DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 43 <-- 43 --> PDF |
Tečaj u Bošnjacima je početak. On nam je pokazao slabosti ali i uspjehe. On ,am je pokazao da su šumski radnici-tečajci bili najbolji tečajoi i on nam je pokazao r>ut kojim treba ići u drugim tečajevima, te je to njegov najveći uspjeh. Mehaniracija radova oko iskorišćavanja šuma, krenula je naprijed, a budućim tečajevima stvarat će se novi stručnjaci-motoristi (rukovaoci motornih lančanih pila). Šumski riekvaliifiikoivani radnik počeo je s time da nestaje iz naših šuma, a na njegovo mjesto dolazi kvalificirani stručnjak. Zadatak petogodišnjeg plana — uvesti u naše šumarstvo mehanizirane pile — počeo se ]e s ovim planski ostvarivati i na polju izgradnje kadrova. R. Benić SAČUVAJMO DIJELOVE PRAŠUMA! Mnogo je u nas pisano o zaštiti prirode i prirodnih spomenika te o osnivanju nacionalnih parkova (Šum. list, Jugoslavenska šuma. Zaštita prirode, Glasnik Muzejskog društva za Sloveniju, Novi Težak, i dr.). Izdavani su i zakonski propisi i iumačenja o zaštiti prirode. Rezervirani su pojedini karakteristični dijelovi šuma za nacionalne parkove i rezervati prašuma, no ipak se u tome malo učinilo, ili bar daleko manje negoli u ostalim zemljama istočne Evrope u kojima je u toku današnjeg stoljeća bilo preostalo razmjerno mnogo prašuma (SSSR, Čehoslovačka, Madžarska, Rumunjska i dr.). Jedno od najvažnijih pitanja zaštite prirode, koje naročito nas šumare treba da više zainteresira, jest rezerviranje prašuma. Nakon loših iskustava iz prošlosti suvremeno šumarstvo sve više nastoji da se uzgajanjem postigne takav oblik šume, koji će biti bliži prirodnoj šumi: pretežno mješovite sastojine od autohtonih vrsta drveća stepeničaste struktura A kako uspostaviti najpovoljniji oblik i sastav šume. .tko se u pojedinim područjima ne sačuvaju nedirnute ili bar malo dirnute karakteristične prirodne šume? Veliki dio naših šuma je već toliko sječama promijenjena da često ne možemo stvoriti predodžbu kakva bi trebala biti prirodna šuma, ali imamo šuma u planinskim i brdskim predjelima u koje još nije doprla redovna sječa. Sačuvajmo dijelove bar :ih šuma, ostavimo ih kasnijim pokoljenjima; one će njima a i nama još poslužiti za proučavanje prirodnog sastava strukture, vrste drveća i ostale flore i za iznalaženje boljih načina pomlađivanja. U njima ćemo dobiti inspiracije za bolje uzgajanje gospodarskih šuma. Izdvojene takve šume služit će i kao nacionalni parkovi odnosno kao turistički, planinarski i floristički objekti. One će služiti i inozemnim istraživanima za proučavanje prirodnih oblika šume. Upravo nedavno inozemstvo je upozorilo šumare balkanskih zemalja: sačuvajte prašume (J. Frölich: Les ensignements de la foret vierge, Schweiz. Zeitschrift f. Forstwesen 1947), Autor toga članka medu inim iznosi i ovo: Otkada se razvila šumarska znanost, pojavila se potreba da se učimo od prirode, napose u pitanju sastava šume i pomlađivanja. Naročito u prošlom stoljeću šumsko gospodarenje nije to smatralo nužnim, a posljedica je bila neviđeno katastrofalno stanje šuma. U državama jugoistočne Evrope ima još prašuma. Nažalost, šumari zapadne Evrope ne poznaju šume koje nisu nikada bile pod utjecajem čovjeka — izuzevši putem literature (Tregubov) ili po čuvenju. Naši balkanski prijatelji imaju toš dragocjeno nasljedstvo u takvim šumama, objekte za razmišljanje i proučavanje za sve šumare koji žele probuditi poznavanje bioloških zakona. Ti zakoni reguliraju ritam razvoja prašuma, oni treba da su baza naprednog uzgajanja šuma. U svima našim šumama vrši se inventarizacija, a u svrhu sačuvanja bližih šuma .itvaraju se kompleksi manje iskorišćavanih šuma, /prašumskih tipova šuma i prašuma. Prigodom izrade perspektivnih planova i planova sječa treba uvažiti potrebu -ačuvanja dijelova nesječenih ili bar manje sječenih šuma u svrhu bioloških proučavanja, kao i zbog osnivanja nacionalnih parkova. Granice već izluženih nacionalnih parkova i rezervata prašuma a napose onih preko kojih je sječa prošla, treba revidirati, .1 izlučene površine vidljivo ograničiti. Taj rad mogu s razmjerno malo troškova izvršiti Uredi za taksaciju u suradnji sa šumarskim institutima pojedinih republikanskih ministarstava šumarstva. Pri tome bi se, prema potrebi, trebala posavjetovati i s botaničkim institutima i s turističkim ustanovama. Površine pojedinih izlučenih suma mogu iznositi 10—100 ha, što ovisi o stanju šuma i o stvarnim potrebama. J. Šafar NAŠI RUKOVODIOCI O ČUVANJU NARODNIH ŠUMA Pretsjednik Vlade Narodne Republike Bosne i Hercegovine, drug Rodoljub Č o 1 a k o v i ć u nekoliko navrata istakao je važnost čuvanja naših šuma. Još 1940 godine u jednom razgovoru sa saradnicom časopisa »Nova žena« istakao je ogromnu 141 |