DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 4 <-- 4 --> PDF |
izdane aktiviranim radnicima nerazmjerno velike količine hrane (3—4 kg kru ha na 1 ma sortimenta), da je prebacivanje te radne snage na radilište bilo skop čano S velikim troškovima,. da su često neradnici demoralizirali i one koji su htjeli raditi, da je nepotpuno korištenje radne snage rušilo ugled državnog sektora privrede, a da se je, osim toga, odlaženje srednjih seljaka u šumu, jednim dijelom odrazilo ntepovoljno na poljoprivredu, može se s pravom reći da nam je u mnogo slučajeva učinjeno sa takvom aktiviranom radnom snagom više štete nego koristi. Sve to nam pokazuje da se u buduće treba prvenstveno orijentirati na stalne, kvalifikovane šumske radnike, poduzeti prije svega sve da se šumski radnici s područja Gorskog Kotara, Primorja i Like zadrže u granicama Repu blike i da se privuku na šumska radilišta. Na taj način mi bi bili u stanju osi gurati u kratko vrijeme 4 do 5.000 stalnih šumskih radnika. S druge strane kod aktiviranja novih radnika za sječu šume treba se osloniti na onaj dio seljaštva koji je ovisan o zaradi, dakle na siromašnog seljaka koji ne može živjeti od svog poljoprivrednog posjeda, pronaći mogućnosti da se ga privuče na rad u šumu i da se iz njega postepeno stvori stalnog šumskog radnika. Ali da bi našli pravilan put za privlačenje novih radnika u šumarstvo i da bi osigurali stalan kadar šumskih radnika, koji bi garantirao izvršenje plana šumske proizvodnje, potrebno je uočiti one faktore koji koče priliv radnika u šumu. To je prvo likvidacija nezaposlenosti i poboljšanje životnih uslova radnog seljaštva kao rezultat novog društvenog uređenja FNRJ, čime je u znatnoj mjeri smanjen interes seljaka za novom zaradom u Šumi. Drugo je nepotpuno rješenje pitanja plaća, snabdjevanja odjećom, obućom i hranom, koji nije u skladu sa težinom rada i vrlo nepovoljnim radnim uslovima šumskog radnika. Treće je neriješeno pitanje smještaja šumskih radnika, primitivizam nastambi u kojima žive i nedovoljna briga poduzeća za iskorišćavanje šuma da se novo pridošla radna snaga pravilno prihvati, potpuno iskoristi, i da se na radilištu osigura život dostojan čovjeka. Četvrto su nedovoljno politički pripremljene i slabo objašnjene akcije za dobavljanje novih radnika na šumska radilišta od strane KNO-a i frontovskih organizacija. Prilikom dosadanjeg rada na aktivizaciji radne snage nije se vodilo dovoljno računa o tim faktorima. Zato je ispadalo da se je pitanje radne snage potrebne za šumska radilišta riješavalo uglavnom administrativnim mjerama, pozivima, a u manjoj mjeri uvjeravanjem. Međutim taj način rada nije riješio problem radne snage u šumarstvu i mi smo na polju aktivizacije radnika postigli nezadovoljavajuće rezultate. Taj neuspjeh se ima pripisati prije svega tome, što paralelno sa uvjeravanjem i adnimistrativnim mjerama nismo riješili ekonomsku stranu pitanja, što privlačenje radnika u šumu nismo vezali na ekonomsko stimuliranje, što šumskom radniku nismo osigurali takvu zaradu, takvo snabdjevanje i takav smještaj koji bi ga privukao na, sječu šume. Danas je jasno da bi za nas takvo rješenje bilo kudikamo jeftinije, nego na šumska radilišta dovoditi onaj dio seljaka koji nema ni interesa ni volje za rad u šumi. Bila bi štetna iluzija kad bi i nakon dosadanjeg iskustva očekivali, da će se riješiti pitanje šumskih radnika uvjeravanjem i administrativnim mjerama bez prethodnog riješenja ekonomskog položaja šumskih radnika. Zato, da bi se poboljšala situacija u pogledu Mobave radnika za šumarstvo u toku je čitav niz ekonomskih mjera. 102 |