DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 54     <-- 54 -->        PDF

...... ..........
ORGAN DRUŠTVA ŠUMARA U BUGARSKOJ


Donosimo prikaz brojeva 7—10 ovoga lista za 1947 god., te broja 1—2 za 1948 g.
Broj 7—8 za rujan listopad 1947 god. donio je slijedeće prikaze: Prof. V. Stojanov,
Prijedlozi za budući razvitak naše drvne industrije. (U ovom članku prof.
Stojanov iznosi da je u vremenu od 1. X. 1945 do 1. X. 1946 u Bugarskoj iskorišteno
ukupno 5,074.355 mS drveta. od čega otpada na građevno drvo četinjara 663.229 m:!,
grad. drvo lišćara 601.726 tena ognjevno drvo 3,809.400 rn:! i u 14 točaka daje prijedlog
za razvitak drvne industrije Bugarske); Prof. I. Stranski, Šume i zemljišta Bugarske;


P. Sadinski, Šumarstvo SSSR-a; Si. Mollov, Osnovna pitanja, koja treba riješiti da se
osigura brzi napredak našeg šumarstva. (Šume Bugarsike zauzimaju 33,21°/o površine
zemlje. Po planu za 1947 proizvodni zadatak je iznosio 1,500.000 oblog građevnog drva,
5,000.000 pm ogrjevnog drveta i 250.000 kg smole te niz drugih produkata, kao lisnika
sijena itd. 59% pošumljene površine čine općinske šume, koje su naročito zapuštene,
i devastirane površine općinskih šuma iznose oko 1,000.000 ha. Ostatak općinskih
šuma (oko 800.000 ha) daje prirast od samo l—2 m3 po ha godišnje, kvalitativno
slabog drveta i to su u većini panjače. Pitanje općinskih šuma treba riješiti preuzimanjem
od strane države. Isto tako treba riješiti i pitanje privatnih šuma, koje
zapremaju 16% površine sviju šuma, a koje su zapuštene. Njihovo pitanje treba
riješiti na kooperativnoj bazi i gospodarenjem po sličnim principima kao i u državnim
šumama. Treći važan problem je pitanje prenaseljenosti planinskih rajona i pitanje
naselja u šumama, jer su oni uzrokom devastacije tih šuma. Ovaj problem treba
riješiti na način, da se osigura život stanovništva tih krajeva i od njih stvori kadar
šumskih i industrijskih radnika, a poljoprivreda u tim krajevima da se pozabavi
uzgojem kultura, koje im odgovaraju, kao što su krumpir, lan, raž, djetelina i slično).
Prof. N. Sus, Problemi četvrte pjatiljetke, — osnovne zadaće poljoprivredno-šumskih
melioracija (prijevod sa ruskog); Prof. D. Stefanov, Novi metod borbe protiv poleganja
sadnica u šumskim rasadnicima; te St. Uzunov, Radne brigade u šumskom gospodarstvu.
Broj 9—10 za studeni^prosiinac 1947 g. donosi:


Godina uspomena (osvrt na zbivanja godine 1(947); L. Šofelirtov, Produkcija
visokokvalitetnog parenog bukovog materijala [U članku autor govori o gradnji parionica
i načinu parenja, potrebnoj količini topline za parenje te potrebnoj količini pare.
Period za zagrijavanje bukovog materijala treba da iznosi 4 sata (2 sata dostizanje
50*C, 1 sat do 70»C i još jedan sat do 100°C)]; G. Sirakov, Pravilno izražavanje produktivnosti
sastojine; St. Hristov, Brojčani pokazatelj gospodarskog značenja šumskih
puteva.


