DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 50     <-- 50 -->        PDF

. U knjižici opisana je bolest crvenila borovih iglica, razvoj uzročnika kao i tok
zaraze. Tu ćemo naći potrebne mjere i detaljna uputstva o izboru i spremanju fungicida,
o vremenu prskanja, organizaciji rada itd. Pored infektivnog oboljenja prikazao
nam je autor i fiziološko oboljenje borovih iglica. Na isti način obrađena je pojava
hrastove pepelnice te sive i crne plijesni.


Borba protiv zaraza zahtijeva stalnu budnost i kontrolu mladih biljaka u rasadniku.
Ističe se da Institut za šumarska istraživanja, Beograd, vodi evidenciju nad
kretanjem i pojavom zaraza na osnovu evidencionih knjižica pojedinih rasadnika u
našoj državi, koje se dostavljaju Institutu koncem godine.


U prilogu dodan je naputak za pravljenje bordoške, kalifornijske i burgundske
juhe, kao i kraći tabelarni pregled karakterističnih simptoma oboljenja od gljiva kod
važnijih vrsta šumskog drveća, što će vrlo dobro poslužiti u radu praktičarima. >


Knjižica je pisana za neposrednu praksu, sa potrebnim i konkretnim podacima
i ona će dobro poslužiti svima onima, koji se bave proizvodnjom biljaka u šumskim
vrtovima.


B. ZIatarić
Ing. Pavle F u k a r e k, RUSKA TRESKA, Sarajevo 1947.
U periodu obnove kod nas odmah nakon oslobođenja osnovni je zadatak bio
podići na zgarištima naših sela i naselja tisuće i tisuće novih kuća. Za te gradnje bilo
je potrebno osigurati povrh drugog građevnog materijala dovoljne količine materijala
za pokrivanje. Naša proizvodnja crijepa nije bila dovoljna da pokrije sve potrebe na
materijalu za pokrivanje kuća. Za seoske zgrade upotrebljen je prastari način pokrivanja
kuća sa sindrom. Upotreba šindre za pokrivanje krovova nije racionalna. Ona
znači rasipanje materijala i zatiranje naših šuma. U cilju štednje materijala i sirovine
u mnogim krajevima počela je izrada i upotreba tanke šindre tzv. ruske treske. Ruska
treska imade cio- niz prednosti pred sindrom i ona bi trebala posve zamijeniti šindru.
Ocjenivši pravilno sve prednosti ruske treske narodne vlasti nastojale su propagandom
i kursevima, da prošire i učvrste upotrebu ruske treske.


U okviru te propagandne akcije ing. Pavle Fukarek napisao je knjižicu o ruskoj
treski. Ovu je knjižicu izdao Biro za propagandu i štampu Ministarstva šumarstva
NR Bosne i Hercegovine.


U toj je knjižici pisac na lijep, lak i jasan način opisao proizvodnju i upotrebu
ruske treske. U uvodu je podcrtana važnost upotrebe treske u cilju štednje đrveta i
sprečavanja daljnjeg uništavanja naših šuma izabiranjem cjepkih stabala za izradu
šindre. Od prednosti ruske treske pisac naročito podvlači njenu trajnost, malenu
težinu, lako izmjenjivanje, dobro pokrivanje krova, jednostavnu izradu, štednju na
čavlima za prikivanje (po težini), mogućnost izrade iz stabala lošije kvalitete i slabijih
dimenzija.


Ruska treska izrađuje se u ovim dimenzijama: dužina 30 do1 50 cm, širina 8 do
20 cm i debljina 3 do 6 mm. Ona se izrađuje na posebnim blanjama. Ove su blanje
jednostavne konstrukcije, mogu ih, izraditi seoski kovači. Na daljnjim stranicama pisac
opisuje b lan ju, izradu treske i način pokrivanja krovova sa treskom. Ovaj se način
razlikuje od načina pokrivanja krovova sa sindrom.


U zaključku pisac iznosi nedostatke u akciji oko uvađanja treske u pojedinim
kotarevima NRBiH i ponovno naglasuje važnost upotrebe treske svagdje tamo, gdje
se ne može još doprijeti sa drugim materijalom za pokrivanje. Širenje upotrebe treske
znači ispunjavanje zadataka petogodišnjeg plana izgradnje narodne privrede obzirom
na štednju materijala i sirovine.


Ova vrijedna knjižica dobro će poslužiti za daljnju propagandu upotrebe ruske
treske u našim krajevima.


7. Horvat
Strana stručna štampa


IZ NOVIJE LITERATURE O KULTIVIRANIM TOPOLAMA


U novije doba objelodanjeno je više radova o uzgoju topola koje se.
odlikuju brzim prirašćivanjem. Uzgojem takvih topola nastoje se ostvariti
velike drvne mase potrebne u građevinarstvu, industriji papira i drvnog
vlakna, industriji furnira, šper-ploča, panel-ploča, žigica, kutija i sanduka,


192