DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Plavljenje i splavarenje Trupci se dopremaju do pilana najčešće plavljenjem po mnogobrojnim rijekama, koje sve teku u smjeru od zapada prema istoku odnosno jugoistoku. Tek manje količine trupaca dopremaju se željeznicom odnosno kamionima. Plavljenje i splavarenje obavljaju naročito za tu svrhu osnovane zadruge, koje se ovim poslom bave već decenij ama. Ovih zadruga ima u zemlji oko 150 sa približno 39.000 radnika i namještenika. U 1946. godini splavareno odnosno dopremljeno je 9,400.000 m3 pilanskih trupaca i ostale tehničke oblovine (osim pilanskih trupaca, to je uglavnom celulozno drvo, SI. 3. Trupci u pristaništu pilane djelomično uvezani lancima. koje se doprema kao oblovina). Troškovi plavljenja iznosili su 1946. god. prosječno 40.— din po 1 m3 za cijelu Švedsku (od ubacivanja u rijeku dc pilane). Rad zadruga odvija se obično u jednoj rijeci ili slivu, te zadruga preuzima na transport drvni materijal bez obzira na vlasništvo i odredište. Oblovina se usput prema oznakama — žigovima — dijeli i otprema na pojedine pilane. U svibnju i lipnju sve su rijeke pune drveta, a pored pilana i tvornica celuloze, prostrane površine su pune trupaca i celuloznog drveta. Trupci koji se plave mahom su sitnih dimenzija, što je uslovljeno sastavom švedskih šuma. Prosječni promjer pilansikih trupaca splavljenih 1946. god. iznosio je 23 cm. Dopremanje trupaca do pilane vrši se pod korom. 150 * |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 9 <-- 9 --> PDF |
Skladište trupaca Na skladištu trupaca, odnosno u pristaništu pilane, trupci se jaikim lancima vežu u snopove od po 500 komada i ostavljaju u vodi dok ne dođu na red za preradu. Prije odlaska u samu pilanu trupci se, kada dođe na njih red, kora ju. Karanje trupaca vrši se strojem. Uz pomoć transportera trupci se iz raKvezanih snopova dovoze na stroj za koranje, koji se sastoji SI. 4. Stroj za koranje trupaca. od 4 lanca smještena ispred jednog cilindra tako da omeđuju kvadrat, čiji otvor se može regulirati prema debljini trupca. Lanci se velikom brzinom okreću i skidaju koru sa trupca, koji se kroz cilindar kreće prema lancima, a pomoću naizulbljenih valjaka. SI. 5. Bazen pred pilanom. 151 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Okorani trupac spušta se ponovno u vodu i transportira u bazen pred samom pilanom. Otpala kora otprema se transporterom u ložionicu, pošto se prethodno iz nje u posebnoj presi iscijedi voda. Trupci se iz šume dopremaju u normalnim duljinama za gradu, tako da nije potrebno trupljenje (prikraćivanje) na pilani. Bazen, u koji dolaze okorani trupci, a koji se nalazi pred pilanom, ograđen je plivajućim skelama. U ovome bazenu sortiraju se trupci prema debljinama (promjer na tanjem kraju) i drugim specijalnim uslovima za preradu, te transportiraju u uže bazene iz kojih se neposredno snabdijevaju jarmače. Sortiranje trupaca u vodi ne čini naročitih poteškoća i taj posao obavlja samo mali broj ljudi. Da bi se bazeni mogli upotrebljavati i zimi, zagrijavaju se parom ili se voda pomoću vijaka (kao na lađama) neprestano miješa i time spriječava zamrzavanje. Neke pilane stvaraju zimsku zalihu trupaca na obali, gdje uz pomoć dizalica i elevatora slažu velike hrpe trupaca. Pilanska postrojenja Kako smo već rekli, pilane Švedske obično su izgrađene neposredno na obali jezera ili mora. Sama pilana podignuta je na kat, tako da otpada potreba podruma. Po dvije jarmače imaju pogon zajedničkim elektromotorom sa kojim su vezane pomoću transmisije. Često su jarmače povezane neposredno sa 1 SI. 6. Pilana Holmsund sa 4 garniture. 152 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 11 <-- 11 --> PDF |
