DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Utjecaj klime na sve žive organizme na zemlji, na njihov rast, razvoj i
rasprostranjenost dovoljno nam je poznat iz biologije. Klima određuje polarnu
i alpinsku granicu vegetacije; njom je uvjetovana današnja rasprostranjenost
biljnih i životinjskih vrsta isto tako, kao što je bila uvjetovana u dalekim
geološkim periodima. Pod utjecajem klimatskih kolebanja nastajale su u
biljnom i životinjskom carstvu na zemlji velike promjene. Nestajalo je iz
pojedinih područja mnogobrojnih vrsta, a da še nikad kasnije nisu pojavile
Pa kao što jača, tako i slabija klimatska kolebanja imaju izravan ili neizravan
utjecaj na život biljaka i životinja. Općenito je na pr. poznato, da i manja
klimatska kolebanja mogu kod pojave epidemije štetnih gljiva i insekata
imati često odlučnu ulogu.


Kada znamo, da se veliko sušenje sastojina hrasta lužnjaka nije god.
1910. pojavilo samo na području prostranih posavskih šuma, već da je ta pojava
istovremeno, iako u manjoj mjeri, zapažena i u dalekim hrastovim šumama
Rusije, Zapadne Falačke, Saske i Pomoravlja, te da još i danas traje, nameće
nam se misao, da na proces sušenja hrastika tog velikog područja mora da
ima pliva takav faktor, koji je u stanju da na čitavom tom području istovremeno
djeluje i svojim učešćem u procesu sušenja hrastovih stabala vrši gotovo
svuda sličnu ulogu. Ta nas misao dovodi dalje do zaključka, da bi tako široko
rasprostranjeno i istovremeno djelovanje mogla imati samo klima, te da su
počam od izvjesnog vremena morale nastati u tim područjima Evrope takove
klimatske promjene, koje su omogućile da, po hrastove sastojine štetni faktori
dođu do jakog, a negdje i do odlučnog utjecaja.


Postavlja se stoga pitanje, da li je u području naših hrastovih posavskih
i donjo podravskih nizinskih šuma karakter klime u periodu njihovog sušenja
drugačiji od karaktera klime kakov je vladao u isto tako dugom periodu prije
početka tog sušenja, t. j . da li je i kakova je razlika u klimatskim faktorima
perioda god. 1909—1945. i perioda 1872—il908. S tim u vezi treba odgovoriti i
na drugo pitanje: kakav bi utjecaj mogla da imaju klimatska kolebanja na
ekološke prilike i rast hrastovih nizinskih šuma, kao i na život njihovih glavnih
biljnih i životinjskih štetnih organizama.


PROMJENE KLIMATSKIH FAKTORA


Za naša razmatranja biti će dovoljno, da usporedimo prosječne vrijednosti
triju glavnih klimatskih faktora: temperatura, tlaka zraka i oborina. Te sam
vrijednosti ustanovio na temelju podataka meteoroloških stanica Zagreb-Grič,
Petrinja, Brod, Osijek i Mitrovica. Za obračun oborinskih vrijednosti uzeo sam,
uz već navedene stanice, još i podatke stanica Novska, St. Gradiška, Požega,
Feričanci, Đakovo, Vinkovci, Županja, Drenovci i Ruma, a za tlak zraka bili
su mi na raspoloženju podaci stanice Zagreb-Grič. Kod te usporedbe moramo
imati na umu, da za razliku u karakteru klime navedenih dvaju perioda nis u
tako odlučne srednje godišnje vrijednosti i njihova


odstupanj a od godišnji h srednjaka , kolik o su odlučn a
odstupanj a od mjesečni h srednjaka , t e veli,čina raspo djel
a i čestin a ti h odstupanja .


Temperatura zraka. Već činjenica, što prosječna godišnja temperatur
a perioda prije početka sušenja t. j . perioda god. 1909. iznosi


106