Broj 1—2 siječnja-veljača 1948. donosi:


Naš kongres; P. Sadinski, Organizacija rada i sistem plaćanja za izvršeni rad u
šumarstvu i drvnoj industriji SSSR-a; J. Duhovnikov, Najefikasnije metode za određivanje
etata u našim šumama (U članku autor daje interesantne statističke podatke
bugarskih šuma, koje donosimo na posebnom mjestu); At. Hristov, O pokosu nasipa
kod bujica i njegovom određivanju; B. Zaharjev i VI. Canev, Neka neophodna poboljšanja
svojstava sjemena četinjača proizvedenoga u Bugarskoj; Prof. D. Stefanov,
Sumsko-obranbene mjere protiv gubara; At. Stojanov, Gradnja i iskorišćavanje točila


šumarsko društvo sa zadatkom da pomaže i izdaje čehoslovačku literaturu iz područja


za transport ogrijevnog drveta. R. Benić
LESNICKÄ PRACE
Československa matice lesnickä bila je osnovana godine 1920. kao kulturno


šumarstva i šumske industrije; ona izdaje redovni mjesečnik Lesnickä präce za šumarsku
znanost i praksu, Ceskoslovensky häj za upravitelje i vlasnike malih šumskih
posjeda te publikaciju Časove spisky lesnicke za pojedine važne i hitne šumarske probleme.
Ona nadalje izdaje pojedine knjige, brošure i udžbenike.


Lesnickä price izlazi 25 godinu. U ovom prikazu iznosi se kratki pregled članaka
toga časopisa od broja 1—6 te 7—12.
Dr. A. Nemec: Pfispevek k poznani biochemie tisu (prilog poznavanju biokemije tise).
Tisa, kao i jela, zahtijeva znatnu količinu vapna i kalija u tlu. Nestanak šuma tise u
srednjoj Evropi uzrokovan je degradacijom šumskih tala, umjetnim pošumljavanjem,
pomanjkanjem vapna i hranjivih elemenata u tlu te zakiseljivanjem tla u pojedinim
regijama. Tisa je jedina šumska vrsta drveća koja sadrži otrovan alkaloid taksin, u
njoj ima nešto alkaloida efedrina i glukozida taksikatina.


196




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Ing. Zd. ObaliI: Pfispevek k uvaže o započitavani zträt vyrobe rovnaneho
dtivi. (Prilog poznavanju problema proračunavanja gubitaka u produkciji složenog
drveta). Promatranje gubitaka prouzrokovanih skidanjem kore dovela su autora do
uvjerenja, da tako nastali gubitci iznose: za ogrjevno drvo 7°/e, za celulozno drvo
okorano 10°/o i sastrugano 15%; na 1 m visine složaja treba biti nadmjera 5«/0 za
slijeganje i sušenje drveta.


J. Melichar: Nekolik slov o edafonu lesnich püd. (Nekoliko riječi o edafonu
šumskih tala). Autor je vršio istraživanja u smrekovim sastojinama S nešto jele i
bukve na nadmorskoj v;sini od 600—800 m i vršio je izolacije edafona pomoću fotoklektora,
koji je konstruirao sam autor. Rezultati istraživanja iznesem su numerički
i grafički.
Dr. L. Mačko: Lesnictvo na Slovensku poćas neslobody. (Slovačko šumarstvo za
vrijeme okupacije).


Dr. J. Pelišek: Charakteristika lesnich püd na bite´sske rule v podhofi Českomoravske
vysociny. (Značajke šumskih tala na gnajsu u Bitešu u podgorju Ceškomoravske
visoravni). Istraživanja su obavljana na nadmorskoj visini 300—500 m. Autor opisuje
klimatske i mikroklimatske okolnosti te razne vrsti podzolnih tala.


Dr, S. Svoboda: Bude špatne hospodafstvi s vodou pfičinou zkäzy vysokokmennychluinich lesü jihomoravskych? (Je li loše gospodarenje s vodom uzrokovalo propadanje
poplavnih visokih šuma u južnoj Moravskoj?). Poplavne šume nalaze se na
području rijeke Morave i Dije u površini od oko 10.000 ha sa 40% hrasta, 30°/o jasena,
l´0"/o brijesta, 10°/o raznih vrsta topola, 5reguliranje gornjeg toka Morave uzrokovalo je, da voda prelazi preko korita
i poplavljuje južno moravske lugove (nizine), vrlo često i u doba vegetacije. Posljedica
je: sušenje mladih stabala, u starijih stabala kora nabubri i zatim puca; ako voda
duže stagnira, stabla počnu ugibati. Tim oštećenjima najotpornije su vrbe i topole,
a najosjetljivije jasen i brijest. Štete uzrokuju i nanosi koji biljke prigibaju. Zimi
pak mnogo štete čini led. Tako oslabljele sastojine napadaju Hilesinus fraxini i Crenatus,
Graphium ulmi, Eccoptogaster multistriatus i Scolytus. Te se šume mogu obnoviti
topolom uz primjesu vrbe, no najbolje riješenje bilo bi, da se izvrši pravilna
regulacija voda.