motorom preko klinastog remenja. Ostali strojevi i transporteri raspolažu svojim vlastitim elektromotorima, koji su ili ugrađeni ili dograđeni. Sav rad u modernoj švedskoj pilani je mehaniziran. Sama mehanizacija postrojenja švedske pilane uslovljena je velikim nedostatkom radne snage, koji tamo vlada i koji je prisilio vlasnike pilana da moderniziraju i mehaniziraju svoje pogone. Strojevi pilana svrstani su u garniture u kojima se nalaze svi strojevi i transporteri, koji sudjeluju zajednički u izvršavanju određenog procesa - PILh ZK PH IKK »C. i VAN J( . I II ^^^.^|^.´1[´!.:|.1 c±± 4-+-T-I TRANSPORT S KOLICA t A POMOĆNA ICATER TRANiPORTER POPREČNI tt I.ATE5 POPRELNI OUOMRLIRA -TRANSPORTER ERANSPORIER UČVRŠĆIVANJE RĐLICA PRID NAVAL3WE TRANSPORTER TRANSPORTER RRLIIN A 3.A PRI1HIRANII tAPORUftllb TAUPALA (....... TA PRIlrtLl TA OAiR, PILA CRAOu Nf OASRf SI. 7. Skica pilane — 1 garnitura. proizvodnje. Rad svih strojeva i transportera u jednoj garnituri međusobno je tijesno povezan i poremećaj bilo kojeg stroja garniture izaziva zastoj u radu cijele garniture. — Kompletna garnitura pilane sastoji se od: 1. transportera, kojim se dopremaju trupci iz bazena u samu pilanu, 2. jarmače za prizmiranje (prva jarmača), 3. jarmače za raspiljivanje prizama (druga jarmača) d 4. pila za prikraćivanje vezanih sa pilama za porubi j i van je s odnosnim transporterima između strojeva i od strojeva do sortirnice odnosno postrojenja u prizemlju pilane. Za jednu garnituru strojeva potrebna je širina od 8,50 m i dužina od 50 m, kako je to vidljivo iz slike 7. Ukupna širina pilane je prema tome višekratnik širine jedne garniture, te prema tome iznosi 17 m, 25,50 m, itd. Broj garnitura u jednoj pilani ovisi o mogućnostima alimentacije sa sirovinama, te drugim uslovima. Pilana prikazana na si. 6 ima 4 garniture strojeva. U prizemlju pilane smješteni su strojevi za preradu nuzprodukata (okrajaka i otpadaka pri porubijivanju), te potrebni transporteri za prenos. Raspored i vrsta strojeva u prizemlju ovisi od toga da li će se materijal upotrijebiti kao sirovina u sandučari ili za preradu u tvornici celuloze. Uz pilanu odnosno u samoj pilani se nalazi brusiona gdje se bruse pile za razne strojeve, a koja je smještena ili u prizemlju ili na spra tu pilane. te kompresor za pnetunatički uređaj pilane. Pored pilane smještene su pomoćne radionice, koje su često, ukoliko se radi o kombinatima, zajednički za cijeli kombinat. Izvan pilanskog trijema nalaze se smještene sušionica, sortirnica i skladišta za izrađenu robu (otvorena i zatvorena). Svi ovi objekti vezani su međusobno bilo transporterima, bilo kombinovano sa transporterima, vagonetima i dizalicama. Šematski situacioni plan švedske,pilane prikazuje nam slika 8. 753 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 12 <-- 12 --> PDF |
. i ä 11 11 11 . 8! ii © @ @ I I IST I I TRANSPORTER. I I 2. PILANSW TR13EM 3 TRANSPORTES. 4 TRANSPORTER. 5 SORTI RN IC A 6 VAGOMCTI n r—i l 7 POKRETNI MOST (SCHIEBEBÜHNE) 8 tt0L0S3EC| 9 SUŠIONICA 10 SK.LADIŠTE i i II UTOVARNI H0L0S3E«. 11 PRISTANIŠTE 10 10 ´ rJ . I NÄ3C3BZ ...-.. MORE c %. SI. 8. Situacioni plan pilanskog postrojenja. Strojevi pilane i pomoćnih uređaja 1. Transporter za dopremu trupaca iz bazena do jarmače. To je lančani transporter uočljiv na si. 6. Za pogon transportera služi speci jalni elektromotor od 7,5 KS sa svega 90 dkretaja u minuti. Na kraju transportera nalazi se ploča, koja djeluje kao prekidač, t. j . kada trupae dotakne ploču, transporter automatski prestaje raditi, , Na kraju transportera nalazi se izbacivač trupaca sa transportera na kolica za učvršćivanje trupaca i pomoćna kolica, kako je to šematsiki prikazano na slici 10. 2. Jarmače sa pomoćnim uređajima. U švedskim modernim pilanama u upotrebi su brzohodne jarmače velikog učinka. Uglavnom se izrađuju i upotrebljavaju jarmače sa slijedećim širinama jarma: 550 mm, 650 mm ´ 750 mm. Visina stapaja iznosi 600 mm, a broj okretaja u minuti 310 do 340. 154 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Valjci se okreću neprekidno putem uređaja na trenje (frikciju). Pomaik trupca ianosi kod jar mače od 550 mm 6 do 14 m u minuti; kod 650 mm 5 do 13 m u minuti i kod jarmače od 750 mm 4,5 do 11 m u minuti. Razumije se da pomak trupca zavisi od promjera trupca, vrste i strukture SI. 9. Elektromotor za transporter trupaca drveta, stupnja suhoće i drugih tehničkih uslova. Karakterisüka švedskih jarmača jest da imaju samo jedmu ojnicu (Zugstange). — Kod najmodernijih jarmača podizanje gornjih valjafea i njihovo pritiskanje na trupac A-3DL SI. 10. lzbacivač trupaca. 155 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 14 <-- 14 --> PDF |
