DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 56 <-- 56 --> PDF |
Brigada stahanovaca od 5—6 ljudi uradi za 200—300°/o´ više negoli određuju ruske radne norme. Na osnovu istraživanja rada provedenog 1939. godine u smrekovoj sastojini s 150—220 m3 po ha sa srednjim promjerom od 22 cm pojedini članovi najbolje radne brigade u sjevernoj Rusiji izvršili su u procentima radnog vremena ove radove: obaranje prerezivanje čišćenje odnošenje granja granja potpuno iskorišteno radno vrijeme 55—60 68—70 87—89 89—91 priprema radnog mjesta 9—11 5—7 — — prelaženje 8—10 8—9 — — odmor 23—27 16—18 10—12 8—10 češće i dugo prekidanje rada mnogo smanjuje radni učinak, a radnik se pri tome ipak ne odmara. Marie Tarantova: František Palacky a »Tyden lesü«. Ing. K. Čermak: Pokrok v lesnictvi. (Napredak u šumarstvu). Čehoslovačko šumarstvo uz šumarstvo SSSR učinilo je veliki korak u racionalizaciji šumskog rada. I ako ima mnogo svojih vlastitih . iskustava, čehoslovačko šumarstvo budno prati razvoj racionalizacije i mehanizacije rada inozemstva i primijenjuje nove naprave na svoje prilike. Autor u svojem članku iznosi najnovije naprave domaćih i inozemnih stručnjaka i obilan prilog u slikama iz područja sabiranja sjemena i sjetve, rezanja i izvlačenja drveta te utovarivanja i prevoza trupaca. Dr. K. Šima: Ctyficet let organisace českeho lesnietva. U članku se iznosi kratak pregled organizacije čeških šumara, počevši od godine 1,908. Osvobozeni pohraničnich hor, vod a pozemkovych trati od eizich näzvü. (Čišćenje graničnih predjela od tuđinskih naziva). Ing. K. Setinek i lng. Dr. B. Rychly: Lesnicky dvoulety plan 1947.—1948. Autori su u dva članka objavili opsežni prikaz šumarskog dvogodišnjeg plana ČSR. U nastojanju da se postepeno poveća životni standard radnog naroda, narodna vlada je u prvoj etapi poslijeratnog gospodarskog razvoja izradila prvi državni privredni plan. Šumarski plan ima ove tri skupine zadataka: osiguranje temeljnih uvjeta šumske proizvodnje, obezbjeđenje saobraćaja i organizacije proizvodnje, priprema prvog razdoblja dugogodišnjeg šumarskog plana. Operativni plan sadrži: 1. plan iskorišćavanja i raspodjele drveta, 2. plan otpreme drveta, 3. plan pošumljavanja, 4. plan proizvodnje šumskih sadnica i povećanje površine šumskih rasadnika, 5. plan sabiranja sjemenja, 6. plan šumsko tehničke zaštite tla (od bujica), 7) plan potrebe, raspodjele i zaposlenja radne snage u okviru cjelokupnog plana mobilizacije radne snage, 8. plan mehanizacije šumskog rađa, 9. plan građevnih investicija. Metoda izvršenja zadataka obuhvaća: regionalno i vremensko raščlanjivanje plana, priprema i raspored zadataka, organizacija evidencije i kontrole, zakonske odredbe za izvršavanje plana. — Čehoslovačka ima 4 mil. ha šuma, koje su imale prirast 13,500.000 m3, no zbog jakih sječa u doba okupacije prirast je snižen na 12,500.000 m3. Budući da je u toku rata preiskorišćeno 23,000.000 m3, ogoljeno 68.000 ha, štetočinjama uništeno do konca 1946. 1 mil. m3, to je etat snižen na 11,100.000 m3, dok je stvarna potreba na drvu 14,500.000 m3. Za godinu 1946.—47. predviđeno je pošumljavanje šumske površine 32.400 ha od toga 86°/o: sadnjom, i nešumsfcih površina od 156.000 ha. Površina šumskih rasadnika trebala se do god. 1946.—47. povećati na 394 ha; godišnja potreba sjemena je 20.000 q. V. Barchanek: Prvopočatek českćho lesnickeho pisemnictvyi. (Početak češke šumarske literature od godine 1687.). Ing. J. Kantor: Studium rozdilu jnezi pfirozene naletlymi a umele vysäzenymisazenicemi. (Proučavanje razlike prirasta sadnica prirodno i umjetno uzgojenih). Autor je nastavto pokuse poznatog naučnog radnika Polanskog na tri pokusne plohe: na jednoj je prerezivanjem prirodno uzgojenih biljaka ostavljeno na 50X80 cm po jedna biljka; na drugoj i trećoj plohi posađene su umjetno uzgojene sadnice, i to na drugoj u jesen, a na trećoj u proljeće. Rezultat je bio: prirodna obnova šume je bolja, jesenja sadnja je slabija nego prirodna obnova, a proljetna sadnja je najslabija. Ing. J. Danha: Veliky svätek — K »Tydnu lesü 1947.«. Uvodna riječ povodom svetkovine »Tjedan šume«. J. Kos: Pfirozene osemeneni lesnich pioch lehkymi letavymi semeny. (Mehanika zraka i šume). Autor je sastavio matematičke formule o rasprostranjivanju smrekovog sjemena djelovanjem vjetra. Iz tih formula proizlazi, da se u sastojinama određenima za prirodnu obnovu treba ostavljati gušće i rjeđe grupe stabala. Prirodna obnova ne može se postići naletom sjemena s materinske sastojine u ovim slučajevima: u malim izoliranim sastojinama i u šumskim okrajcima (jezicima koji prodiru u veće nepo198 |