Ing. J. Ambros: Zemedelskä a potravinova organisace Spojenych narodu. (FAÜfood
and agriculture organisation of the United Nation). Ova je organizacija osnovana
u maju 1943. po zastupnicima 42 naroda sa svrhom, da se svijet poslije rata što
prije ponovno povrati mirnom životu i da se namire najosnovnije životne potrebe. U
organizaciji je postojala komisija za šumarstvo i šumsku proizvodnju za rješavanje
brojnih problema: statistika, povećanje broja stručnjaka, šumarska politika i uprava,
zakonodavstvo, pošumljavanje, sjemenje i sadnice^ oruđe, celuloza i papir, kemijska
i mehanička prerada drveta, potrošnja drveta, periodičke publikacije i literatura, i dr.
Ako Organizacija ujedinjenih naroda bude izvršavala svoj zadatak onda će, prema
mišljenju autora, i FAO ispuniti svoje zadatke.


Dr. A. Kalandra: Prvni mezinärodni fytopharmaceuticky kongres ....... v Lovani
v Belgii ve dnech 15.—19. zari 1946. (Prvi međunarodni fitofarmaceutski kongres
održan u Luvenu u Belgiji 15.—

Dr. Vaclav Douda: Stachanovske pracovni zpüsoby v lesni težbe s hlediska
vedeckeho fizeni präce. (Stahanovslke radne metode i iskorištavanje šuma sa gledišta
naučne organizacije rada). Na osnovu sovjetske literature autor u ovećem članku
opisuje glavne značajke racionalizacije šumskog rada: 1. upotreba i uređivanje prikladnog
oruđa; 2. pravilna organizacija rada, koja ovisi o radnim okolnostima i o
pravovremenom i temeljitom rasporedu rada, o radnim metodama, o raspodjeli glavnih
i pomoćnih funkcija te o prikladnoj izmjeni radnih operacija; 3. pravilni sastav radnih
grupa; 4. maksimalno iskorišćavanje radnog vremena; 5. pravilni sistem zaslužbe i
nagrađivanja te radne norme. Drvodjelci stahanovci prolaze jednomjesečni kurs ili
specijalni petmjesečni, u kojem se radnici usavršuju prema individualnim sposobnostima.
Rad može biti samo tada posve efikasan, ako je i organizacija rada dobro
izvršena i ako je radna grupa usklađena. U članku je u 14 točaka detaljno prikazano,
što i kada koji radnik radi pri obaranju i izradi trupaca. Rukovodilac (manipulant)
mora dobro poznavati oruđe i postupak s njime te radni proces, treba da je i sam
iskusan radnik i dobar psiholog. Izmjenom rada u toku radnog procesa štedi se radna
energija i povećava radni učinak. Najbolje je da su u radnoj grupi dva radnika, a
ako ih je za teži rad potrebno više, onda 4—6 radnika te ova skupina čini radnu
brigadu sastavljenu od jedne grupe od dva kvalificirana radnika i od druge s jednim
brigadirom koji premjerava stabla i 2—3 pomoćna radnika za traženje debla i drugo.


797




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 56     <-- 56 -->        PDF

Brigada stahanovaca od 5—6 ljudi uradi za 200—300°/o´ više negoli određuju ruske
radne norme. Na osnovu istraživanja rada provedenog 1939. godine u smrekovoj
sastojini s 150—220 m3 po ha sa srednjim promjerom od 22 cm pojedini članovi najbolje
radne brigade u sjevernoj Rusiji izvršili su u procentima radnog vremena ove
radove:


obaranje prerezivanje čišćenje odnošenje


granja granja
potpuno iskorišteno radno vrijeme 55—60 68—70 87—89 89—91
priprema radnog mjesta 9—11 5—7 — —
prelaženje 8—10 8—9 — —
odmor 23—27 16—18 10—12 8—10


češće i dugo prekidanje rada mnogo smanjuje radni učinak, a radnik se pri tome ipak
ne odmara.


