svoju mrvičastu strukturu i prozračnost. te kvalitet takovog tla znatno i brzo opane. Utjecaj je mikroklime ü takovim hrastovim sastojinama minimalan. Isušenje tla vrlo nepovoljno djeluje na mikroorganizme, kojih mora u svakom dobrom tlu biti u dovoljnom broju. U takovom tlu nema dovoljno vlage i zraka, potrebnih za razvoj mikroorganizama. Ali ti mikroorganizmi, koji stalno podržavaju dobar kvalitet šumskog tla, ne mogu postojati ni u trajno vlažnom t. j. zabarenom tlu. Stoga opadanje donje vode, isušenje tla u sušnim godinama, kao i dugotrajn o stagniranj e vod e — mora u izvjesnoj mjeri oslabiti biološku snagu lužnjakovih sastojina, koje su izložene ovakovim nepogodama. Zato su nizovi godina sa suhim vegetacijskim periodima, koji nastupaju već od početka ovog stoljeća, kao i mjestimična zabarivanja , morali na rast tih hrastovih sastojina imati osobito nepovoljni upliv, jer su stalno i u pojačanoj mjeri slabili njihovu biološku otpornost. 110 |