DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Dr. ing. ALATKO VAJDA — Zagreb KOJI SU UZROCI SUŠENJU HRASTOVIH POSAVSKIH I DONJO-PODRAVSKIH ŠUMA? Šumsko gospodarstvo stalno je izloženo štetnim uplivima biotske i abiotske prirode, koji mogu pod izvjesnim okolnostima da prouzrokuju štete ogromnih razmjera. Preduvjet svake uspješne obrane i borbe protiv tih šteta, te njihovog ograničavanja, jest temeljito poznavanje njenih uzroka. Jedna od najvećih nevolja našeg šumskog gospodarstva, koja ga prati već dulji niz godina, jest sušenje lužnjakovih nizinskih šuma. U velikom dijelu hrastovih posavskih i donjopodravskih šuma, suše se počam od godine 1910. gotovo´ svake godine velike količine stabala. Tako se na pr. i prošle godine u šumi Zapadna Kusara posušili čitavi predjeli, dok se u šumi Grabarje kod Cerne posjeklo preko 5.000 m3 hrastovih suhara. Na osnovu približnih podataka posušilo se tokom 37 godina oko 3,700.000 m3 hrastove drvne mase. Uzmemo li u obzir, da se posljednjih 15 godina posušilo i oko 1,500.000 m3 brijestovih stabala, to se je u posljednja 4 decenija posušilo u tim šumama preko 5 miliona m3 drvne mase. Šumsko gospodarstvo pretrpjelo je uslijed tog sušenja velike materijalne gubitke. Posušena stabla izgubiše 30—-50% od svoje tehničke vrijednosti, a nastadoše i veliki gubitci, što su se ogromne drvne mase morale posjeći prije svoje sječne zrelosti. Uzevši aproksimativno, da gubitak po 1 m3 osušenog drveta iznosi prosječno oko Din. 200.—, to neće biti previše ako uzmemo, da je ta materijalna šteta u roku od 37 godina dosegla vrijednost od blizu 1 milijardu dina-a. Osim toga je u velikom dijelu tih šuma biocenotska ravnoteža potpuno poremećena. Nikakove sistematske preventivne mjere u cilju trajne zaštite ugroženih sastojina nisu provedene. Primjenjene represivne mjere nisu donijele — a nisu ni mogle donijeti željenog uspjeha. Ukoliko je gdje i bilo uspjeha, on je bio minimalan i mjesno ograničen. Iako su štetni utjecaji nekih faktora na sušenje slavonskih hrastika svestrano istraženi i utvrđeni, ipak stoji problem zaštite i ograničenja šteta u tim šumama još i danas pred nama neriješen. Da sei mogu poduzeti efikasne zaštitne mjere, moraju nam svi uzroci ove velike nevolje našeg šumskog gospodarstva biti potpuno poznati i to ne samo djelatnost pojedinih štetnih faktora, već i njihova međusobna uzročna povezanost. Čitav taj problem nije jednostavan nego vrlo složen. Ne možemo reći, da je uzrok sušenju izvjestan primarni faktor. Ono je rezultanta djelatnosti čitavog niza faktora, koji su međusobno povezani poput karika na lancu. U tom nizu štetnih djelatnosti raznih faktora, kao što su gubar (Liparis dispar), zlatokraj (Euproctis chrysorhoea), pepelnica (Microsphaera alphitoides), pogoršanje kvalitete tla i t. d. nije u dosadanjem proučavanju uzet u obzir kli matsk i faktor , pa ću u ovom .članku nastojati da ukratko prikazem kakovu ulogu ima klima u procesu sušenja slavonskih hrastika. OPASKA UREDNIŠTVA: Ovaj je članak autor napisao za Šumarski list kao kraći prikaz sivoje opsežne dokumentarne rasprave, koju je pod naslovom »Utjecaj klimatskih kolebanja na sušenje hrastovih posavskih i donjopodravskih šuma« izdao ovih dana Nakladni zavod Hrvatske u Zagrebu. 105 |