DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 4     <-- 4 -->        PDF

izdane aktiviranim radnicima nerazmjerno velike količine hrane (3—4 kg kru


ha na 1 ma sortimenta), da je prebacivanje te radne snage na radilište bilo skop


čano S velikim troškovima,. da su često neradnici demoralizirali i one koji su


htjeli raditi, da je nepotpuno korištenje radne snage rušilo ugled državnog


sektora privrede, a da se je, osim toga, odlaženje srednjih seljaka u šumu,


jednim dijelom odrazilo ntepovoljno na poljoprivredu, može se s pravom


reći da nam je u mnogo slučajeva učinjeno sa takvom aktiviranom radnom


snagom više štete nego koristi.


Sve to nam pokazuje da se u buduće treba prvenstveno orijentirati na


stalne, kvalifikovane šumske radnike, poduzeti prije svega sve da se šumski


radnici s područja Gorskog Kotara, Primorja i Like zadrže u granicama Repu


blike i da se privuku na šumska radilišta. Na taj način mi bi bili u stanju osi


gurati u kratko vrijeme 4 do 5.000 stalnih šumskih radnika.


S druge strane kod aktiviranja novih radnika za sječu šume treba se
osloniti na onaj dio seljaštva koji je ovisan o zaradi, dakle na siromašnog
seljaka koji ne može živjeti od svog poljoprivrednog posjeda, pronaći mogućnosti
da se ga privuče na rad u šumu i da se iz njega postepeno stvori stalnog
šumskog radnika.


Ali da bi našli pravilan put za privlačenje novih radnika u šumarstvo i da
bi osigurali stalan kadar šumskih radnika, koji bi garantirao izvršenje plana
šumske proizvodnje, potrebno je uočiti one faktore koji koče priliv radnika u
šumu. To je prvo likvidacija nezaposlenosti i poboljšanje životnih uslova radnog
seljaštva kao rezultat novog društvenog uređenja FNRJ, čime je u znatnoj
mjeri smanjen interes seljaka za novom zaradom u Šumi. Drugo je nepotpuno
rješenje pitanja plaća, snabdjevanja odjećom, obućom i hranom, koji nije u
skladu sa težinom rada i vrlo nepovoljnim radnim uslovima šumskog radnika.
Treće je neriješeno pitanje smještaja šumskih radnika, primitivizam nastambi
u kojima žive i nedovoljna briga poduzeća za iskorišćavanje šuma da
se novo pridošla radna snaga pravilno prihvati, potpuno iskoristi, i da se na
radilištu osigura život dostojan čovjeka. Četvrto su nedovoljno politički pripremljene
i slabo objašnjene akcije za dobavljanje novih radnika na šumska
radilišta od strane KNO-a i frontovskih organizacija.


Prilikom dosadanjeg rada na aktivizaciji radne snage nije se vodilo dovoljno
računa o tim faktorima. Zato je ispadalo da se je pitanje radne snage
potrebne za šumska radilišta riješavalo uglavnom administrativnim mjerama,
pozivima, a u manjoj mjeri uvjeravanjem. Međutim taj način rada nije riješio
problem radne snage u šumarstvu i mi smo na polju aktivizacije radnika postigli
nezadovoljavajuće rezultate. Taj neuspjeh se ima pripisati prije svega
tome, što paralelno sa uvjeravanjem i adnimistrativnim mjerama nismo riješili
ekonomsku stranu pitanja, što privlačenje radnika u šumu nismo vezali na
ekonomsko stimuliranje, što šumskom radniku nismo osigurali takvu zaradu,
takvo snabdjevanje i takav smještaj koji bi ga privukao na, sječu šume. Danas
je jasno da bi za nas takvo rješenje bilo kudikamo jeftinije, nego na šumska
radilišta dovoditi onaj dio seljaka koji nema ni interesa ni volje za rad u šumi.
Bila bi štetna iluzija kad bi i nakon dosadanjeg iskustva očekivali, da će se
riješiti pitanje šumskih radnika uvjeravanjem i administrativnim mjerama
bez prethodnog riješenja ekonomskog položaja šumskih radnika.


Zato, da bi se poboljšala situacija u pogledu Mobave radnika za šumarstvo
u toku je čitav niz ekonomskih mjera.


102