Marie Tarantova: František Palacky a »Tyden lesü«.


Ing. K. Čermak: Pokrok v lesnictvi. (Napredak u šumarstvu). Čehoslovačko
šumarstvo uz šumarstvo SSSR učinilo je veliki korak u racionalizaciji šumskog rada.
I ako ima mnogo svojih vlastitih . iskustava, čehoslovačko šumarstvo budno prati
razvoj racionalizacije i mehanizacije rada inozemstva i primijenjuje nove naprave
na svoje prilike. Autor u svojem članku iznosi najnovije naprave domaćih i inozemnih
stručnjaka i obilan prilog u slikama iz područja sabiranja sjemena i sjetve, rezanja
i izvlačenja drveta te utovarivanja i prevoza trupaca.


Dr. K. Šima: Ctyficet let organisace českeho lesnietva. U članku se iznosi kratak
pregled organizacije čeških šumara, počevši od godine 1,908.
Osvobozeni pohraničnich hor, vod a pozemkovych trati od eizich näzvü. (Čišćenje
graničnih predjela od tuđinskih naziva).


Ing. K. Setinek i lng. Dr. B. Rychly: Lesnicky dvoulety plan 1947.—1948. Autori
su u dva članka objavili opsežni prikaz šumarskog dvogodišnjeg plana ČSR. U nastojanju
da se postepeno poveća životni standard radnog naroda, narodna vlada je u
prvoj etapi poslijeratnog gospodarskog razvoja izradila prvi državni privredni plan.
Šumarski plan ima ove tri skupine zadataka: osiguranje temeljnih uvjeta šumske proizvodnje,
obezbjeđenje saobraćaja i organizacije proizvodnje, priprema prvog razdoblja
dugogodišnjeg šumarskog plana. Operativni plan sadrži: 1. plan iskorišćavanja i
raspodjele drveta, 2. plan otpreme drveta, 3. plan pošumljavanja, 4. plan proizvodnje
šumskih sadnica i povećanje površine šumskih rasadnika, 5. plan sabiranja sjemenja,


6. plan šumsko tehničke zaštite tla (od bujica), 7) plan potrebe, raspodjele i zaposlenja
radne snage u okviru cjelokupnog plana mobilizacije radne snage, 8. plan mehanizacije
šumskog rađa, 9. plan građevnih investicija. Metoda izvršenja zadataka obuhvaća:
regionalno i vremensko raščlanjivanje plana, priprema i raspored zadataka,
organizacija evidencije i kontrole, zakonske odredbe za izvršavanje plana. — Čehoslovačka
ima 4 mil. ha šuma, koje su imale prirast 13,500.000 m3, no zbog jakih sječa u
doba okupacije prirast je snižen na 12,500.000 m3. Budući da je u toku rata preiskorišćeno
23,000.000 m3, ogoljeno 68.000 ha, štetočinjama uništeno do konca 1946.
1 mil. m3, to je etat snižen na 11,100.000 m3, dok je stvarna potreba na drvu 14,500.000
m3. Za godinu 1946.—47. predviđeno je pošumljavanje šumske površine 32.400 ha od
toga 86°/o: sadnjom, i nešumsfcih površina od 156.000 ha. Površina šumskih rasadnika
trebala se do god. 1946.—47. povećati na 394 ha; godišnja potreba sjemena je 20.000 q.
V. Barchanek: Prvopočatek českćho lesnickeho pisemnictvyi. (Početak češke
šumarske literature od godine 1687.).
Ing. J. Kantor: Studium rozdilu jnezi pfirozene naletlymi a umele vysäzenymisazenicemi. (Proučavanje razlike prirasta sadnica prirodno i umjetno uzgojenih).
Autor je nastavto pokuse poznatog naučnog radnika Polanskog na tri pokusne plohe:
na jednoj je prerezivanjem prirodno uzgojenih biljaka ostavljeno na 50X80 cm po
jedna biljka; na drugoj i trećoj plohi posađene su umjetno uzgojene sadnice, i to na
drugoj u jesen, a na trećoj u proljeće. Rezultat je bio: prirodna obnova šume je
bolja, jesenja sadnja je slabija nego prirodna obnova, a proljetna sadnja je najslabija.