ili prizmu vrši se pneumatički ili hidraulički. Valjci jarmače mogu se pokretati i obratnim smjerom što omogućava u slučaju potrebe vraćanje trupca (na pr. lom pile). Na zadnjoj strani jarmače pričvršćene su dvije ploče vodilice za prizmu (u Švedskoj nazvane noževi), koje se mogu pomicati u stranu, a prema visini prizme, koja se namjerava piliti. SI. 11. Jarmača sa pločama vodilicama (»noževima«) 3. Kolica za učvršćivanje trupaca. Ispred prve jarmače nalaze se kolica za učvršćivanje trupaca i pomoćna kolica, na kojima leži trupac. Kolica za učvršćivanje trupaca su zapravo stroj, koji izvodi sve radnje u vezi sa pogonom jarmače. Pogon kolica može biti pneumatički (kao kod tvornice Söderhanns) ili hidraulički. 156 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 15 <-- 15 --> PDF |
SI. 12. Kolica za učvršćivanje trupaca. SI. 13. Kolica za učvršćivanje trupaca i pomoćna kolica u radu. 157 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Mehanizam kolica sastoji se uglavnom iz tri zupčanika, kojima se trupac okreće i postavlja u položaj potreban za pilenje, a sa gornjim zupčanikom se trupac učvršćuje. Kolica se posebnim mehanizmom, pritiskom pedala kreću prema jarmači ili u suprotnom smjeru. — Na zadnjem SI. 14. Valjci pred drugom jarmačom. dijelu kolica je sjedalo gateriste, a pred sjedalom razne poluge, kojima se rukuje cjelokupnim radom jarmače (dizanje valjka, veličina pomaka, iskapčanje i ukapčanje pomaka, vraćanje trupca). Pred ovim kolicima nalaze se pomoćna kolica, koja drže prednji dio trupca. SI. 15. Dvostruki cirkular za porubljivanje. 158 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 17 <-- 17 --> PDF |
4. Uređaj za uravnavanje trupaca. Uravnavanje trupaca u gater vrši se svjetlosnim uređajem za uravnavanje (Richtlichtapparat). Aparat se sastoji iz okvira, u kojem je napeto nekoliko žica, i jake sijalice, koja baca svjetlo preko žica. Dvije srednje žice usmjerene su prema srednjim pilama jarmače i po sjeni žice na trupcu ili prizmi, gaterist pomjera trupac u željenom smjeru. Iza jarmače za prizmiranje nema kolica, nego sistem valjaka koji prihvaćaju prizmu i materijal sa strane. Preko valjaka prenosi se prizma do jarmače za raspiljivanje prizme, a okrajci do pila "za obrubi jivan je. r,r.-.r. SI. 16. Transporter za porubljenu gradu i separator za otpatke. 159 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ispred druge jarmače nalazi se sistem valjaka od tri spojena valjka, koji daju prizmi potrebni pravac. Jedan od tih valjaka ima navoje u lijevo, a drugi u desno, dok treći srednji pokreće prizmu u pravcu jarmače. Dizanjem jednoga od dva skrajnja valjka, pomiče se prizma lijevo ili desno, a i ovdje za uravnavanje služi svjetlosni uređaj. (Vidi si. 14). Iza druge jarmače nalaze se transporteri, koji prenose ispaljenu gradu u sortirnicu, a pastrami materijal otprema se poprečnim transporterom do dvostruke pile za krajčenje. 5. Dvostruka kružna pila za krajčanje. Ova pila prikazana je na si. 15. Pila je velikoig učinka i ima mogućnost da okrajči sav materijal (okrajke), koji dolaze sa prvog i drugog gatera. Brzina pilenja (pomak) iznosi 30 do 50 m u minuti. Pogon ove pile vrši elektromotor od 35 KS. Razmak pila podešava se pneumatskim ili hidrauličkim putem, a pred pilom se nalazi radi uravnavanja, aparat za svjetlosno uravnavamje. Okrajčene daske odlaze transporterom u sortirnicu, dok otpatci krajčanja propadaju u prizemlje, gdje ih prihvaćaju drugi transporteri i dovoze do mlina za usitnjavanje za proizvodnju celuloze, odnosno ploča vlaknatica, ili do strojeva za daljnju preradu u letve i dijelove sanduka. (Vidi si. 16). Raspored radnih mjesta u pilani na spratu je slijedeći: jedan gaterist na prvoj jarmači, jedan gaterist na drugoj jarmači, jedan radnik kod pile za krajčanje i jedan radnik za otklanjanje eventualnih zastoja. Prema tome na spratu se nalaze u garnituri svega 4 radnika. U prizemlju se nalaze 3 do 4 radnika, ako se vrši prerada otpadaka za samdučne dijelove ili za stolariju, a ako se otpatci pripremaju za celulozu samo 1 do 2 radnika. Osim ovih radnika uz pilamski trijem vezan je jedan brusač, te jedan pomoćni radnik za podmazivanje strojeva i si. Sortirnica Sortirnica je dugačka zgrada (40 do 50 m i duža) podignuta oko 2,5 m iznad terena. Svojom dužom stranom sortirnica je postavljena u kutu od 90° prema zgradi same pilane. Gotova građa dolazi u sortirnicu transporterima, i tu je prihvaćaju lančani transporteri, koji se kreću duž sortirnice. S jedne ili s obje strane sortirnice nalaze se vagoneti na koje se tovari građa stanovitog sortimenta. Na početku sortirnice stoji stručnjak za sortiranje i pored njega prolaze daske nošene