DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 54     <-- 54 -->        PDF

...... ..........
ORGAN DRUŠTVA ŠUMARA U BUGARSKOJ


Donosimo prikaz brojeva 7—10 ovoga lista za 1947 god., te broja 1—2 za 1948 g.
Broj 7—8 za rujan listopad 1947 god. donio je slijedeće prikaze: Prof. V. Stojanov,
Prijedlozi za budući razvitak naše drvne industrije. (U ovom članku prof.
Stojanov iznosi da je u vremenu od 1. X. 1945 do 1. X. 1946 u Bugarskoj iskorišteno
ukupno 5,074.355 mS drveta. od čega otpada na građevno drvo četinjara 663.229 m:!,
grad. drvo lišćara 601.726 tena ognjevno drvo 3,809.400 rn:! i u 14 točaka daje prijedlog
za razvitak drvne industrije Bugarske); Prof. I. Stranski, Šume i zemljišta Bugarske;


P. Sadinski, Šumarstvo SSSR-a; Si. Mollov, Osnovna pitanja, koja treba riješiti da se
osigura brzi napredak našeg šumarstva. (Šume Bugarsike zauzimaju 33,21°/o površine
zemlje. Po planu za 1947 proizvodni zadatak je iznosio 1,500.000 oblog građevnog drva,
5,000.000 pm ogrjevnog drveta i 250.000 kg smole te niz drugih produkata, kao lisnika
sijena itd. 59% pošumljene površine čine općinske šume, koje su naročito zapuštene,
i devastirane površine općinskih šuma iznose oko 1,000.000 ha. Ostatak općinskih
šuma (oko 800.000 ha) daje prirast od samo l—2 m3 po ha godišnje, kvalitativno
slabog drveta i to su u većini panjače. Pitanje općinskih šuma treba riješiti preuzimanjem
od strane države. Isto tako treba riješiti i pitanje privatnih šuma, koje
zapremaju 16% površine sviju šuma, a koje su zapuštene. Njihovo pitanje treba
riješiti na kooperativnoj bazi i gospodarenjem po sličnim principima kao i u državnim
šumama. Treći važan problem je pitanje prenaseljenosti planinskih rajona i pitanje
naselja u šumama, jer su oni uzrokom devastacije tih šuma. Ovaj problem treba
riješiti na način, da se osigura život stanovništva tih krajeva i od njih stvori kadar
šumskih i industrijskih radnika, a poljoprivreda u tim krajevima da se pozabavi
uzgojem kultura, koje im odgovaraju, kao što su krumpir, lan, raž, djetelina i slično).
Prof. N. Sus, Problemi četvrte pjatiljetke, — osnovne zadaće poljoprivredno-šumskih
melioracija (prijevod sa ruskog); Prof. D. Stefanov, Novi metod borbe protiv poleganja
sadnica u šumskim rasadnicima; te St. Uzunov, Radne brigade u šumskom gospodarstvu.
Broj 9—10 za studeni^prosiinac 1947 g. donosi:


Godina uspomena (osvrt na zbivanja godine 1(947); L. Šofelirtov, Produkcija
visokokvalitetnog parenog bukovog materijala [U članku autor govori o gradnji parionica
i načinu parenja, potrebnoj količini topline za parenje te potrebnoj količini pare.
Period za zagrijavanje bukovog materijala treba da iznosi 4 sata (2 sata dostizanje
50*C, 1 sat do 70»C i još jedan sat do 100°C)]; G. Sirakov, Pravilno izražavanje produktivnosti
sastojine; St. Hristov, Brojčani pokazatelj gospodarskog značenja šumskih
puteva.


Broj 1—2 siječnja-veljača 1948. donosi:


Naš kongres; P. Sadinski, Organizacija rada i sistem plaćanja za izvršeni rad u
šumarstvu i drvnoj industriji SSSR-a; J. Duhovnikov, Najefikasnije metode za određivanje
etata u našim šumama (U članku autor daje interesantne statističke podatke
bugarskih šuma, koje donosimo na posebnom mjestu); At. Hristov, O pokosu nasipa
kod bujica i njegovom određivanju; B. Zaharjev i VI. Canev, Neka neophodna poboljšanja
svojstava sjemena četinjača proizvedenoga u Bugarskoj; Prof. D. Stefanov,
Sumsko-obranbene mjere protiv gubara; At. Stojanov, Gradnja i iskorišćavanje točila


šumarsko društvo sa zadatkom da pomaže i izdaje čehoslovačku literaturu iz područja


za transport ogrijevnog drveta. R. Benić
LESNICKÄ PRACE
Československa matice lesnickä bila je osnovana godine 1920. kao kulturno


šumarstva i šumske industrije; ona izdaje redovni mjesečnik Lesnickä präce za šumarsku
znanost i praksu, Ceskoslovensky häj za upravitelje i vlasnike malih šumskih
posjeda te publikaciju Časove spisky lesnicke za pojedine važne i hitne šumarske probleme.
Ona nadalje izdaje pojedine knjige, brošure i udžbenike.


Lesnickä price izlazi 25 godinu. U ovom prikazu iznosi se kratki pregled članaka
toga časopisa od broja 1—6 te 7—12.
Dr. A. Nemec: Pfispevek k poznani biochemie tisu (prilog poznavanju biokemije tise).
Tisa, kao i jela, zahtijeva znatnu količinu vapna i kalija u tlu. Nestanak šuma tise u
srednjoj Evropi uzrokovan je degradacijom šumskih tala, umjetnim pošumljavanjem,
pomanjkanjem vapna i hranjivih elemenata u tlu te zakiseljivanjem tla u pojedinim
regijama. Tisa je jedina šumska vrsta drveća koja sadrži otrovan alkaloid taksin, u
njoj ima nešto alkaloida efedrina i glukozida taksikatina.


196