DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 28     <-- 28 -->        PDF

masa u budućnosti, zatim iz razloga što na terenu ne možemo odmah odrediti,
koji će sastojci doći do seče u prvom periodu. Iako nam nije neophodno
potrebno poznavanje drvnih masa koje ne dolaze do seče u prvom periodu,
moramo što tačnije upoznati neke elemente, koji karakterišu tu masu. To
su u prvom redu starost odnosno srednja debljina, srednja visina, bonitet.
To nam je potrebno radi toga, da možemo sastaviti tabelu razmera dobnih
ili debljinskih klasa, studirati njihov međusobni odnos i razvoj u duljem
periodu vremena. To nam je jedini način, pomoću kojega možemo obraditi
etat, pošto nas je metoda formula izdala.


Iz dosadanjeg sledi, da nam sve šume nije potrebno taksirati sa istom
tačnošću. Po mojoj ocend oko 30% sveukupne obrasle površine trebalo bi taksirati
tačnijim metodama, a ostari deo samo približnim metodama. Time se naš
zadatak znatno uproštava. Da razmotrimo, koje metode dolaze u obzir za
određivanje drvnih masa. To su:


1. metode ocenjivanja
2. metode merenja i
3. kombinovano merenje i ocenjivanje.
a) Metode ocenjivanja.


Ocenjivanje može biti neposredno, na temelju iskustva ili pomoću tabela
prihoda i prirasta. Neposredno ocenjivanpe može da u izvesnom slučaju dade
vrlo dobre rezultate. Iskusni šumski radnici i manipulanti mogu za one tipove
šuma u kojima su najviše radili, da daju toliko tačne procene, koje mogu
potpuno da zadovolje. No njihova će ih veština izdati, čim promene sredinu,
i nađu se u tipovima šuma, koje u svojoj praksi nisu imali. Ova veština ocene
je individualna, vezana uz stanovita lica, i sa njom se ne može računati.
Stručna lica, koja ima da obavljaju taksacione radove ne moraju imati te
izvanredne sposobnosti neposrednog okularnog ocenjivanja niti se mogu odabrati
za te radove baš takova lica koja te sposobnosti imaju, jer oni su potrebniji
na drugom mestu, a obično nisu sposobna za sve ostale radove, koje
taksator mora da izvrši, kao što je opis tla, i konstatovanje svih faktora
odlučnih za uzgoj šuma. Određivanje drvnih masa je jedan redovan i trajan
posao taksacije, pa se on ne može poveriti izvanrednim a uz to još i nesigurnim
veštinama pojedinih lica, što bi moglo dovesti do grubih grešaka.


Ocenjivanje pomoću tabele prihoda i prirasta može u stanovitim slučajevima
da dadei izvanredne rezultate. Iz literature poznato je primer uređenja
jedne smrčeve šume u Saskoj, koja je taksirana isključivo pomoću tabela.
Kod realizacije plana uz vrlo dobro knjigovodstvo — razlike ostvarene i procenjene
mase mogle su se izraziti samo u promilima, dakle jedan rezultat
koji se ne može očekivati ni kod najtačnijeg metoda direktnog merenja. No
ovde se mora primetiti, da je to rađeno u jednoj zemlji, gde je postavljen
veliki broj pokusnih ploha, na osnovu kojih su izrađene tabele prihoda i prirasta.
Zato te tabele potpuno odgovaraju konkretnoj gospodarskoj jedinici.
Sastojine su brižno negovane, njihova starost je tačno poznata prema evidenciji
o pošumljavanju. Ali ni to ne bi bilo dovoljno, da nisu provedena minuciozna
izdvajanja, tako da ta gospodarska jedinica površine okruglo 1000 ha
ima ravno 1001 otsek. Švajcarski šumski naučnik Flury primećuje da ga to


126