DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Ako neku varijatnu nul-linije iznađemo i izmjerimo padomjerom, pa pri tom započnemo i završimo na visinski poznatim točkama, pita se, koliko smije biti završno odstupanje, pa da možemo rezultate mjerenja smatrati zadovoljavajućim? Ili trasiramo li jednu varijantu odozdo prema gore, pa se drugom varijantom vratimo na istu točku obratnim putem odozgo prema dolje pitamo se kolika smiju biti odstupanja? Kod mjerenja se moramo okaniti diletantizma i nezasnovanih odstupanja. Za praksu moramo znati koliko smijemo i možemo u našim prilikama s pojedinim spravama griješiti. Prilikom radova na terenu pokazala se za to potreba. Preduzeli smo si stoga da provedemo komparativna ispitivanja točnosti nekih padomjera te da razmotrimo i vrijeme potrebno za rad. Takva će nam ispitivanja dati osim uvida u točnost i podatke za dozvoljena odstupanja, a donekle i podatke za rješavanje pitanja ekonomičnosti trasiranja s pojedinim spravama, što smatramo, da je od važnosti za praksu. Ako su na pr. dvije sprave, jednako točne, a prva traži više vremena nego druga, dati ćemo prednost drugoj. Ili ako obe traže uglavnom isti vremenskiprvoj itd. utrošak, ali je prva točnija od druge, dat ćemo prednost Način ispitivanja Uzeti su u i$pitivanje po jedan padomjer Roubiček, Rost, Starke i Kamerer. (Prva dva su vlasništvo Kabineta za geodeziju na Polj. šum. fakultetu, a treći Zavoda za gradnju šumskih prometnih sredstava istog fakulteta). Osim toga je ispitivana i metoda vizirnih križeva. Opažanja su provedena od 24. X. do 24. XI. 1947. na području parka Zelengaj u Zagrebu uz pomoć nekolicine studenata Polj. šum fakulteta u Zagrebu. Između stalnih točaka A i B (si. 1.) koje se nalaze u međusobnoj udaljenost od otprilike 1100 metara, sa visinskom razlikom od 27,807 m SI. 1. položene su četiri različite trase sa gore spomenutim spravama. Pojedine točke poligona stabilizirane su prilikom pokusnog trasiranja kolčićima, na koje je stavljana naizmjenično sprava i signalna pločica. Duljine s poligonskih stranica izmjerene su lancem dva puta. Nagibi N u promilima pojedinih strana mjereni su u oba pravca da bi se izbjegla eventualna sistematska pogreška sprave. Iz dužina s i nagiba N izračunate su visinske razlike N . s kako pojedinih poligonskih strana tako i ukupna visinska razlika točaka A i B. Te iste visinske razlike određene su i nivelacijom (visinske razlike A h). Ova se, obzirom na metodu rada (rektificiran instrument, 231 |