DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Ing. Zd. ObaliI: Pfispevek k uvaže o započitavani zträt vyrobe rovnaneho dtivi. (Prilog poznavanju problema proračunavanja gubitaka u produkciji složenog drveta). Promatranje gubitaka prouzrokovanih skidanjem kore dovela su autora do uvjerenja, da tako nastali gubitci iznose: za ogrjevno drvo 7°/e, za celulozno drvo okorano 10°/o i sastrugano 15%; na 1 m visine složaja treba biti nadmjera 5«/0 za slijeganje i sušenje drveta. J. Melichar: Nekolik slov o edafonu lesnich püd. (Nekoliko riječi o edafonu šumskih tala). Autor je vršio istraživanja u smrekovim sastojinama S nešto jele i bukve na nadmorskoj v;sini od 600—800 m i vršio je izolacije edafona pomoću fotoklektora, koji je konstruirao sam autor. Rezultati istraživanja iznesem su numerički i grafički. Dr. L. Mačko: Lesnictvo na Slovensku poćas neslobody. (Slovačko šumarstvo za vrijeme okupacije). Dr. J. Pelišek: Charakteristika lesnich püd na bite´sske rule v podhofi Českomoravske vysociny. (Značajke šumskih tala na gnajsu u Bitešu u podgorju Ceškomoravske visoravni). Istraživanja su obavljana na nadmorskoj visini 300—500 m. Autor opisuje klimatske i mikroklimatske okolnosti te razne vrsti podzolnih tala. Dr, S. Svoboda: Bude špatne hospodafstvi s vodou pfičinou zkäzy vysokokmennychluinich lesü jihomoravskych? (Je li loše gospodarenje s vodom uzrokovalo propadanje poplavnih visokih šuma u južnoj Moravskoj?). Poplavne šume nalaze se na području rijeke Morave i Dije u površini od oko 10.000 ha sa 40% hrasta, 30°/o jasena, l´0"/o brijesta, 10°/o raznih vrsta topola, 5 i poplavljuje južno moravske lugove (nizine), vrlo često i u doba vegetacije. Posljedica je: sušenje mladih stabala, u starijih stabala kora nabubri i zatim puca; ako voda duže stagnira, stabla počnu ugibati. Tim oštećenjima najotpornije su vrbe i topole, a najosjetljivije jasen i brijest. Štete uzrokuju i nanosi koji biljke prigibaju. Zimi pak mnogo štete čini led. Tako oslabljele sastojine napadaju Hilesinus fraxini i Crenatus, Graphium ulmi, Eccoptogaster multistriatus i Scolytus. Te se šume mogu obnoviti topolom uz primjesu vrbe, no najbolje riješenje bilo bi, da se izvrši pravilna regulacija voda. Ing. J. Ambros: Zemedelskä a potravinova organisace Spojenych narodu. (FAÜfood and agriculture organisation of the United Nation). Ova je organizacija osnovana u maju 1943. po zastupnicima 42 naroda sa svrhom, da se svijet poslije rata što prije ponovno povrati mirnom životu i da se namire najosnovnije životne potrebe. U organizaciji je postojala komisija za šumarstvo i šumsku proizvodnju za rješavanje brojnih problema: statistika, povećanje broja stručnjaka, šumarska politika i uprava, zakonodavstvo, pošumljavanje, sjemenje i sadnice^ oruđe, celuloza i papir, kemijska i mehanička prerada drveta, potrošnja drveta, periodičke publikacije i literatura, i dr. Ako Organizacija ujedinjenih naroda bude izvršavala svoj zadatak onda će, prema mišljenju autora, i FAO ispuniti svoje zadatke. Dr. A. Kalandra: Prvni mezinärodni fytopharmaceuticky kongres ....... v Lovani v Belgii ve dnech 15.—19. zari 1946. (Prvi međunarodni fitofarmaceutski kongres održan u Luvenu u Belgiji 15.— Dr. Vaclav Douda: Stachanovske pracovni zpüsoby v lesni težbe s hlediska vedeckeho fizeni präce. (Stahanovslke radne metode i iskorištavanje šuma sa gledišta naučne organizacije rada). Na osnovu sovjetske literature autor u ovećem članku opisuje glavne značajke racionalizacije šumskog rada: 1. upotreba i uređivanje prikladnog oruđa; 2. pravilna organizacija rada, koja ovisi o radnim okolnostima i o pravovremenom i temeljitom rasporedu rada, o radnim metodama, o raspodjeli glavnih i pomoćnih funkcija te o prikladnoj izmjeni radnih operacija; 3. pravilni sastav radnih grupa; 4. maksimalno iskorišćavanje radnog vremena; 5. pravilni sistem zaslužbe i nagrađivanja te radne norme. Drvodjelci stahanovci prolaze jednomjesečni kurs ili specijalni petmjesečni, u kojem se radnici usavršuju prema individualnim sposobnostima. Rad može biti samo tada posve efikasan, ako je i organizacija rada dobro izvršena i ako je radna grupa usklađena. U članku je u 14 točaka detaljno prikazano, što i kada koji radnik radi pri obaranju i izradi trupaca. Rukovodilac (manipulant) mora dobro poznavati oruđe i postupak s njime te radni proces, treba da je i sam iskusan radnik i dobar psiholog. Izmjenom rada u toku radnog procesa štedi se radna energija i povećava radni učinak. Najbolje je da su u radnoj grupi dva radnika, a ako ih je za teži rad potrebno više, onda 4—6 radnika te ova skupina čini radnu brigadu sastavljenu od jedne grupe od dva kvalificirana radnika i od druge s jednim brigadirom koji premjerava stabla i 2—3 pomoćna radnika za traženje debla i drugo. 797 |