DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 16 <-- 16 --> PDF |
1NÜ. CHPERBOREJSKI BORIS (Split) EUKALIPTI ......... Prigodom svog zadnjeg boravka u Splitu maršal Jugoslavije drug Tito u razgovoru s predstavnicima Narodne vlasti o sanaciji Oblasti Dalmacije preporučio je, da se u toj oblasti uvedu i prošire kulture´ eukalipta. Maršal je naročito insistirao na uvođenju takvih kultura u močvarnim predjelima, s obzirom na to, da se eukalipt ubraja među indirektne antimalarične vrste. U domaćoj i stranoj stručnoj literaturi, koja nam stoji na raspolaganju, nije dovoljno obrađeno pitanje djelovanja eukalipta na malarična legla. Svakako nije tačna ü narodu proširena pretpostavka, da tobože eterično ulje u Bšću eukalipta ubija ili rastjeruje komarce. Glavnu ulogu u sanaciji močvarnih predjela igra jaki ishlap vlage putem krošanja eukaliptovog drveća, uslijed čega nastaje brzo isušivanje močvara. U predjelima, gdje ima većih kompleksa eukalipta smanjuje se ili čak potpuno prestaje djelovanje malarije, te baš ta okolnost čini eukalipte naročito popularnim u svijetu. Međutim, eukalipt ima i drugih mnogo važnijih osobina i skoro neprocjenjivih vrijednosti. Po svojim biološkim, tehničkim i ekonomsko-gospodarskim osobinama eukalipt je zaista »čudo šumarstva«. Njegove ogromne dimenizije, brzi prirast, kvaliteta drveta, neznatni zahtjevi na tlo i mnoge druge individualne osobine stvorile su mu veliku popularnost u šumarskim, tehničkomdustrijskim i trgovačkim krugovima ne samo u Južnoj hemisferi i Pacifiku, otkud je porijeklom, nego i u Europi. Eukalipti su zimzeleno drveće iz porodice Myrtaceae. Prema tvrđenju botaničara na zemaljskoj kugli postoji preko 300 vrsta eukalipta, a isto toliko raznih podvrsta, hibrida i varijeteta. Međutim, eukalipti se znatno međusobno razlikuju i biološkim osobinama i kvalitetom svojih proizvoda. Zajedničko im je obilježje, da su svi pripadnici subtropskih predjela i da su zimzelenog lišća, koje se obnavlja u periodima od više godina. Lišće im obično visi, sadrži u sebi eteričnog ulja i stoga je aromatično. Kod mnogih vrsta lišće je polimorfno: ovalno, usko i izduženo u obliku srpa, sjedi ili je na kratkoj peteljci. Cvjetovi su mu sitni, obično u cvatovima. Latice vjenčića su se srasle sa čašicom, koja je pokrivena poklopcem (od tuda i ime »eucalyptus« što znači »lijepo pokriven). Prašnici se oslobađaju nakon opadanja poklopca. Kora se kod mnogih vrsta svake jeseni ljušti te visi u obliku dugačkih i savijenih trakova, dajući time karakteristični izgled stablu. Cvjetanje počinje u oktobru te se nastavlja preko čitave zime. Cvjetovi su medonosni, što je od naročite važnosti za pčelarenje, jer daju pašu u najoskudnije godišnje doba. Sjeme je vrlo sitno. Zatvoreno je u tvrdim tobolcima raznolikog oblika. Sazrijeva za dvije godine, nakon čega se tobolac raspuca i sjeme ispadne. Klijavost sjemena prilično je dobra. Počinje rasti u doba od 5 do 12 godina. Izuzetno E. globulus i još nekoliko vrsta počinju rađati sjemenom nešto kasnije t. j. u 14 ili 15 gqdini. Zilje eukalipta neobično je jako, prodire duboko u zemlju i jako se razgranava u horizontalnom pravcu. Dešavalo se, da je žilje alejnih nasada eukalipta udaljenih preko 3 m od zgrada prodirale u temelje tih zgrada i rušilo ih. 114 |