lančanim transporterom. On svaku dasku obilježava oznakom kvaliteta ili namjene. Duž sortirnice nalaze se 2 do 3 radnika, koji preko valjaka skidaju daske i postavljaju na vagonete. U samoj sortirnici nalazi se s lijeve i desne strane po jedna kružna pila, koja služi za uklanjanje eventualnih grješaka, ukoliko su iste promakle prilikom rada u pilani. U nekim pilanama je sortiranje djelomično mehanizirano. Vagoneti za utovar sortirane građe nalaze se ispod sortirnice (a ne pored sortirnice kao naprijed). Daske putuju transporterom pored sortirera. Kraj sortirera nailazi se ploea sa tasterima za svaki od predviđenih sortimenata. Kada sortirer odredi kvalitet daske pritisne odgovarajući taster i kada daska na svome putu dođe do određenog mjesta, poluga, koja je dobila impuls preko tastera, smakne je sa transportera na vagomet, koji se nalazi ispod sortir 160 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 19 <-- 19 --> PDF |
nice i na odgovarajućem mjestu za Sortiment. Jedan radnik obilazi vagonete i samo poravnava daske. Sušenje grade i sušionice Ljeti se grada obično suši u sušionicama, da bi bila odmah sposobna za transport. Velike pilane imaju prolazne (kanalne) sušionice, sa kapacitetom sušenja produlkcije u roku od 24 sata. (Stvarno vrijeme sušerija iznosi 100 sati, ali je veličina sušionice tolika, da prima produkciju za taj broj radnih sati.) Građa se suši na oko 15°/« vlage. Zimi, kada je more zaleđeno i prema tome transport za nekoliko SI, 17. Sortirnica. W//^^/,WgW^////^ i . "1 r rzzr rzzt 1—I I I . t . —r-<= l,-1 1 ´ i I 1 IZ DB05T0R E* n«.NEVRIHM4Ji ^ SI. 18. Sušionica. 161 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 20 <-- 20 --> PDF |
mjeseci onemogućen, grada se suši prirodno u vitlovima, da bi se uštedilo gorivo. Skladište rezane građe Grada se slaže bilo na otvorenom prostoru u vitlovima, bilo u magazinima. Na samom skladištu rezane s>rade postoje razni pomoćni uređaji. Na otvorenim skladištima nalaze se elevatori za dizanje grade u vitlove, a za skidanje dasaka sa vitlova postavljene su naročito stepenaste skele. Preko stepenastih skela padaju daske na transporter na dnu vitla, koji ih prenosi do mjesta utovara (broda ili vagona). U velikim pilanama postoje i mostne dizalice preko cijelog skladišta po širini i dužini. Daske dolaze iz sortirnice složene na vagonetima sa postavljenim letvama između redova. Dizalicom se, u prvom redu, skida pomični krov sa vitla, a zatim cijeli teret vagoneta, kako je složen postavi na vitao i opet pokrije krovom. Sav ovaj posao vrše samo 1 do 2 radnika. SI. 19. Otvoreno skladište građe. Umjetno sušena građa, ukoliko se neposredno ne otprema, dolazi u magazine, koji također imaju mehaničke uređaje za slaganje. Grada se na ulazu u magazin eleva torom diže do pod krov, gdje je prihvaća transporter, koji je prenosi uzduž magazina do vitla, a ovdje se preko stepenaste skele spušta do visine vitla i slaže. Prilikom otpreme dasaka iz magazina, spuštaju se sa vitla preko stepenaste skele do dna magazina i uzdužnim transporterom otpremaju na kraj magazina. Odavle se prenose do mjesta gdje se pripremaju za transport, po potrebi režu i prerezu ju te preko kosog elevatora tovare na brod odnosno vagon. Način tada u pilani Okorani i pripravljeni trupci, koji se nalaze u bazenu, dopremaju se u jarmaču sa debljim krajem naprijed. Za pilenje trupaca sa debljim krajem naprijed nema poteškoća, jer se uravnavanje vrši svjetlosnim uređajem, 162 "V |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 21 <-- 21 --> PDF |
SI. 20. Skladište građe — mostna dizalica. a prednost ovoga načina je očigledna, budući da onemogućava zaglavljivanje otpadaka u jarmači. Svi trupci bez obzira na promjer prizmiraju se na prvoj jarmači. Prizma prolazi kroz jarmaču, kraći okrajci i okorci propadaju u prizemlje, a daske izvan prizme putuju preko val jaka do pila za kra jačanje. Sama prizma zastane među pločama vodilicama, dok je ne potisne slijedeća prizma. Na taj se način postiže istovremeno kretanje prizme i postranog materijala na transporteru. Na drugoj jarmači postupak je isti. Okrajci i onaj dio otpadaka, koji se ne mogu dalje preraditi propadaju u prizemlje i preko transportera Si. 21. Skladište građe — stepenasta skela. 163 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 22 <-- 22 --> PDF |