Ing. J. Danha: Veliky svätek — K »Tydnu lesü 1947.«. Uvodna riječ povodom
svetkovine »Tjedan šume«.


J. Kos: Pfirozene osemeneni lesnich pioch lehkymi letavymi semeny. (Mehanika
zraka i šume). Autor je sastavio matematičke formule o rasprostranjivanju smrekovog
sjemena djelovanjem vjetra. Iz tih formula proizlazi, da se u sastojinama određenima
za prirodnu obnovu treba ostavljati gušće i rjeđe grupe stabala. Prirodna obnova ne
može se postići naletom sjemena s materinske sastojine u ovim slučajevima: u malim
izoliranim sastojinama i u šumskim okrajcima (jezicima koji prodiru u veće nepo198




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 57     <-- 57 -->        PDF

šumljene površine, na rubovima sastojina izloženima vjetru u dubinu do 200 m i
više, na izloženim rubovima strmina, i dr. Prirodna obnova naletom sjemena može se
dobro postići u ovim slučajevima: na zavjetrinama koje uvjetuju konfiguracija terena
ili barijera sastojina, na hladnijim mjestoma sjevernih i sjeverozapadnih rubova sastojina
te uvjetovanih konfiguracijom terena (depresija), u sastojinama nejednoličnog
sklopa odnosno stepeničaste strukture.


B. Mach: Mzdovä knižka. (Knjiga zaslužbe). Evidencija, statistika i kontrola je
jedan od uvjeta planskog gospodarenja, pa autor u tom članku daje detaljni prikaz o
vođenju knjiga zaslužbe i iznosi koristi koje se mogu crpsti iz pravilne evidencije.
F. Turček: Lesne živočišne spoločnosti s hladiska sociologickeho. (Šumska zoocenologija).
Autor, na osnovu fitocenologije Braun-Blanquet, smatra da za razmatranje
zoocenološkog sastava treba u šumi razlikovati šest slojeva (sloj krošnje, debla,
grmlja niskih biljaka, pozemlja i podzemlja), od kojih svaki ekološki i fizički združuje
određene životinjske vrste. Proučavanje zoocenologije imat će u budućnosti
važnu ulogu u upoznavanju šume.
J. Mach: Črty ze studia lesniho hospodarsfvi svycarskeho r. 1946. (Crtice i studija
šumskog gospodarstva Švicarske u g. 1946.).
Dr. F. Korsün: Nävrh zdokonaleneho dendrometru. (Projekt usavršenog dendrometra).
Autor je proučio 22 dendrometra s 20 je radio a 13 najboljih je ispitao za
praktičnu upotrebu. Sa najsavršenijim, dendrometrom Liljenströma izmjerio je 5,500
stabala. Na osnovu istraživanja autor je predložio projekt usavršenog dendrometra,
koji sadrži prednosti modela Hessfelda i Klaussnera, a u odnosu sa dendrometrom
Liljenströma omogućuje ekonomičnost radnog vremena za 30%.


lng. K. Čermak — lng. B. Müller: Vysledky mezinärodni dfevafske konference


v Mariänskych Läznich. Na poticaj FAO održana je u Mar. Lažnima 28. IV.—10. V.


1947. konferencija međunarodnih delegata šumarstva i drvne industrije o pitanjima


potrošnje drveta u Evropi i u zemljama okoi Sredozemnog mora. Radni dio bio je


podijeljen na tri odbora. Program I. odbora bio je uglavnom: situacija prije konfe


rencije mogućnost povećanja namirenja potreba u godini 1947.—48., mogućnost sma


njenja potreba. Program II. odbora za razdoblje 1948.—60; pravovremena bilansa


drveta u obnovi i nakon obnove, potrošnja drveta, zadaci šumarske politike i šumsko


industrijske politike. Program III. odbora: ostvarenje prijedloga II. i III. odbora.


Konferenciji nisu prisustvovale sve pozvane države.


