DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1948 str. 9 <-- 9 --> PDF |
10,9 °C, a u periodu sušenja 11,3 °C dokazuje nam, da je ovaj period prosječno godišnje za 0,4 ftC topliji od prvog. Srednja i apsolutna godišnja temperaturna maksima prosječno su veća za 0,6 "C. Srednja godišnja minima veća su za + 0,7°C, a apsolutna godišnja minima za +2 °C. Te se razlike još jače očituju u odstupanjima srednjih temperatura pojedinih mjeseci. Tako su srednj a apsolutna minima zimskih mjeseci za 1° do 3°C snižena, što znači, da su zime prosječno uzevši postale blaže. Srednja temperatura mjeseca mart a veća ja za 0,8 °C, april a za 0,3 °C, maj a za 0,5 °C, a srednji minimum mjeseca mart a porasao je čak za +1,1 °C. II. period ima 11 godina, u kojima je srednja temperatura mjeseca marta prekoračila 9 °C, dok su u I. periodu samo 4 takove godine. Drugi period ima 12 godina, a to je poprečno svaka treća godina — sa srednjom godišnjom temperaturom iznad 12 °C, dok I. period ima samo jednu, t. j . god. 1872. sa prosječnom godišnjom temperaturom iznad 12 »C. Dok su u II. periodu sam o 4 godine , u kojima je srednja temperatura mjeseca decembra ispo d 0 °C — I. period ima 12 takovi h godina. Srednja maksima mjeseca juna nisu u I. periodu nijednom dosegla 26 °C — dok se u više godina II. perioda ona kreću i z m e đ u 26 i 28 °C. Ta se maksima god. 1908., 1917., 1930., 1931. i 1935. penju za preko 3° C iznad njihovog prosjeka, koji iznosi 24,4° C. Konačno je značajno, da I. period ima samo 10 godina, u kojima su otstupanja od prosječne temperature vegetacijskog perioda — koja iznosi 19,7n C — pozitivna, dok II. period ima 21 takovu godinu. Svi ti podaci jasno nam dokazuju, da je temperatura zraka u II. perioduprosječno većaod oneu I. periodu, te da su u pojedinim godinama i mjesecima te razlike znatne, što nije moglo ostati bez utjecaja na život članova šumske biocenoze tog područja. Tlak zraka. Promjene u tlak u zrak a osobito se ističu po otstupanjima godišnji h srednjak a od prosječne periodičke vrijednosti tlaka zraka, koja za razdoblje 1876.—1941. iznosi 748,1 mm. Prosjek apsolutnih vrijednosti srednjih godišnjih otstupanja od tog srednjaka za period od god. 1876—-1908 iznosi 0,51 mm, dok taj prosjek za period 1909—-1941 iznosi 0,72 mm, št o zna či, da su apsolutne vrijednosti ... os jie č ni h otstuplanja tlaka zraka drugog perioda za 41°/o veće od onih prvog perioda, * t. j. ekstremi u tlaku zraka drugog perioda su znatno pojačani . Ova se pojava svakako morala odraziti u vremenskim prilikama drugog perioda, jer je usko povezana s nastupima oborinskih ekstrema. Oborine. Godišnji oborinski srednjak, ustanovljen na osnovu podataka svih 14 meteoroloških stanica iznosi z;a čitavo područje 810 mm. On je u oba perioda gotovo jednak. I odstupanja od tog srednjaka u oba perioda su podjednaka, t. j. sudeći po ukupnim godišnjim oborinama, u oba je perioda bio gotovo jednaki broj suhih i vlažnih godina. Iz ovih prosječnih godišnjih oborinskih vrijednosti ne možemo ustanoviti, da su nastale bilo kakove znatnije razlike u režimu oborina :zmeđu I. i II. perioda. Do ispravnog zaključka o eventualno nastalim pro 107 |