DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Utjecaj izmijenjenih klimatskih prilika na gradaciju štetnih insekata. Na osnovu svih dosadašnjih proučavanja o uzrocima gradacije štetnih insekata može se (prema Schwerdtfegeru) zaključiti, da se pojedina vrsta insekata razvija, u čitavom sistemu biotskih i abiotskih faktora, u koji je uklopljena. Razni faktori djeluju na insekte iz svih pravaca, ali oni djeluju i međusobno jedan za drugog. Ta međusobna djelovanja nisu stalna, već elastična, tako da se čitav sistem nalazi u neprestanom gibanju — on je dinamičan. Gradaciju pojedine vrste štetnih insekata uzrokuje povezana djelatnost svih tih faktora, oni djeluju zajednički kao skupina, koju nazivamo gradocen . Ali unutar tog gradocena vremenske su prilike odlučujuć i faktor . Osim djelatnosti čovjeka, opadanja vode temeljnice i si. vre menske su prilike onaj faktor, koji zahvata j ući na izvjesnom mjestu bioeenoze neposredno ili preko čitavog lanca djelatnosti uzrokuje gradaciju štetnika. Dakle, u skupnoj djelatnosti svih faktora gradocena, klim a je, a u prvom redu temperatura, glavni uzročnik gradacije štetnih insekata.* Kada uz ovu konstataciju znademo, da povećane temperature i suhi vegetation] periodi osobito povoljno utječu na razmnažanje i rasprostranjenje štetnih insekata, u prvom redu leptira — onda je očito, da j e promjena klime u periodu 1909—1945. — onakova kakovu smo opisali — gradacij i tih štetnika osobito pogodovala. Najveći štetnici sastojina hrasta lužnjaka —i gubar, zlatokraj i kukavičji suznik — često su imali prilike da se razmnože, te da opetovan o tokom više godina, obrste hrastove sastojine na velikim površinama do gola. Ti su štetnici i ranije brstili hrastove sastojine — ali prema raspoloživim podacima — ti napadaji nisu ipak bili tak o čest i i tako dugotrajni, a što je najodlučnije oni su vršeni pod drugim ekološkim prilikama i okolnostima, koje su bile po otpornost hrastovih sastojina povoljnije, pa stoga nisu tada ni mogle da od tih napadaja nastanu veće štete. To isto vrijedi i za hrastovog krasnika, veliku hrastovu strizibubu i druge štetnike tih šuma, tako da možemo reći, da je za glavne štetne insekte naših nizinskih hrast o . i h šuma, porastom temperature u doba njihovog razvoja, te nastupom sušnog vremena u doba njihovog razmnažanja nastalo u periodu od god. 1909—1945. osjetljivo poboljšanje ekoloških faktora njihovog biotopa. Utjecaj izmijenjenih klimatskih prilika na epidemiju štetnih gljiva. Gljive i njihove spore stoje pod jačim uplivom ekoloških faktora nego insekti, što znači, da kolebanja i promjene klimatskih, faktora moraju imati na razvoj i rasprostranjivanje gljiva jo š već i utjecaj , nego što ga imaju na razvoj i širenje insekata. Optimalni razvoj gljiva ovisan je o određenoj temperaturi i zračnoj vlazi. Zato, bilo kakova promjena temperature i zračne vlage u k oris t razvoj a gljiva , ima za njihovo rasprostranjivanje veliku i odlučnu važnost. Jedna od najopasnijih i najštetnijih gljiva, koja posljednjih 37 godina tako često nanosi u zajednici s gubarom ogromne štete posavskim i donjopodravskim šumama jest hrastova pepelnica. * Schwcrdtfegcr: Die Waldkranikheiten (Str. 295), Berlin \944. 111 |