DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 57 <-- 57 --> PDF |
šumljene površine, na rubovima sastojina izloženima vjetru u dubinu do 200 m i više, na izloženim rubovima strmina, i dr. Prirodna obnova naletom sjemena može se dobro postići u ovim slučajevima: na zavjetrinama koje uvjetuju konfiguracija terena ili barijera sastojina, na hladnijim mjestoma sjevernih i sjeverozapadnih rubova sastojina te uvjetovanih konfiguracijom terena (depresija), u sastojinama nejednoličnog sklopa odnosno stepeničaste strukture. B. Mach: Mzdovä knižka. (Knjiga zaslužbe). Evidencija, statistika i kontrola je jedan od uvjeta planskog gospodarenja, pa autor u tom članku daje detaljni prikaz o vođenju knjiga zaslužbe i iznosi koristi koje se mogu crpsti iz pravilne evidencije. F. Turček: Lesne živočišne spoločnosti s hladiska sociologickeho. (Šumska zoocenologija). Autor, na osnovu fitocenologije Braun-Blanquet, smatra da za razmatranje zoocenološkog sastava treba u šumi razlikovati šest slojeva (sloj krošnje, debla, grmlja niskih biljaka, pozemlja i podzemlja), od kojih svaki ekološki i fizički združuje određene životinjske vrste. Proučavanje zoocenologije imat će u budućnosti važnu ulogu u upoznavanju šume. J. Mach: Črty ze studia lesniho hospodarsfvi svycarskeho r. 1946. (Crtice i studija šumskog gospodarstva Švicarske u g. 1946.). Dr. F. Korsün: Nävrh zdokonaleneho dendrometru. (Projekt usavršenog dendrometra). Autor je proučio 22 dendrometra s 20 je radio a 13 najboljih je ispitao za praktičnu upotrebu. Sa najsavršenijim, dendrometrom Liljenströma izmjerio je 5,500 stabala. Na osnovu istraživanja autor je predložio projekt usavršenog dendrometra, koji sadrži prednosti modela Hessfelda i Klaussnera, a u odnosu sa dendrometrom Liljenströma omogućuje ekonomičnost radnog vremena za 30%. lng. K. Čermak — lng. B. Müller: Vysledky mezinärodni dfevafske konference v Mariänskych Läznich. Na poticaj FAO održana je u Mar. Lažnima 28. IV.—10. V. 1947. konferencija međunarodnih delegata šumarstva i drvne industrije o pitanjima potrošnje drveta u Evropi i u zemljama okoi Sredozemnog mora. Radni dio bio je podijeljen na tri odbora. Program I. odbora bio je uglavnom: situacija prije konfe rencije mogućnost povećanja namirenja potreba u godini 1947.—48., mogućnost sma njenja potreba. Program II. odbora za razdoblje 1948.—60; pravovremena bilansa drveta u obnovi i nakon obnove, potrošnja drveta, zadaci šumarske politike i šumsko industrijske politike. Program III. odbora: ostvarenje prijedloga II. i III. odbora. Konferenciji nisu prisustvovale sve pozvane države. Čermak: Lesy v českem malifstvi. (Drvo i šuma u češkom slikarstvu).. Autor (ujedno urednik Lesnicka prace) ukratko iznosi, kako su se s razvojem nauke mijenjali nazori umjetnika na prirodu uopće, a na drveće napose. Proučavanje utjecaja šume na umjetnost jedan je od mnogobrojnih zadataka Državnog naučno-istraživačkog instituta šumarske politike i statistike ČSR; Institut je bio jedan od prvih inicijatora izložbe »Značaj šume u češkoj umjetnosti«, koju je organizirala Nacionalna galerija u »Tjednu šume 1947. J. Hofman: O rustu a stari tisu. (O rastenju i starosti tise). Autor opsežno iznosi rezultate istraživanja o uzrastu, visini, obliku krošnje i drvnoj masi tise s područja srednjeg toka Mže. Na podjednakim bonitetima tisa do tridesete godine isto tako brzo raste kao i jela a po tom mnogo polaganije. Tisa je rijetko visoka 10 m. Ova vrst drveća ne živi tako dugo kako se to redovno pretpostavlja: od 4.622 stabla 3°/o´ ih ima više od 100 godina, a polovina do 20 god. Najstarije tise u Češkoj stare su oko 300 godina. E. Hadač: Češke hlohy. Na osnovu dugogodišnjeg istraživanja autor iznosi lokalitete raznih vrsta glogova. P. Svoboda: Lidovč näzvy dfevin a vyznam mistnich nazvu pro lesnickou dendrologii a geobotaniku. (Narodni nazivi drveća i značenje mjesnih naziva za šumarsku dendrologiju i geobotaniku). Sabiranje narodnih naziva ima u šumskoj dendrologiji i geobotanici dvojaki zadatak: upoznati bogatstvo naziva, geografsko rasprostranjenje i historijslki razvitak drveća, te upoznati po narodnim nazivima kvalitet drveća i drveta, koje su negdašnji šumski radnici često utvrđivali na osnovu vanjskih znakova na stablu. G. Vincent: Za topoly ve Francii. Autor iznosi dojmove i znamenitosti s međunarodne naučne ekskurzije 19.—24. VI. ,1947. u Francuskoj po pitanju uzgajanja topola. P. Svoboda: Nejvetši nalezište tisu v Evrope. Najveće nalazište tise u Evropi nalazi se, prema mišljenju autora, u Harmanetskoj dolini u Slovačkoj na površini od 860 ha. U zajednici s klenom, jelom i smrekom raste oko 160.000 stabala tise od 40—230 cm opsega. F. Korsün: Taxacni tabulky pro akät. (Taksacione tablice za bagrem). Zoltan 199 |