DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Utjecaj klime na sve žive organizme na zemlji, na njihov rast, razvoj i rasprostranjenost dovoljno nam je poznat iz biologije. Klima određuje polarnu i alpinsku granicu vegetacije; njom je uvjetovana današnja rasprostranjenost biljnih i životinjskih vrsta isto tako, kao što je bila uvjetovana u dalekim geološkim periodima. Pod utjecajem klimatskih kolebanja nastajale su u biljnom i životinjskom carstvu na zemlji velike promjene. Nestajalo je iz pojedinih područja mnogobrojnih vrsta, a da še nikad kasnije nisu pojavile Pa kao što jača, tako i slabija klimatska kolebanja imaju izravan ili neizravan utjecaj na život biljaka i životinja. Općenito je na pr. poznato, da i manja klimatska kolebanja mogu kod pojave epidemije štetnih gljiva i insekata imati često odlučnu ulogu. Kada znamo, da se veliko sušenje sastojina hrasta lužnjaka nije god. 1910. pojavilo samo na području prostranih posavskih šuma, već da je ta pojava istovremeno, iako u manjoj mjeri, zapažena i u dalekim hrastovim šumama Rusije, Zapadne Falačke, Saske i Pomoravlja, te da još i danas traje, nameće nam se misao, da na proces sušenja hrastika tog velikog područja mora da ima pliva takav faktor, koji je u stanju da na čitavom tom području istovremeno djeluje i svojim učešćem u procesu sušenja hrastovih stabala vrši gotovo svuda sličnu ulogu. Ta nas misao dovodi dalje do zaključka, da bi tako široko rasprostranjeno i istovremeno djelovanje mogla imati samo klima, te da su počam od izvjesnog vremena morale nastati u tim područjima Evrope takove klimatske promjene, koje su omogućile da, po hrastove sastojine štetni faktori dođu do jakog, a negdje i do odlučnog utjecaja. Postavlja se stoga pitanje, da li je u području naših hrastovih posavskih i donjo podravskih nizinskih šuma karakter klime u periodu njihovog sušenja drugačiji od karaktera klime kakov je vladao u isto tako dugom periodu prije početka tog sušenja, t. j . da li je i kakova je razlika u klimatskim faktorima perioda god. 1909—1945. i perioda 1872—il908. S tim u vezi treba odgovoriti i na drugo pitanje: kakav bi utjecaj mogla da imaju klimatska kolebanja na ekološke prilike i rast hrastovih nizinskih šuma, kao i na život njihovih glavnih biljnih i životinjskih štetnih organizama. PROMJENE KLIMATSKIH FAKTORA Za naša razmatranja biti će dovoljno, da usporedimo prosječne vrijednosti triju glavnih klimatskih faktora: temperatura, tlaka zraka i oborina. Te sam vrijednosti ustanovio na temelju podataka meteoroloških stanica Zagreb-Grič, Petrinja, Brod, Osijek i Mitrovica. Za obračun oborinskih vrijednosti uzeo sam, uz već navedene stanice, još i podatke stanica Novska, St. Gradiška, Požega, Feričanci, Đakovo, Vinkovci, Županja, Drenovci i Ruma, a za tlak zraka bili su mi na raspoloženju podaci stanice Zagreb-Grič. Kod te usporedbe moramo imati na umu, da za razliku u karakteru klime navedenih dvaju perioda nis u tako odlučne srednje godišnje vrijednosti i njihova odstupanj a od godišnji h srednjaka , kolik o su odlučn a odstupanj a od mjesečni h srednjaka , t e veli,čina raspo djel a i čestin a ti h odstupanja . Temperatura zraka. Već činjenica, što prosječna godišnja temperatur a perioda prije početka sušenja t. j . perioda god. 1909. iznosi 106 |