DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 30 <-- 30 --> PDF |
»Preglednu kartu šuma D a 1 ma c i j e, izrađuje, kako »Nar. list« javlja, dubrovčanin dr. Lujc Adamović, docent na bečkom sveučilištu, koji je nedavno u to ime proputovao cijelom pokrajin Kao što ćemo vidjeti iz nastavka ovog izvještaja pregledna karta raširenja šumskog drveća u spomenutim zemljama postojala je nekada u potpunosti. Danas su od nje sačuvani nažalost samo pojedini sastavni dijelovi, tako da je ona nepotpuna i nema onu praktičnu vrijednost koju bi mogla imati, da je sačuvana u cjelini. Nije potrebno isticati da biljno-geografske karte šumskog drveća imadu danas za našu nauku i praksu veliko značenje. Karte vegetacije pojedinih krajeva redovno su rezultat dugotrajnih, sistematskih istraživanja, i to ne samo jednog, nego čitavog niza naučnih radnika. Prema tome i ova karta raširen ja šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji nije samo rezultat neposrednog istraživačkog rada botaničara AdamovAća, nego i jednog čitavog niza drugih stručnjaka, koji su prije toga proučavali prilike flore i vegetacije Balkanskih zemalja. Ovakve nam karte vegetacije mogu na prvom mjestu poslužiti ´kao osnovica za upoznavanje prirodnih odnosa pojedinih krajeva, pa prema tome koristiti kao važno pomoćno sredstvo za planiranje šuimsko-uzgojnih, meliorativnih i drugih privrednih mjera. U slučaju ako ovakve karte potječu iz izvjesne starije prošlosti, uspoređujući sa sadašnjim stanjem sastava i prostiranja zadruga šumskog drveća, jasno i bjelodano možemo ustanoviti, koliko su naše šume danas izmijenile svoj izgled, drugim riječima, u kolikoj su mjeri uništene i potisnute drugim kulturama ili goletima kroz zadnje decenije. I ovaj podatak poslužio bi odlično za analizu stanja i razvitka našeg šumarstva u planskoj privredi. Karta raširen ja šumskog drveća dr. Luje Adamovića, s obzirom da je izrađena u vremenu prije nekih 40 godina dala bi nam u tom pogledu dragocjeni materijal. * Do nalaza fragmenata ove biljno-geografske karte došlo je sasvim slučajno. Medu kartama Otsjeka za uređenje šuma bivše Direkcije šuma u Mostaru nalazile su se prije rata četiri sekcije generalštabnih karata bečkog vojno´gecgrafskog instituta u mjerilu 1:200.000 obojene i iscrtane nekim naročitim oznakama. Bolje pregledavajući mcglo se je utvrditi, da su na tim sekcijama, sitnim konvencionalnim znakovima označene pojedine vrste šumskog drveća u šumskim sastojinama. Poslije Oslobođenja pronađene su još dvije iste takve sekcije medu kartama Otsjeka za uređenje šuma bivše Direkcije šuma u Sarajevu, a nešto kasnije još jedna, tako da je ukupan broj pronađenih sekcija bio 7. Ove sekcije su bile obrađene rukom. Na njima su bile najprije obojene svjetlo zelenom bojom površine visokih šuma, a žuto-zelenoni površine niskih šuma i šikara. Kod niskih šuma označene su i vrste drveća, a kod šikara samo su bojom obojene površine. Na obojene površine visokih i niskih šuma, a i famo gdje se pojavljuju pojedine vrste šumskog drveća izvan kompaktnih šumskih sastojina, ucrtane su crnim, crvenim, plavim i zelenim tušem oznake pojedinih vrsta drveća. Znakovi crnim i crvenim, a donekle i plavim tušem jasno se mogu razabrati. Međutim znakovi zelenim tušem, a to se u glavnom odnosi na vrste kraške šume (hrastovi i crni 172 |