Čermak: Lesy v českem malifstvi. (Drvo i šuma u češkom slikarstvu).. Autor
(ujedno urednik Lesnicka prace) ukratko iznosi, kako su se s razvojem nauke mijenjali
nazori umjetnika na prirodu uopće, a na drveće napose. Proučavanje utjecaja
šume na umjetnost jedan je od mnogobrojnih zadataka Državnog naučno-istraživačkog
instituta šumarske politike i statistike ČSR; Institut je bio jedan od prvih inicijatora
izložbe »Značaj šume u češkoj umjetnosti«, koju je organizirala Nacionalna galerija
u »Tjednu šume 1947.


J. Hofman: O rustu a stari tisu. (O rastenju i starosti tise). Autor opsežno iznosi
rezultate istraživanja o uzrastu, visini, obliku krošnje i drvnoj masi tise s područja
srednjeg toka Mže. Na podjednakim bonitetima tisa do tridesete godine isto tako
brzo raste kao i jela a po tom mnogo polaganije. Tisa je rijetko visoka 10 m. Ova
vrst drveća ne živi tako dugo kako se to redovno pretpostavlja: od 4.622 stabla 3°/o´
ih ima više od 100 godina, a polovina do 20 god. Najstarije tise u Češkoj stare su
oko 300 godina.
E. Hadač: Češke hlohy. Na osnovu dugogodišnjeg istraživanja autor iznosi lokalitete
raznih vrsta glogova.
P. Svoboda: Lidovč näzvy dfevin a vyznam mistnich nazvu pro lesnickou dendrologii
a geobotaniku. (Narodni nazivi drveća i značenje mjesnih naziva za šumarsku
dendrologiju i geobotaniku). Sabiranje narodnih naziva ima u šumskoj dendrologiji i
geobotanici dvojaki zadatak: upoznati bogatstvo naziva, geografsko rasprostranjenje
i historijslki razvitak drveća, te upoznati po narodnim nazivima kvalitet drveća i
drveta, koje su negdašnji šumski radnici često utvrđivali na osnovu vanjskih znakova
na stablu.
G. Vincent: Za topoly ve Francii. Autor iznosi dojmove i znamenitosti s međunarodne
naučne ekskurzije 19.—24. VI. ,1947. u Francuskoj po pitanju uzgajanja topola.
P. Svoboda: Nejvetši nalezište tisu v Evrope. Najveće nalazište tise u Evropi
nalazi se, prema mišljenju autora, u Harmanetskoj dolini u Slovačkoj na površini od
860 ha. U zajednici s klenom, jelom i smrekom raste oko 160.000 stabala tise od
40—230 cm opsega.
F. Korsün: Taxacni tabulky pro akät. (Taksacione tablice za bagrem). Zoltan
199




ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 58     <-- 58 -->        PDF

Fekete, profesor šumarskog fakulteta u Sop r on ju u Mađarskoj, objavio je godine 1935.
đrvo-gromadne tablice za bagrem za debljine do 40 cm i viisine do 30 m izrađene na
osnovu mjerenja 3.382 primjernih stabala. Fekete je izradio i prirasne tablice, no samo
na osnovu 157 stabala, pa je stoga autor tog članka sastavio proširene tablice u svrhu
povećanja pouzdanosti numeričkih podataka. Sve te tablice su otisnute u tekstu.


