DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 27 <-- 27 --> PDF |
voljno vlažna i koja stoje pod utjecajem kratkotrajnih proljetnih i jesenskih poplava, treba podržavati i uzgajati mješovite sastojine hrasta lužnjaka. i jasena (Querceto-Genistetum elatae Horv.j U njima neka je hrast zastupan sa 30—50°/o, te da je pojedinačno i u grupama sa jasenom raspoređen u nadstojnoj sastojim, U tim sastojinama treba održati i sve brijestove kao i skupine brijestovih stabala, koje su se pokazale otporne protiv holandskih bolesti; iz sjemena tih stabala treba uzgojiti što veći broj biljaka i unijeti u tu smjesu. Na stalno vlažnim staništima dobro će uspjevati biljna zadruga crne johe (Alnus glutinosa — Carex brizoides Horv.j. Na staništima, koja su uslijed promjenjenih klimatskih prilika, ili nakon provedenih odvodnja postala trajno suhlja, pa njihove ekološke prilike ne odgovaraju više šumskoj zadruzi hrasta lužnjaka i jasena trebati će podizati i uzgajati sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba; te sastojine treba da čine prelazni oblik prema susjednoj biljnoj zadruzi hrasta kitnjaka i graba (Querceto carpinetum croaticum Horv.j. Biljno-socicloški pretstavlja ta zadruga vegetacijski klimaks sjevernog dijela Hrvatske, Bosne i najnižih područja Slovenije. Uzgojne sastojine ne smiju da pružaju sliku jednoličnih sastojina, u kojima pojedini dobni razredi zapremaju velike površine. Dobni razredi neka zapreme što manje površine. Njihov raspored i poredaj treba da je u skladu sa načelima zaštite šuma. Rubovi tih sastojina treba da su zaštićeni širokim topolovim, a negdje i bagremovim, te grabovim zaštitnim plaštevima sa što gušćim podstojnim grmljem. Sastojine se ne bi smjele jače prorijeđivati a da prije toga podstojno grmlje i drveće bar u širim prugama ne pokriva i ne štiti tlo. Cjeloviti i gusti zaštitni plaštevi sa podstojnim grmljem i drvećem treba da omoguće, da se u šumi trajno održi tako potrebna šumska mikroklima. 2. Usporedo s temeljitom preobrazbom tih šuma u mješovite i što raznoličnije i raznodobnije sastojine, trebati će svim sredstvima nastojati da se u njima razmnoži i održi svojstvena šumska fauna, potrebna za održavanje biocenotske ravnoteže. Osobitu će pažnju trebati obratiti naselenju i podržavanju što većeg broja korisnih ptica, te poduzeti i druge obrambene mjere biološkog značaja. 3. Treba što prije popraviti sve pogrješke učinjene na štetu šumskog gospodarstva nepravilnom i neracionalnom odvodnjom šumskih zemljišta u području nizinskih hrastovih šuma. Kod toga treba imati u vidu, da se vodi, koja za vrijeme vegetacije poplavljuje te šume, omogući što brže vraćanje i ctjecanje u riječna korita. To će se postići izgradnjom dovoljnog broja propusta u obalnim nasipima rijeka i kanala. U hrastovim šumama, u kojima stalno leži za vrijeme vegetacije voda, treba provesti odvodnju, te površinske vode. Kod odvodnje poljoprivrednih zemljišta i zamočvarenih tala, treba strogo paziti, da razina podzemne vode po okolnim šumama trajno ne padne ispod normalnog vodostaja potrebnog za opskrbu tih šuma vodom za vrijeme suhih vegetaeijskih mjeseci. Ne bude li se to moglo provesti, ne preostaje drugo, već da se na tim suhljim površinama mjesto sadanjih loših sastojina hrasta lužnjaka i jasena, koje propadaju, uzgoje nove sastojine 169 |