DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKIH SEKCIJA DRUŠTAVA INŽENJERA I TEHNIČARA FNR JUGOSLAVIJE GODIŠTE 72. APRIL GODINA 1948. INO, B. ČOP (Zagreb) KAKO OSIGURATI RADNU SNAGU U ŠUMARSTVU Pitanje radne snage u šumarstvu postalo je jedan od odlučujućih faktora u izvršenju plana. Stihija u pribavljanju radnika nije valjda nigdje došla do takvog izražaja kao baš u šumarstvu. Zato nije čudo da je čitav naš aparat — od zadnjeg radilišta pa do Ministarstva — prožet mišlju kako planski i organizovano osigurati potrebnu radnu snagu za izvršenje plana šumske proizvodnje. Situacija u kojoj se u pogledu radne snage nalazimo na kraju prvog kvartala u NRH je prilično teška. To važi prije svega za najkritičniji dio radne snage, za onu koja nam treba da osigura sječu i izradu drvnih sortimenata. Za izvršenje plana sječe u prvom kvartalu — potrebno je bilo 11,800 šumskih radnika. Međutim u januaru i februaru bilo je na radilištu u šumi prosječno 7.300 ili mjesečni manjak od 4.500 radnika. Posljedica toga je bila znatno podbacivanje plana sječe u I. i II. mjesecu i — radi nastalih zaostataka — nerazmjerno uvećanje martovskog plana, za čije izvršenje se potreba radnika za sječu popela na 20.000. To znači: budemo li i nadalje rješavali pitanje radne snage na dosadanji način i budemo li se zadovoljili sa dOsadanjim rezultatima, uslijediti će progresivno nagomilavanje potrebnog broja radnika u svakom budućem mjesecu; raspoloživi stručni aparat neće biti u stanju da tu radnu snagu obuhvati, sve će više rasti potrebne investicije za smještaj radnika, što opet iziskuje novu radnu snagu, narušit će se normalan odnos potrebne radne snage između pojedinih privrednih grana, jednom rječju plan šumarstva bio bi neminovno osuđen na neizvršenje. Situaciju pogoršava okolnost, što je produktivnost rada šumskih radnika koji su do sada radili na sječi šume bila preniska. Tako je prosječni učinak po radniku i po radnom danu bio u I. i II. mjesecu 1.47 m3, dok je učinak vještog šumskog radnika najmanje 3 m3. Ako pretpostavimo da je u šumi radilo 3.500 stalnih i 3.800 aktiviranih šumskih radnika onda uz učinak od 2.4 m:! po stalnom šumskom radniku, odpada na jednog aktiviranog radnika učinak od svega 0.75 m3 ili 3 puta manje. Mala produktivnost rada dosada korištene radne snage na sječi šuma pokazuje da znatan dio aktivirane radne snage nije išao s voljom na rad, da je taj rad smatrao prisilom, a ne izvorom zarade, d´a je tratio dane a vrlo malo pridonio proizvodnji. Uzmemo li u obzir da su, s obzirom na mali učinak, 101 |