B. Välek: Pfedbežna zpräva k mapoväni jihoč. rašeliništ. (Prethodni izvještaj o
kartiranju tresetišta u južnoj Češkoj). Autor je izradio geografsku kartu tresetišta u
juž. Češkoj oko grada Trebona. U ovom članku on iznosi opis tresetišta i rezultate
kemijske analize treseta. Treset se iskorišćava za ogrjev, a gornje naslage i za poboljšavanje
poljoprivrednih zemljišta.
G. E. Bucher: Pohroma kanadskych pralesü püsobenä obaleči. Katastrofa kanadskih
prašuma djelovanjem savijača Cacoecia fumifera Clcm na balzamastoj jeli i na.
smreki, kojemu je u Evropi najbliža C. murinana — jelov savijač.
J. Očenašek: Vezba voru na Vltave a Otave. (Vezanje spravi na Vltavi i Otavi).
Istraživanja su obavljana povodom velike količine kalamitetnog drva u god. 1939.-1940.,
kao i zbog odtercćenja željezničkog prometa. Splav mora biti tako izgrađena, da
nema rupa i da se, prema tome, ne vozi voda. Autor predlaže bolji način sastavljanja „
splavi te detaljno opisuje i ilustrira pojedine njene dijelove.
J. Frič. Vynosovä jakost porostu. Mnogi nazori u šumarstvu prelaze iz jedne
krajnosti u drugu. Taiko se u prošlosti uvažavalo samo načelo rentabiliteta, koje je
potom zamijenilo mnogo bolje načelo prilagođavanja prirodnim zakonima proizvodnje.
No pri tome se napustilo izračunavanje prihodne vrijednosti. Treba da se što više
izražavamo u brojkama a ne da se oslanjamo samo na subjektivne procjene. Budući
da vrijednost novca oscilira, trebalo bi za izražavanje i uspoređivanje prihoda sastojina
pronaći prikladnu metodu — u svrhu postizavanja najvećeg kvalitativnog prihoda.
Autor u dalnjem raščlanjivanju toga pitanja iznosi nekoliko primjera.
R. Sychrovsky: Züstaneme večne pri Huberove vzorci? Autor u ovome članku
raspravlja o upotrebivosti Huberove formule.
J. Valenta: Možnosti mechanisace v lesnictvi. (Mogućnost mehanizacije u šumarstvu).
Prateći razvitak upotrebe energetične energije za olakšanje šumskog rada autor
navodi, da se iza upotrebe vodne i životinjske snage nakon drugog svjetskog rata
sve više primijenjuje motorna snaga. Premda ima danas vrlo mnogo raznih strojeva
ipak se nigdje na svijetu čitavi radni proces u šumarstvu ne odvija pomoću motornih
kombinata. Autor iznosi kratki pregled domaćih i inozemnih strojeva koji se upotrebljavaju
u šumi: za prekapanje i rahlenje tla, za sađenje, razbacivanje gnoja, traktorske
pile, strojeve za skidanje kore i za kresanje grana, za cijepanje, zatim strojeve
za izvlačenje po zemlji i pomoću žice, za izgradnju cesta i dr.
F. Turček: Kvantitativne šttidie na drobnych lesnych savcov. (Kvantitativna studija
o malim šumskim sisavcima — miševima, krticama i dr.). Svrha je tih započetih
istraživanja, da se ustanovi funkcija malih sisavaca i gustoća po ha u pojedinim
sastojinama gospodarske šume.
O. Slaby: O ambrosiovych plisnich .(Ambrozijske plijesni). Autor je započeo
istraživanja plijesni, koje uzgajaju neki ambrozijski kukci za proizvodnju koncentrirane
hrane, kao Xyloterus, Platypus, Hylecoetus, Ips. U ovom članku se iznose
samo izvodi iz istraživanja, drugih autora.
V. Barchänek: Lesni hospodäfstvi v Čechach a na Morave v dobäch stareho
železafskeho prümyslu. (Šumsko gospodarstvo u Češkoj i Moravskoj u doba starog
željezarskog obrta).
J. Pospišil: Zkušenosti zemedelce s ochrannymi pruhy. (Iskustva zemljodjelaca o
poljozaštitnim pojasevima). Autor kratkim opisom iznosi važnost, svrhu i koristi od
poljozaštitnih šumskih pojasa u krajevima, gdje je neuviđavno uništena šuma. Koristi
od tih pojasa napose su se odrazile u doba prošlogodišnjih suhih vjetrova.
O. Kokeš: Podpofme vynälezy v lesni prvovyrqbe. (Pomognimo pronalaske u
šumskoj proizvodnji). Mehanizacija šumskog rada u ČSR se sve više primijenjuje.
Da bi se ubrzala racionalizacija rada u šumskom gospodarstvu osnovana je komisija,
koja je ustanovila zadatke i anketnim putem sabire podatke o dosadašnjim iskustvima,
prikuplja nove informcaije te prima nove pronalaske i prijedloge. Savezno s time je
K. Čermak objavio tip novoga stroja za sadenje firme Lowther Chicago; pomoću tog
stroja korijenje se prorezuje, tlo se plugom prorahljuje, i istovremeno jedan radnik
u brazdu umeće sadnice koje nadignuta zemlja potom prihvaća i učvrsti,
v J. Šafar


Tipografija, Zagreb, Trg Bratstva i Jedinstva br. 6, telefon 35-346.


200