DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 26     <-- 26 -->        PDF

Dr. ing. Zlatko Vajda, Zagreb:


ŠUMSKO-ZAŠTITNE MJERE U POSAVSKIM I DONJOPODRAVSKIM
HRASTOVIM ŠUMAMA


I ako napadaji štetnika na posavske hrastove šume traju već 37 godina,
mi do danas nemamo stalno i sistematski organizovamu zaštitu šuma. Svezaštitne
mjere, koje su se u prošlosti poduzimale bile su nesistematske i
provađane bez plana, Kada se činilo da štetnika nema ili ga ima malo, nije
se ništa poduzianaloi, jer da nema opasnosti, pa treba štedi ti sa novcem.
Kada se štetnik pojavio u masama, onda se, makar to više nije moglo
koristiti, niti je imalo smisla, bacale stotine hiljada dinara na uništavanje
gubarovih legla.


Zar da krenemo starim putevima i prepustimo naše najvrijednije šume
stalnom i sigurnom propadanju? Zar je nemoguće organizovati sistematsku,
stalnu i sigurnu zaštitu tih šuma? Zar se zaštita, koja se provađa od slučaja
do slučaja, može u prilikama u kojima se te šume danas nalaze uopće
nazvati nekom zaštitom šuma?


Da je u prošlosti svake godine bilo za zaštitu slavonskih hrastovih
šuma dovoljno materijalnih sredstava na raspoloženju, te da se ta zaštita
proževši čitavo gospodarenje preventivnim mjerama, stručno provodila,
smijemo pouzdano tvrditi, da do katastrofalnih sušenja u tako velikom
opsegu ne bi nikada došlo. Da je terenska zaištitna služba bila valjano
organizovana, da je ona bila upravljena po stručnjacima iz opažačkih
stanica na terenu, koji da su stalno pratili kretanje populacija, brojnih
hrastovih štetnika, te da im je bilo omogućeno da njihovu gradaciju u
samim žarištima u začetku uguše, pa da se čitavo gospodarenje provedbom
sigurnih preventivnih šumsko-uzgojnih mjera vodilo u smjeru njihove
aktivne zaštite, tada bi danas sa pouzdanjem mogli gledati u budućnost
šuma.


Zašto da danas ne krenemo obratnih putem od onog, kojim se išlo u
prošlosti, te da u interesu narodne privrede i napretka našeg šumskog
gospodarstva, ne žaleći materijalnih sredstava primjenivši sve efikasne
preventivne i represivne mjere,, koje nam savrernena nauka i tehnika daju,
ne zaštitimo i ne održimo naše nizinske lužnjakove šume?


Poznavajući glavne uzroke sušenja hrastovih nizinskih šuma kao i
njihov utjecaj na postanak šteta, navesti ću one zaštitne mjere, koje držim
da bi se trebale u šumskom gospodarstvu poduzeti, da se u budućnosti te
štete bar donekle smanje, te da izgube svoj današnji katastrofalni značaj.
Mnoge od tih mjera već su po našim šumarskim stručnjacima i ranije
predlagane — a neke djelomice i mjestimice primjenjivane — pa ih radi
cjelovitosti i njihove trajne važnosti ovdje opetujem. Od preventivnih
zaštitnih mjera navodim ove:


1. Budući način uzgajanja tih šuma, njihov način iskorišćavanja, kao
i uređivanja, treba da ujedno sadrže i sve zaštitne mjere, koje određuje
nauka o zaštiti šuma. Uzevši u obzir promjenu karaktera klime treba
uzgojiti šumu, koja će po svom sastavu toj promjeni biti najviše prilagođena.
Od umjetnog podizanja i uzgajanja čistih hrastovih sastojina treba u
tim predjelima u buduće odustati. Na staništima, koja su još uvijek do


168