SI. 22. Pila za raspilivanje okrajaka po debljini. SI. 23. Pila za raspilivanje dasaka po debljini sa kcnienim p´lama. 164 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 23 <-- 23 --> PDF |
SI. 24. Višestruka kružna pila za porubljivanje i rezanje letava. dopremaju se do pila za paranje po debljini (si. 22 i 23), zatim krajčaju i prikraćuju, a otpatci sposobni za letve odlaze na preradu na strojeve za izradbu letava (letvenjake, vidi si. 24 i 25). Ukoliko se uz pilanu nalazi tvornica celuloze ili tvornica ploča vlaknatica, otpatci odlaze u mlin, gdje se sitne u male kooke. Pomoću rešeta i ekshaustora, koji su montirani u mlinu, odstranjuje se prašina i piljevina, a kocke se bilo transporterom, bilo pneumatički prenose na daljnju preradu. Odvoz piljevine iz pilane vrši se obično transporterima sa kašikama, a ne ekshaustorima, radi mokre piljevine, koja bi ih zagušila. — Piljevina se većinom upotrebljava za loženje i pogon sušionica ili se transportira u tvornice celuloze i ploča vlaknatica. Na jarmačama se rijetko pile daske debljine ispod 20 mm. Daske za sanduke i ostale potrebe dobivaju se propiljivanjem debljih dasaka, na kružnim pilama sa komičnim pilama, kod kojih debljina propila iznosi 2 dc 2,5 mm. Debljina gaterskih pila iznosi 1,83; 2,03 a najčešće 2,34 mm, a širina lista pile 165 a najčešće 175 mm. Kod rada pile se mijenjaju obično svaka tri sata. 165 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 24 <-- 24 --> PDF |
SI. 25. Jednostavna kružna pila — letvenjak. U modernim pilanama opskrbljenim modernim jarmačama, te dobro organiziranim i postavljenim transporterima i pomoćnim uređajima, postižu se slijedeći rezultati: Promjer trupca na tanjem kraju cmTrupaca ispiljeno na sat kom Ukupna dužina trupaca ispiljenih u 1 satu m Količina iepiljene građe u 1 satu m3 Pomak trupca po stapaju mm Prevjes pila mm 20 98 488 11,33 27,0 15,0 23 86 430 12.50 24,0 13,5 25 74 370 13,42 20,5 11,5 Podaci gornje tabele odnose se na jarmaču širine 650 mm, te sa 325 stapa ja u minuti i prosječnu dužinu trupca od 5 m. Kod jarmače 750 mm širine, pomak je za 5% manji. Za pilanu sa jednom garniturom strojeva treba svega 25 do 35 radnika, računajući od transportera u bazenu pa do pokrivenog vitla na skladištu. Razumljivo je, da se ovdje radi o visoko kvalificiranim radnicima. Vjerojatno da se ´kod nas neće moći postići gore navedeni rezultati s istom opremom pilane, radi strukture našeg drveta. 166 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Sortimenti piljene grade Smrekovina i borovina pile se u Švedskoj u istim dimenzijama, a uglavnom se izrađuju daske i planke u engleskim mjerama, jer je grada namijenjena većinom eksportu u Veliku Britaniju. Velike pilane sortiraju gradu na US (umsorted), V. i VI kl. Unsorted odgovara približno našem predratnom sortimanu I/VI ukoliko se maše drvo može usporediti sa švedskim. Ovako sortirana grada sprema se za izvoz. Manje pilane, koje rade uglavnom za lokalno tržište, sortiraju gradu po klasama ili prema namjeni. Švedska ima znatan broj malih pilana koje mjesto jarmače imaju cirkularmu pilu, što je moguće obzirom na tanke dimenzije trupaca. Inače i ove pilane su mahom mehanizirane sa transporterima između pojedinih strojeva. Grada, koju izrađuju ove pilane većinom je slabije kvalitete i služi samo za domaću potrošnju. Pilanska produkcija Švedske Prema statističkim podatcima, kretala se pilanska produkcija četinjara u godinama 1926.—1944. u Švedskoj ovako: PROIZVODNJA PILJENE CET. GRADE Sortimenat Neblanjane Blanjane Proizvodnja Kratka roba: Jede J u godini: daske i planke: daske i planke: 9 m 1926-30 (prosj.) 4,221.000 1,662.000 208.000 147.000 1931-35 „ 3,505.000 1,630.000 120.000 43.000 1936-40 „ 3,746.000 1,705.000 92.000 43.000 1944 2,640.000 (1,243.000 46.000 33.000 Izvoz piljene četinjaste grade iznosio je: IZVOZ PILJENE CET. GRAĐE Sortimenat Izvoz u godini Neblanjane 1 Blanjanedaske i daske iplanke planke 1 Kratk roba4 Grede i gredice Sandučni dijelovi neblanj. Sandučni dijelovi blanjani m9 1938 2,143.000 747.000 40.000 93.000 218.000 34.000 1944 630.000 10.000 50.000 42.000 25.000 1945 2,358.000 264.000 3.700 53.000 51.000 19.000 U pilanama i saodučarama švedske radilo je 1944. god. 30.000 radnika, a u cijeloj mehaničkoj preradi drveta 67.000 radnika i namještenika. Sam ovaj broj zaposlenih radnika i namještenika u drvnoj