DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 17     <-- 17 -->        PDF

Ovakav razgranat i snažan sistem žilja omogućuje podizanje eukaliptovih nasada
u svrhu učvršćenja terena, osušenja močvara, a u pojedinim toplijim
subtropskim predjelima i u svrhu burobrana. Međutim, nisu svi eukalipti sposobni
da vrše ove funkcije. Među njima ima ih, koji uopće ne podnose močvarna
područja, a ima i takvih koje jako trpe, kržljave, pa čak i propadaju
uslijed djelovanja vjetra. Domovina eukalipta je Australija (Tasmanija i Nova
Gvineja), gdje stabla pojedinih vrsta u svom optimumu mogu da narastu i do
150 m visine i do 10 m u promjeru t. j . mogu da postignu dimenzije tri put
veće od našeg najvećeg drveća. To je najveće drveće na zemlji. Drvna masa
ovih gorostasa je basnoslovna velika i mjeri se hiljadama m3. Poznat je slučaj,
da je jedan trupac Eukalyptus viminalis-a dugačak 60 m i debeo na gornjem
kraju 3 m imao sadržaj od 1900 m3, što predstavlja drvnu masu naših šuma
na površini od 3—4 ha.


Eukalipti su brzorastuće, upravo ekspresne vrste drveća. U svom optimumu
godišnji prirast u visinu iznosi do 2 m. Mlade sadnice u rasadniku, ako su im
uvjeti za uzgoj povoljni, mogu za 4 mjeseca narasti do 2.5 m visoko, t. j . 2 cm
dnevno. U svojoj 10. godini mogu da dosegnu visinu do 17 m i debljinu do
60 cm. Ovakve dimenzije mogu kod nas da postignu brzo rastuće vrste (na
pr. kanadska topola) tek u 40. i 50. godini života.


Većina eukalipta ima jaku izbojnu snagu iz panja i već u 1. godini nakon
sječe daje jake uspravne do 2 m duge izbojke. Izbojci izbijaju također i uzduž
stabla i prema tome eukalipt lako podnosi kresanje i prevršivanje. Kultiviranjem
eukalipta u Dalmaciji naročito bi došle do izražaja ove njegove pozitivne
osobine: lako podnašanje kresanja, prevršivanja, kljaštrenja i sličnih nasrtaja
ljudi, kao i potpuni imunitet protiv napadaja stoke, pa čak i koza.


Jaka izbojna snaga i brzi prirast omogućuje intenzivno gospodarenje u
eukaliptovim šumama u vrlo kratkim ophodnjama. U seljačkom gospodarstvu
sječa se može vršiti svake 3. ili 5. godine i pri tome bi se dobilo sitno građevno
drvo od 6—8 m dužine i do 18 cm debljine, te mnogo ogrijeva.


U visokoj šumi ophodnja mu se kreće od 15—35 godina i to prema tlu i
klimi, te se može dobiti u jednoj ophodnji 400—800 m3 građevnog drva po ha


t. j . četverostruka količma, koja bi se dobila iz hrastove, borove ili smrčeve
šume.
Mnoge vrste eukalipta daju tvrdo drvo izvanrednog kvaliteta i različite
boje, koje se upotrebljavaju za izradu brodova, luksuznog namještaja, vagona
i t. d., a koje svojim tehničkim svojstvima nadmašuju sve drugo drveće. Drvo
eukalipta je vrlo teško. Specifična težina kod pojedinih vrsta kreće se od 0,6
do 1,0, a kod nekih vrsta čak tone u vodi. Među druga obilježja spadaju: visoka
tvrdoća, elastičnost, cjepkost i dugotrajnost. Drvo sadrži u sebi stanovite
sastojke koje ga čuvaju od truljenja u zemlji i vodi, te se radi toga rado
i mnogo upotrebljava u Australiji za izradu željezničkih pragova, greda, mostova,
stupova, kocki za kaldrmisanje ulica i t. d. Na suhom podleži pucanju i
izvijanju, a naročito pri vrhu, gdje je često jaka zasukanost drva na lijevo.


Naročito je visoko cijenjeno i mnogo traženo drvo vrsta: Eucalyptu s
marginat a (»Jarrah«) — najfinije australijsko drvo lijepe crvene boje,
žilavo, cjepko i relativno lako (sp. tež. 0.8 — osušeno), koje se uglavnom upo-.


trebljava za ukras prostorija; Eucalyptus diversicolor (»Karri«) —


teže drvo (sp. tež. 0.93), važno u građevinarstvu; Eucalyptus resinifera


115