DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 45 <-- 45 --> PDF |
nisu u duhu našega jezika i jer za njih možemo naći, a i imamo bolje već udomaćene i«raze. Radi se o slijedećim zanimanjima: I. Sjekač — radnik koji vrši obaranje, kresanje i krojenje drveća, te izrađivanje i slaganje drvenih sortimenata. Riječ, »sjekač« ne odgovara duhu našeg jezika za vrste radova, koje su nabrojene. Po Vukovoim rječniku sjekač je sprava za sječenje metala (njemački Abschrot. Schrotmeissel, Setzeisen) i upotrebljava se u narodu, a i u tehnici kao izraz za ovu vrstu alata. Našem jeziku a i pojmu rada bolje odgovara riječ drvosječa, jer ona označava šumskog radnika, koji vrši u šumi sve poslove oko sječe i izradbe stabala. Rusi imaju za ovaj posao izraz ....... ili ......., a Nijemci Hauer ili Holzhauer (Englezi: cutter, chopper, woodentter, lumberman; Francuzi: bucheron; Talijani boscainolo, taglialegna. spaiccalegna). Izraz sjekač, CSrrf mi se kao doslovan prijevod njemačkog Hauer. Drvosječa je općeniti pojam, koji u sebi uključuje pojmove: rušača (rušar-a). tj. radnika koji se bavi obaranjem — rušenjem stabala, kladara (šnitara, pilara) — radnika koji izrađuje trupce i uopće oblovinu, te drvara, koji izrađuje ogrijevno drvo. II. Mašinski sjekač — radnik, koji vrši obaranje, krojenje i prerađivanje stabala mašinskom (motornom) pilom. I ovaj izraz je nesretno odabran, kao i sjekač. Prema smislu našeg jezika ma šinski sjekač bi bio stroj za sječenje metala. Kod nas je već udomaćen izraz motorne pile za lančanu pilu, koja ima pogon sa motorom za unutarnje sagorijevanje (benzin i si.). Za lančanu pilu sa pogonom na elektromotor udomaćio se izraz elektfopila. Mislim da su ovi izrazi tako dobri da mogu dobiti pravo na općenitu upotrebu. Rusi upotrebljavaju za lančane pile izraz »...... .....< a Nijemci »Motorsäge«. Za radnika koji upravlja sa motornom pilom (bez obzira da li je to benzinsko motorna ili električna) postoji u SSSR-u naziv motorist. Mislim da bi ovaj naziv i kod nas bio kud i kamo bolji nego izraz mašinski sjekač. TIT. Krojač drveta — vrši krojenje (razmjeravanje, prikrajanje, ajnlcgovanje) sortimenata vrednijeg tehničkog drveta. a naročito hrastovine. I ovaj izraz čini nam se kao doslovan prijevod njemačkog izraza Holzschneider. Taj posao vrše danas kod nas šumski manipulanti (škribani), a u SSSR-u ».......«.. Budući da je razmjeranje drveta specijalni posao i razlikuje se od posla našeg šumskog manipulanta (manipulant vrši i organizaciju rada, te rukovodi cjelokupnim poslom na sječini), mislim da bi bolje odgovarao izraz »razmjerač«. Rusi za ovakav specijalni posao imaju izraz ».........«. Neznam kako su u terminologiju Savezne planske komisije ušli navedeni izrazi, ali smatram da bi bilo potrebno da i DIT, kao naš vrhovni stručni forum, bude korizultovan, kod uvođenja pojedinih termina u terminologiju, te da se termini rasprave i preko našeg glasila »Šumarskog lista«, jer ćemo na taj način doći do najboljih rezultata. R. Benić (Dpuitaene aifesti IZ NR SLOVENIJE Članstvo1 Gozdarsko-lesne sekcije DIT LR Slovenije v Ljubljani na svojem širšem sestanku, dne 27. III. 1948., rekonstruiralo je dosadenji odbor in on je sedaj sestavljen tako: Predsednik ing. F. Rajner, podpredsednifc P. Čelap, tajnik I. S, Janežič, tajnik IL ing. M. Čokll, ođbornilki: ing. S. Sotoišek, ing. L. Zumer, ing. I. Klemeničić, ing. Kane E. ing. Sevnik F., ing, J, Jerroam, E, Lutman, D. Mulej, A, Galbrijelčič Redakcijsk i odbo r za strokovrnil tisk Gozdarsko-lesne sekcije DIT LR Slovenije sestavljajo: ing. S. Sotošek, ing. F. Sevnik, ing. A. Žumer, ing. R. Cividini. Sekcija v Ljubljani šteje sedaj 64 članov. Število pa se bo* v kratkem zelo dvignilo. ko bodo organizirane podružnice na gozdnih diTekcijah, ki jih je 16, kar je sedaj v toku. 143 |