industriji, uzevši u obzir stupanj njezine mehanizacije, govori nam o obimu i značaju, koji ima u Švedskoj drvna industrija uopće, a pilanarstvo napose. T67 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Dr. ing. Zlatko Vajda, Zagreb: ŠUMSKO-ZAŠTITNE MJERE U POSAVSKIM I DONJOPODRAVSKIM HRASTOVIM ŠUMAMA I ako napadaji štetnika na posavske hrastove šume traju već 37 godina, mi do danas nemamo stalno i sistematski organizovamu zaštitu šuma. Svezaštitne mjere, koje su se u prošlosti poduzimale bile su nesistematske i provađane bez plana, Kada se činilo da štetnika nema ili ga ima malo, nije se ništa poduzianaloi, jer da nema opasnosti, pa treba štedi ti sa novcem. Kada se štetnik pojavio u masama, onda se, makar to više nije moglo koristiti, niti je imalo smisla, bacale stotine hiljada dinara na uništavanje gubarovih legla. Zar da krenemo starim putevima i prepustimo naše najvrijednije šume stalnom i sigurnom propadanju? Zar je nemoguće organizovati sistematsku, stalnu i sigurnu zaštitu tih šuma? Zar se zaštita, koja se provađa od slučaja do slučaja, može u prilikama u kojima se te šume danas nalaze uopće nazvati nekom zaštitom šuma? Da je u prošlosti svake godine bilo za zaštitu slavonskih hrastovih šuma dovoljno materijalnih sredstava na raspoloženju, te da se ta zaštita proževši čitavo gospodarenje preventivnim mjerama, stručno provodila, smijemo pouzdano tvrditi, da do katastrofalnih sušenja u tako velikom opsegu ne bi nikada došlo. Da je terenska zaištitna služba bila valjano organizovana, da je ona bila upravljena po stručnjacima iz opažačkih stanica na terenu, koji da su stalno pratili kretanje populacija, brojnih hrastovih štetnika, te da im je bilo omogućeno da njihovu gradaciju u samim žarištima u začetku uguše, pa da se čitavo gospodarenje provedbom sigurnih preventivnih šumsko-uzgojnih mjera vodilo u smjeru njihove aktivne zaštite, tada bi danas sa pouzdanjem mogli gledati u budućnost šuma. Zašto da danas ne krenemo obratnih putem od onog, kojim se išlo u prošlosti, te da u interesu narodne privrede i napretka našeg šumskog gospodarstva, ne žaleći materijalnih sredstava primjenivši sve efikasne preventivne i represivne mjere,, koje nam savrernena nauka i tehnika daju, ne zaštitimo i ne održimo naše nizinske lužnjakove šume? Poznavajući glavne uzroke sušenja hrastovih nizinskih šuma kao i njihov utjecaj na postanak šteta, navesti ću one zaštitne mjere, koje držim da bi se trebale u šumskom gospodarstvu poduzeti, da se u budućnosti te štete bar donekle smanje, te da izgube svoj današnji katastrofalni značaj. Mnoge od tih mjera već su po našim šumarskim stručnjacima i ranije predlagane — a neke djelomice i mjestimice primjenjivane — pa ih radi cjelovitosti i njihove trajne važnosti ovdje opetujem. Od preventivnih zaštitnih mjera navodim ove: 1. Budući način uzgajanja tih šuma, njihov način iskorišćavanja, kao i uređivanja, treba da ujedno sadrže i sve zaštitne mjere, koje određuje nauka o zaštiti šuma. Uzevši u obzir promjenu karaktera klime treba uzgojiti šumu, koja će po svom sastavu toj promjeni biti najviše prilagođena. Od umjetnog podizanja i uzgajanja čistih hrastovih sastojina treba u tim predjelima u buduće odustati. Na staništima, koja su još uvijek do 168 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 27 <-- 27 --> PDF |
voljno vlažna i koja stoje pod utjecajem kratkotrajnih proljetnih i jesenskih poplava, treba podržavati i uzgajati mješovite sastojine hrasta lužnjaka. i jasena (Querceto-Genistetum elatae Horv.j U njima neka je hrast zastupan sa 30—50°/o, te da je pojedinačno i u grupama sa jasenom raspoređen u nadstojnoj sastojim, U tim sastojinama treba održati i sve brijestove kao i skupine brijestovih stabala, koje su se pokazale otporne protiv holandskih bolesti; iz sjemena tih stabala treba uzgojiti što veći broj biljaka i unijeti u tu smjesu. Na stalno vlažnim staništima dobro će uspjevati biljna zadruga crne johe (Alnus glutinosa — Carex brizoides Horv.j. Na staništima, koja su uslijed promjenjenih klimatskih prilika, ili nakon provedenih odvodnja postala trajno suhlja, pa njihove ekološke prilike ne odgovaraju više šumskoj zadruzi hrasta lužnjaka i jasena trebati će podizati i uzgajati sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba; te sastojine treba da čine prelazni oblik prema susjednoj biljnoj zadruzi hrasta