DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1948 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Vizirajući preko križeva br. 1 i 2 na križ br. 3 tražena je po terenu slijedeća točka nulte linije koja leži u određenom nagibu spram izlazne točke. Taj je isti postupak ponovljen do kraja varijante. Ova je bila dugačka 1143,35 m sa 31 poligonskom stranom. Prosječna duljina poligonskih strana iznosila je dakle 37 m. Viziranje se preko križeva, po dobivenim rezultatima, pokazuje razmjerno nesigurno. Izračunata srednja pogreška jedinice težine po formuli (2), a uz pomoć odstupanja određenih po formuli (1) iznosila je Težine p uzete su i ovdje sa iznosom —r- gdje je s ušao u račun, u hektometrima kao jedinici. Dakle na potezu od 100 m može se prema izvedenom očekivati srednja pogreška od ± 0,570 m. Uzmemo li dužinu od 1200 m, dakle teoretski uzevši 12 poteza od po 100 m, moglo bi se prema gornjem očekivati srednja pogreška od * 0,570 ./.2 = ± 1,972 m ili maksimalno * 3-1,972 -* 5,917 m Za našu drugu varijantu (križevi) iznosilo je odstupanje (nivelacija minus padomjer) na kraju vlaka + 0,533 m. * Utrošeno radno vrijeme 95 minuta četvorice pomoćnika. Maksimalna dozvoljena razlika dvostrukog mjerenja poteza dugačkog 1 km izračunala bi se sa 3 V 2 0,57 V 10 = 7,65 m. Ova je sprava dala prilično grube rezultate, a uz ulog većeg radnog vremena. Razlog ovim pogreškama je ponajviše nesigurnost viziranja preko razmjerno široke ivice križeva. Pogreške opažanja (v = A A — N´ s) sve 50 dene su i ovdje na dužinu od 50 m, dakle množene faktorom— . Ovako do s bivene pogreške mogu se svrstati po frekvenciji kako je to pokazano u tablici br. 2. » Tablica 2. preko 0—10 10—20 20—30 30—40 40—50 50 cm 11 6 5 3 5 1 Ove su se kretale u granicama od 0,006 do 0,785 rn. 235 |