DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
nehotice potseća na priče iz 1001 noći. Posao oko ovako minucioznog izdvajanja sigurno je veći, nego da se je izdvajalo manje rigorozno, a da se je drvna masa ustanovila metodom merenja. Za uspešnu primenu tabela potrebno je dvoje: vrlo detaljno izdvajanje sastojina i postojanje tabela koje su rađene za onaj kraj u kome radimo. Detaljno izdvajanje toliko povisuje geodetske radove, da donekle parališu uštedu taksacijonih radova što se mesto merenja primenjuje ocenjivanje. Domaćih tabela nemamo i ne možemo ih u kratkom vremenu ni sastaviti. Za preborne šume i za šume tipa prašuma ne mogu se upotrebiti nikakve tabele. Najveći deo šuma, za koji moramo tačnije odrediti drvnu masu, sastoji se baš od pomenutih tipova. Upotreba stranih tabela vrlo je nepouzdana. Nemamo mogućnosti bez duljeg i sistematskog studija da odredimo, ukoliko one odgovaraju za naše edafske i klimatske prilike. I uz pretpostavku, da one potiču iz krajeva sa sličnom klimom (na pr. Bavarske i Svajcarske tabele) one se ne mogu primetnjivati za naše sastojine, koje redovno nisu pravilno negovane i uzraste kao one, na osnovu kojih su izrađene tabele. Kod primene tabela treba da se ocene ovi osnovni elementi: starost, bonitet i obrast. Svaki od tih elemenata vrlo je teško oceniti, i moguće su vrlo velike greške, koje ako se još nezgodno kombinuju, t. j . ako su sve greške istog predznaka, lako se! može dogoditi da nam greška u drvnoj masi iznosi preko 100%. Starost bi još mogli eliminisati, tako da umesto toga uzmemo srednji prečnik sastojine. No pri tom padamo u druge greške. Kod mladih sastojina srednji prečnik zavisi u najvećoj meri, od koje najniže debljine meriffio stabla. Ako na pr. uzmemo najnižu debljinu 10 cm., a tabele su uzele kao najnižu debljinu 6 cm, dobijamo za istu sastojinu sasvim različitu srednju debljinu. Nažalost, nikad ne znamo kako su,sastavljene tabele, i od kojeg najnižeg prečnika su uzeta stabla. Srednji prečnik zavisi i o gustoći sastojine, pa sastojine manje gustoće na istom tlu imaju znatno deblje srednje stablo. Tabele su sastavljene uvek za sastojinu neposredno po izvršenoj proredi, pa bi kod određivanja srednjeg prečnika morali eliminisati stabla, koja bi se proredom morala odstraniti. No imamo i raznih vrsta proreda, što nam čini novu teškoću. Zato i zamena starosti sa srednjim prečnikom bitno ne povećava tačnost procene. Primena tabela prihoda i prirasta može da dade samo gTubu orijentaciju, ali ne bi se smeli upuštati u opsežne radove za taksiranje čitavih područja. b) Metode merenja. Ove metode možemo podeliti opet u dva dela: ili menmo prsne prečnike svih stabala u sastojini koju želimo premeriti ili samo na jednom manjem delu, na tzv. primernim površinama. Neposrednim merenjem dobije se kružna ploha temeljnica. Radi računanja drvne mase potrebno je još odrediti oblikovisinu, koja se u oba načina — potpuno klupiranje ili klupiranje na primernim površinama — određuje na isti način, pomoću konkretnih primernih stabala ili pomoću krivulje visina i tabela masa (apstraktna primerna stabla). Sva stabla u sastojini klupiramo u ovim slučajevima; za sastojine male površine, u pravilu ispod 5 ha, za sastojine vrlo retkog obrasta, i za sastojine osobite vrednosti. 127 |