kitnjaka i graba (Querceto carpinetum croaticum Horv.j. Biljno-socicloški pretstavlja ta zadruga vegetacijski klimaks sjevernog dijela Hrvatske, Bosne i najnižih područja Slovenije. Uzgojne sastojine ne smiju da pružaju sliku jednoličnih sastojina, u kojima pojedini dobni razredi zapremaju velike površine. Dobni razredi neka zapreme što manje površine. Njihov raspored i poredaj treba da je u skladu sa načelima zaštite šuma. Rubovi tih sastojina treba da su zaštićeni širokim topolovim, a negdje i bagremovim, te grabovim zaštitnim plaštevima sa što gušćim podstojnim grmljem. Sastojine se ne bi smjele jače prorijeđivati a da prije toga podstojno grmlje i drveće bar u širim prugama ne pokriva i ne štiti tlo. Cjeloviti i gusti zaštitni plaštevi sa podstojnim grmljem i drvećem treba da omoguće, da se u šumi trajno održi tako potrebna šumska mikroklima. 2. Usporedo s temeljitom preobrazbom tih šuma u mješovite i što raznoličnije i raznodobnije sastojine, trebati će svim sredstvima nastojati da se u njima razmnoži i održi svojstvena šumska fauna, potrebna za održavanje biocenotske ravnoteže. Osobitu će pažnju trebati obratiti naselenju i podržavanju što većeg broja korisnih ptica, te poduzeti i druge obrambene mjere biološkog značaja. 3. Treba što prije popraviti sve pogrješke učinjene na štetu šumskog gospodarstva nepravilnom i neracionalnom odvodnjom šumskih zemljišta u području nizinskih hrastovih šuma. Kod toga treba imati u vidu, da se vodi, koja za vrijeme vegetacije poplavljuje te šume, omogući što brže vraćanje i ctjecanje u riječna korita. To će se postići izgradnjom dovoljnog broja propusta u obalnim nasipima rijeka i kanala. U hrastovim šumama, u kojima stalno leži za vrijeme vegetacije voda, treba provesti odvodnju, te površinske vode. Kod odvodnje poljoprivrednih zemljišta i zamočvarenih tala, treba strogo paziti, da razina podzemne vode po okolnim šumama trajno ne padne ispod normalnog vodostaja potrebnog za opskrbu tih šuma vodom za vrijeme suhih vegetaeijskih mjeseci. Ne bude li se to moglo provesti, ne preostaje drugo, već da se na tim suhljim površinama mjesto sadanjih loših sastojina hrasta lužnjaka i jasena, koje propadaju, uzgoje nove sastojine 169 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 28 <-- 28 --> PDF |
hrasta lužnjaka i graba, koje će u izmj©njenim ekološkim prilikama bolje uspijevati. 4. Ukoliko neće biti moguće, da se paša stoke po šumama potpuno obustavi, svakako će je trebati znatno ograničiti i racionalizirati, što je dalkako povezano sa unapređenjem stočarstva. Po šumu nije štetna, nego naprotiv korisna jedino paša žira, ukoliko se ona provodi pravilno, te ukoliko se ne goni u šumu stalno na jednu te istu površinu preveliki broj životinja. Bez pravilnog rješenja pitanja paše neće biti moguće provesti mnoge vrlo važne i odlučne šumsko-uzgoj ne i zaštitne mjere. Od poznatih represivnih »aštitmih mjera, koje se poduzimaju kada se štetnik već pojavi, navodim ove: 1. Treba ustanoviti one šume u kojima gubar stalno živi, te se kad nastupe povoljne prilike, lahko i brzo razmnaža. U tim šumama treba redovno svake jeseni i zime organizirati uništavanje gubarovih legala, te sva legla uništiti i onda, kada se ona nalaze pojedinačno po pojedinim međusobno udaljenim stablima. 2. Radi suzbijanja gradacije zlatokraja, treba iz blizine rubova šuma ukloniti sva solitama stabla, Uz to je svaikako potrebno, da se u čitavom području organizira redovno čišćenje svih voćnjaka od zapredaka zlatokraja. Važno je da se to čišćenje najsavjesnije provede i onda, kada se ti zapretci nalaze tek rijetko na pojedinim stablima. 3. Da se spriječi širenje krasnika, strizibube, potkornjaka i drugih štetnih insekata, treba redovno svakog proljeća sve sastojine temeljito pregledati, te iz njih odmah ukloniti sva već u pola osušena stabla, kao i stabla bolesnog izgleda sa klorotičnom bojom lišća. Takova stabla treba što prije posjeći, odmah okorati i koru spaliti. Sve navedene represivne mjere suzbijanja štetnika mogu biti samo onda efikasne, ako se provedu pravovremeno, t. j . dok se štetnik nalazi u latenci, ili je tek u prvoj godini gradacije. Kasnije, kad ogromne množine gusjenica navale na sumu, preostaje samo pokušaj, da ih se uništi otrovnim sredstvima iz zraika. Pri tom se mora imati u vidu, da je ovaj način uništavanja štetnika — kada i uspije — dvosjekli mač, jer uz gusjenice nestaju iz šumske zajednice milionj korisnih životinjica i mikroorganizama. Ovakav postupak izravne obrane smjeti će se opreznd primjenjivati tek u bezizlaznim slučajevima, za koje se ustanovi, da bi štete bile osjetljivo veće kada se taj postupak ne bi proveo. U najnovije vrijeme polaže se velika nada u DDT preparat, koji kao prah ili kao tekućina raspršena u sitne maglovite čestice, uzrokuje kao kontaktni otrov — gotovo 100 postotnu smrtnost insekata; pred drugim otrovima ima tu prednost što ne ugrožava život ptica i drugih toplokrvnih životinja. Ukoliko nam pokusi na suzbijanju gusjenica s tim preparatom dadu pozitivne rezultate, dobiti ćemo sigurno sredstvo za uništavanje gusjenica i spriječavanje golobrsta, koje ćemo moći primjeniti onda, kada sve redovne preventivne i represivne šumsko-zaštitne mjere zataje. Da zaštitimo posavske i donjo-podravske lužnjakove šume od opasnosti, koje im već nekoliko posljednjih decenija stalno prijete, a mjestimice uzrokuju i njihovo potpuno i brzo propadanje, treba što prije pristupiti provedbi radikalnih preventivnih mjera, koje moraju biti ne samo pro 170 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1948 str. 29 <-- 29 --> PDF |
pisane, u svim za te šume izrađenim osnovama, već treba da budu što prije i što savjesnije po određenom planu zaista u djelo privedene. Uz to ne treba´napustiti ni sTedstva izravne borbe protiv štetnika, koja nam pružaju represivne mjere, nego ih treba racionalno primjeniti svagdje, gdje se možemo nadati i najmanjem uspjehu. Ističemo, da će uspjeh otklanjanja šteta od našeg šumskog gospodarstva koje mu nanosi kronično sušenje i propadanje vrijednih hrastovih sastojina ovisiti o što uspješnijem uzgoju biološki otpornih mješovitih sastojina, o racionalnoj organizaciji isvestrane uporne borbe protiv štetnika, te o brzini provedbe svih efikasnih preventivnih i represivnih mjera. Umoljavamo i pozivamo drugove sa terena da o predloženim šumskozaštitnim mjerama i sami razmisle, te da u Šumarskom listu donesu svoje zaključke i prijedloge kako bi se taj važni i teški problem našeg šumskog gospodarstva svestrano osvijetlio i raspravio. Tek na taj način moći ćemo stvoriti ispravne i konačne zaiključke i udariti trajne smjernice budućem uzgajanju i uspješnoj zaštiti naših posavskih i donjopodravsikih lužnjakovih šuma. Ing. PAVLE FUKAREK, Sarajevo BILJNO-GEOGRAFSKA KARTA ŠUMSKOG DRVEĆA U BOSNI. HERCEGOVINI I DALMACIJI OD Dra L. AD AMO VICA (Prethodni izvještaj) Godine 1941., povodom pedesetogodišnjice »Županjačkog elaborata«, pisao sam u Šumarskom Listu (Str. 479) o sadržini i značaju ovog jedinstvenog rada o Kršu Zapadne Bosne. Tom prilikom naglasio sam, da je cijeli elaborat netragom isčezao, te da sam se u referatu morao služiti materijalom iz druge ruke — iz djela i članaka koji su negdje nešta usputno spominjali i o »Zupanjačkom elaboratu«. Na osnovu ovog pisanja pokrenula se potraga za iznalaženje materijala i dokumenata koji su pripadali tome elaboratu. Kratko vrijeme iza toga, u arhivi tadašnje Direkcije šuma u Mostaru, između gomile praši jivih akata, pronašao je ing. Igo O r a š čitav osnovni komplet elaborata u kojem su manjkale samo neke stranice i pregledne karte. Sada je 2upanjački elaborat sređen, dopunjen i pohranjen u iMinistarstvu šumarstva NRBiH, gdje čeka na detaljniju obradu u Šumarskom naučnom institutu. Prevod elaborata sa njemačkog na naš jezik već je izvršen (u prvoj redakciji), te postoji mogućnost, da se uskoro i objavi ovo značajno djelo o našem Kršu i tako učini pristupačno i najširem krugu naših šumarskih stručnjaka. Ovo nekoliko redaka uvoda mislim da nije na odmet, jer se i u ovom izvještaju radi o pokretanju jedne akcije za pronalaženje zagubljenog naučnog materijala sa područja Bosne i Hercegovine. * Malom je broju šumara i botaničara poznato nešto više o postojanju jedne pregledne biljno-geografske karte šumskog drveća u Bosni, Hercegovini i Dalmaciji. Isto tako nije poznato našim šumarskim stručnjacima, da je ovakvu kartu izradio jedan od naših najboljih poznavalaca vegetacije Balkanskog poluostrva, botaničar-profesor dr. Lujo Adatmović. Jedini podatak, koji bi mogao dovesti do zaključaka, da je takva karta negdje nekad postojala objavljen je u Šumarskom Listu 1908. godine (strana 363) i to kao bilješka slijedećeg sadržaja: 171 |