DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 53 <-- 53 --> PDF |
iz skupine »kanadske topole« smatra autor da su na evropske nizinske predjele od najveće gospodarske važnosti križanci: P. sero ti na Hart., P. regenerata Henry, P. marylandica Bose. i P. Eugen ei Schelle. Knjiga ima veliko direktno praktično značenje, jer se u njoj tretira pitanje raspoređaja kultiviranih topola u vezi sa njihovim uzgojem u ČSR. U posebnom poglavlju obrađeno je pitanje vegetativnog razmnažanja topola reznicama, korjenjacima i izdancima iz žilja. Iznesena su uputstva o uzgoju sadnica iz reznica u šumskim rasadnicima. U knjizi su izloženi i pogledi u vezi sa uzgojem topolovih sastojina. Tu se zagovara uzgajati glavne vrste već od početka u većim razmacima (5—9 m), a međuprostore popuniti pomoćnim vrstama (joha, bijela vrba, topole nižeg rasta, jasen i dr.). U knjizi je istaknuta i važnost topola kod podizanja poljozaštitnih pojaseva, drvoreda duž cesta, uz vodotoke, željezničke pruge i t. d. Vincen t dr. G.: Rychle rostouci dfeveny v lesich Stfedni Evropy, Banska Štiavnica, 1946. (Tekst 65 str., popis literature 9 str. U dodatku 52 lista fotografija). Među raznim vrstama drveća, koje treba s obzirom na šumsko uzgojna i gospodarska svojstva uzgajati u evropskim šumama, osvrće se autor od topola na: Populus tremula, P. alba, P. nigra, P. nigra var. italica, P. deltoides var. monilifera, P. deltoides var. missouriensis, P. tacamahaca, P. candicans, P. angustifolia, P. trichocarpa i P. koreana. I u pogledu uzgoja topola u nizinskim krajevima konstantirano je da tereni gdje je za ljetnih mjeseci razmak između razine podzemne vode i površine tla manji od 60 cm nisu podesni za uzgoj takvog drveća. U knjizi je istaknuta važnost križanja u svrhu uzgoja novih topola. S time u vezi opisani su važniji topolovi križanci, koji se uzgajaju u ČSR. Radnja ima veliko praktično značenje, jer je u njoj izloženo koje vrste ili forme treba u pojedinim krajevima ČSR forsirati. Govoreći kod toga o nizinskim predjelima autor pridaje veliku važnost topolama, od kojih napose preporuča slijedeće: P. serotina, P. regenerate, P. mar i lan die a, P. deltoides var. missouriensis, P. deltoides var. monilifera, P. nigra, P. r o b u s t a, P. vernirubens, P. c a n e s c e n s, P. Bachelieri, P. Eugene i, P. berolinensis i dr. B i o 1 č e v dr. A.: Proizvodnja topolovih sadnica reznicama. Sa bugarskog preveo inž. K. Džoljić, Beograd, 1947. (Izdalo Ministarstvo šumarstva NR Srbije. Tekst 16 str. U tekstu 12 fotografija). U knjižici su sadržana u sažetom obliku i na vrlo jasan način iskustva i uputstva o proizvodnji topolovih sadnica iz reznica, Uputstva su napisana na osnovu naučnog istraživanja i praktičnog rada, koji je autor vršio od 1930—1942 u Šumarskom naučnom institutu u Sofiji. Iskustva i upute odnose se na rezultate u vezi sa uzgojem kanadske topole, jablana i prževalske topole (Populus prjevalski). Uputstva se odnose na izbor mjesta za rasadnik, pripremu zemljišta, izbor mladica prikladnih za reznice, uzgoj izbo jaka u matičnjaku, vrijeme rezanja reznica, način rezanja, čuvanje reznica do sadnje, razmak i način sadnje reznica, te njegu topolovih sadnica. it Anić 195 |