DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 51     <-- 51 -->        PDF

drvenih cipela, drvne vune i dr. Kultivirane topole mogu da u razmjerno
kratko vrijeme donesu znatnu korist u mnogim nizinskim predjelima, gdje su
izvršene naglije sječe i gdje je teren uslijed sušenja drveća i drugih razloga
opustošen ili obrastao grmljem i malovrijednim drvećem. Topole su vrlo
prikladne za intenzivniji uzgoj radi razmjerno brze produkcije velike drvne
mase. Mnoge od takvih topola proizvedu već u dobi od 25—30 god. oko 1 m3
deblovine, po pojedinom stablu, odn. do te dobe prirašćuju godišnje po 10 i
više m3 drvne mase na ha.


Novija stručna literatura dosta se bavi proučavanjem najprikladnijih
uzgojnih metoda topola. Nema topole koja bi odgovarala svakoj klimi i tlu.
Potrebno je stoga da se uzgojem, i to bilo izborom, križanjem ili cijepljenjem,
pronađu topole, koje će pojedinom, području najbolje odgovarati i s obzirom
na klimu i s obzirom na otpornost protiv raznih bolestiju, a koje će brzo
prirašćivati. Tako se pitanjima uzgoja vrijednih topola bave slijedeći radovi:


Bogdano v P.: Selekcija topolej, Sbcrnik trudov, Leningrad, 1940,


(Tekst 64 str. U tekstu 21 slika.)


Na osnovu opsežnih pokusa vršenih u Centralnom institutu za
šumarska istraživanja u Leningradu došao je autor u cezi sa
uzgojem topola putem križanj a do slijedećih zaključaka:


Križanje se najuspješnije vrši u staklenicima ili laboratoriju. Ono se
može poduzeti već u zimi, ali cvjetni pupovi moraju prije toga biti izvjesno
vrijeme izvrgnuti utjecaju niskih temperatura. Redukciono dijelenje teče pri
tvorbi peluda kod sobne temperature vrlo brzo (kod trepetljike za 20—25 sati),
a kod nižih temperatura mnogo sporije za 3—4 dana). Pelud zadrži klijavost
15—45 dana. Umjerene doze toplih eterskih para ubrzavaju tvorbu peluda.


Križanjem raznih topola sa Populus tremula ne mogu se uzgojiti
nikakvi vredniji križanci. Križanjem bijele topole sa trepetljikom
uzgojem su brzorastući primjerci koji su u dobi od 4 godine bili visoki 3—9 m.
Turanga-topole ne mogu se sa drugim topolama križati.


Križanja sa crnim topolama daju redovno vrlo dobre rezultate.
Dobri rezultati postignuti su i križanjem crnih sa balzamastim
topolama . Elitni primjerci uzgojeni su križanjem topola: Populus nigra
X P. balsamifera, P. nigra X P. tristis, P. canadensis X P. balsamifera, P.
canadensis X P. suavolens, X P. nigra i dr. Elitni primjerci odlikuju se brzim
rastom, otpornošću, kao i laganim razmnažanjem reznicama. Za njih je od
važnosti da im potomci uzgojeni vegetativnim putem zadrže sva poželjna
svojstva.


Ovom prilikom vrijedno je spomenuti, da je Bogdano v na osnovu
opsežnih pokusa izvedenih u Leningrad u do 1934. došao i do slijedećih
zaključaka, koji su objavljeni u glasilu »Sbornik trudov« za 1934 u članku
»Novij sposob vegetativnogo razmnoženija topolej« (str.
27—50):


Topole kojih se reznice teško zakorjenjuju ili uopće ne zakorjenjuju
mogu se uzgajati tako da im se reznice cijepe (običnom kopulacijom) na reznice
topola koje se dobro zakorjenjuju (na pr. P. nigra na P. suaveolens). Od
necijepljenih reznica P. nigra zakorijenilo se samo 14°/o, a prosječna visina
izbojka iznosila je 13 cm. Od cijepljenih reznica te topole zakorijenilo se
82—90%, a prosječna visina glavnog izbojka iznosila je 64—105 cm. Kod tih
pokusa pokazalo se da se reznice P. canadensis same od sebe vrlo dobro zakor


193